DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 7 <-- 7 --> PDF |
UDK 630*189:626.1/.4 Sum. list CIX (1985) 541 STUDIJA UTJECAJA VODNE STEPENICE ĐURĐEVAC NA ŠUMU REPAŠ Branimir PRPIĆ* SAŽETAK. Autor analizira utjecaj planiranih gradnja stepenica na rijeci Dravi za hidroelektrane Đurđevac i na stanišne uvjete šume Repaš. Analiza pokazuje, da bi gradnja tih stepenica, odnosno dovodnih i odvodnih kanala, zbog sniženja razine podzemnih voda imala negativan učinak i ugrozila opstanak sadašnjih sastojina hrasta lužnjaka. Ugroženošću opstanka šume nastale štete ne sastoje se samo u drvnoj masi nego, u znatno većoj mjeri, i smanjenju općekorisnih funkcija nizinskih šuma. (op) UVOD Izgradnjom vodne stepenice Đurđevac predviđeno je izvođenje dovodnog i odvodnog kanala. Dovodni kanal je u visokom nasipu i obložen, a odvodni čitav u usjeku te prolazi kroz naslage šljunka. Uz samu površinu zemljišta prolazi ekološkim profilom šumskih ekosistema gospodarske jedinice »Repaš-Gabajeva greda«. Izvođenjem vodne stepenice i njenog odvodnog kanala uslijediti će sniženje razina niskih podzemnih voda čak za 4 m što predstavlja značajnu promjenu vodnih prilika u stojbinama šume Repaš, što će prema našim dosadašnjim saznanjima, te na osnovi podataka iz stručne literature nepovoljno utjecati na vitalitet vrsta drveća nizinskih šuma, a posebno na hrast lužnjak (Quercus robur L.). Projekt VS Đurđevac predviđa u uzvodom dijelu objekta određenu stalnost razina podzemnih voda što u odnosu na sandašnje stanje znači sniženje visokih i povišenje niskih razina podzemnih voda. U ovome slučaju potrebno je utvrditi kako će ovaj pomak utjecati na šumsko drveće, odnosno hoće li ova promjena uvjetovati zamočvarenje stojbine sa svim negativnim posljedicama na šumski ekosistem. 1. SADAŠNJE STANJE NIZINSKE SUME REPAŠ 1.1. Položaj Šuma Repaš prostire se s obje strane toka rijeke Drave, u nizinskom području koje se nalazi u graničnom području uz NR Mađarsku, na prostoru * Prof, dr Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska c. 25. 541 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 8 <-- 8 --> PDF |
omeđenom s 46° 07´ 20" — 46° 12´ 20" sjeverne širine i 14° 39´ 40" — 14° 51´ 10" istočne dužine po Grenwichu. Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 3.885,75 ha i umjetnim granicama, prosjekama podijeljena je u 70 odjela. 1.2. Ekološke značajke 1.2.1. Klima Klimu šume Repaš utvrdili smo na osnovi najbliže meterološke stanice u Đurđevcu. Klimatske prilike prikazujemo priloženim klima dijagramom u smislu Waltera za dvadesetogodišnji niz 1960—79. godine. Klima ovoga područja je umjereno-svježa kontinentalna. Prema Koppenovoj klasifikaciji to je klima tipa Cfwbx" kuda pripada veći dio sjeverne Hrvatske. Iz priloženog klimadijagrarna se vidi da u ovome dvadesetogodištu nije bilo prosječnog razdoblja suše, a niti suhoće, da je srednja mjesečna temperatura zraka samo u siječnju ispod 0° C, da su srednje minimalne temperature zraka u siječnju, veljači i prosincu ispod 0° C, te da su samo tri ljetna mjeseca bez mraza (VI, VII i VIII). Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,6° C (raspon od 8,4° C — 1971. godine do 10,5° C — 1961. i 1966. god.), a srednja godišnja količina oborina 842 mm (raspon od 567 mm — 1971. godine do 1105 mm — 1965. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Oborine su kontinuirane tijekom čitave godine, a pojavljuju se dva oborinska maksimuma, u srpnju — 100 mm i studenome — 93 mm. Tijekom vegetacijskog razdoblja padne u Đurđevcu 459,7 mm što iznosi 55" n od sveukupne godišnje količine oborina. Ovakve oborinske prilike su vrlo povoljne za razvoj šumske vegetacije. Nizinske šume s hrastom lužnjakom, poljskim jasenom i crnom johom kao edifikatorima trebaju, međutim, više vode za transpiraciju u vegetacijskom razdoblju nego što padne kiše u tome periodu. O tome ćemo raspraviti kasnije. Suma Repaš kao suvisli šumski kompleks obavlja modifikaciju nekih makroklimatskih parametra. Ovo se posebno odnosi na ublažavanje minimalnih i maksimalnih temperatura zraka, vjetar, zračnu vlagu pa i količinu oborina. Ovu tvrdnju temeljimo na podacima silvimeteoroloških stanica Opeke i Spačva i na njihovoj usporedbi s podacima najbližih meteoroloških stanica izvan šume. 1.2.2. Reljef Područje šume Repaš je ravnica u kojoj je izražen mikroreljef. Najniži lokalitet u šumskom predjelu Telek je 115 m nad morem, dok je najviši dio u Gabajevoj gredi u 120 m nad morem. Mikroreljefna razvedenost uvjetuje pojavu različith stojbina koje se između sebe razlikuju u intenzitetu vlaženja. U mikrouzvisinama je najsuše. Oborinska voda se s njih brzo ocijedi, a razina podzemne vode je niže srednje razine od one u mikrodubinama, koje se dalje između sebe razlikuju na vlažnu, ocjeditu i mokru mikroudubinu. 1.2.3. Tlo i matični supstrat Dravska nizina u kojoj uspijeva šuma Repaš odlikuje se hidromorfnim tlima, dakle jednim odjelom tala koja se odlikuju prekomjernim vlaženjem. U ovim uvjetima prirodno se javlja nizinska šuma. Prema pedološkoj karti ovoga područja tu su pronađene ove jedinice tala: 1. Hipoglej mineralni nekarbonatni semiglej aluvijalni karbonatni i nekarbonatni — Amfiglej mineralni nekarbonatni, djelomično hidromeliorirana tla (60:30:10) 2. Semiglej aluvijalni karbonatni i nekarbonatni — Hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni (60:40) 3. Aluvijalna karbonatna. plitka skeletna. 4. Hipoglej mineralni, karbonatni — Semiglej aluvijalni — Aluvijalno karbonatno, iiovasto (60:30:10) 5. Aluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, oglejeno — Semiglej aluvijalni karbonatni — Hipoglej mineralni karbonatni (50:30:20) 6. Semiglej aluvijalni karbonatni i nekarbonatni — Hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni (80:20). Matični supstrat šume Repaš je predstavljen šljuncima iznad kojih se nalazi jedna od navedenih jedinica tala čija dubina značajno varira te u pravilu leži na prahu naslojenom na šljunke. Tamo gdje debljina praha ne prelazi 2 m, ekološki profil tla je u dodiru sa šljuncima. S obzirom na propusnost kartirana tla su heterogena (aluvijalno kar bonatno, hipoglej mineralni nekarbonatni i dr.) potrebno je izraditi detaljnju 543 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
hidropedološku kartu ove šume kako bi se moglo više i temeljitije raspraviti o odnosima tlo — šumsko drveće. 1.2.4 Biološki utjecaji Kao i sve nizinske šume hrasta lušnjaka i sastojine šume Repaš uspijevaju u posebnim uvjetima vodnog režima tamošnjih stojbina oblikujući, zasada vrlo stabilne šumske ekosisteme. Prema informacijama dobivenim na terenu u zadnje vrijeme nije bilo značajnijih nepovoljnih utjecaja. Intenzivan je utjecaj divljači čiji broj je u ovoj šumi dosta velik. Najintenzivniji je antropogeni utjecaj koji djeluje na ove šumske sastojine u više smjerova — kao zagađivač vode, zraka i tla, kao pastir u nomadskoj ispaši ovaca u smislu pljačke prirode velikih razmjera, kao šumar u gospodarskom smislu, kao izletnik, lovac i dr. Kako su sastojine pretežno vitalne i zdrave ne pojavljuju se, zasada, problemi epidemijskog ugibanja i sušenja vrsta drveća nizinskih šuma. 1.2.5. Odnos vodostaja rijeke Drave i hidroloških prilika šume U poglavlju o tlima naglasili smo da da je matični supstrat šume Repaš sastavljen od šljunaka što pretpostavlja brzo reagiranje režima podzemnih voda na vodostaj Drave. U smislu utvrđivanja ovoga odnosa dobavili smo od Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske podatke o raznim podzemnih voda za šumu Repaš i za šire područje u okolici šume. Posjedujemo podatke za ove stranice mjerenja (bunari i piezometri) zadnjeg desetgodišta: Oznaka Šifra stranice Lokacija stanice B—65 Novačka 3041 B—66 Repaš 3042 B—76 Mekiš 3047 B—78 Zdala 3049 B—80 Širine 3050 B—125 Repaš 3085 P—41 Komatnica 3123 DP—14 Zdala 4051 P—45 Repaš 4109 1.2.5.1. Metoda rada Obavljena je analiza piezometara i vodostaja Drave Botovo izradom poligona mjesečnog hoda razina podzemnih voda i vodostaja Drave. Na osnovi analize izabrane su dvije značajne godine s obzirom na dravski vodostaj, odnosno izabrana je godina visokog i niskog vodostaja. Analizirana je 1975. godina sa srednjim vodostajom od 109 cm i 1976. godina sa srednjim vodostajem od 50 cm. Korelacionom analizom vodostaja rijeke Drave kod Botova i razina podzemnih voda u lokacijama Repaš stanica B—66 i B—125 te Zdala, oznaka stanice B—78, utvrđeni su linearni korelacioni koeficijenti vodostaja i razina podzemnih voda. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Sve stanice praćenja razina podzemnih voda pokazivale su manju ili veću zavisnost o vodostaju rijeke Drave. Stanice Repaš B—66 i B—125 izabrane su radi položaja u odnosu na šumu Repaš dok je Zdala B-78, udaljena cea 6 km od rijeke Drave, izabrana kako bi se utvrdio taj odnos na većoj distanci. 1.2.5.2. Rezultati RAZINE PODZEMNIH VODA I VODOSTAJ RIJEKE DRAVE PODRUČJE ŠUME REPAŠ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Korelacionom analizom utvrđeni su ovi linearni korelacioni koeficijenti: 1975. 1976. Repaš B—66 r = 0,70 r = 0.09 Repaš B—125 r = 0.95 r = 0.78 2dala B—78 r = 0.49 r = —0.11 Iz rezultata se vidi da je stupanj veze za vrijeme visokog vodostaja Drave visok, dok je za vrijeme niskog vodostaja dosta visok samo za stanicu Repaš B—125 (najbliže rijeci Dravi) dok za ostale stanice ne postoji. Uvidom u grafikone vodostaja i razina podzemnih voda primjećuje se ovisnost razina podzemnih voda i za stanicu Repaš B—66 dok za Zdalu ne posjedujemo podatke za čitavu godinu (nedostaje niz I — V mjesec) 1976., a iz onih koje posjedujemo ne vidi se ovisnost razina podzemnih voda o dravskom vodostaju. Dubina razina podzemnih voda u mjesecu kolovozu iznosi za stanicu Repaš B—125 za visokog vodosatja Drave, 1975. godine — 3,30 m dok za niskog 1976. godine — 5,19 m. Korijenje šumskog drveća šume Repaš nalazi se za vrijeme visokih voda Drave u daleko boljem položaju nego li u godinama niskog vodostaja. Dakako da uspjeh šumske vegetacije ovisi i o koliični oborina tijekom vegetacijskog razdoblja. Značajno je da se visoki vodostaj rijeke Drave pojavljuju u vrijeme vegetacijskog razdoblja što je vrlo povoljno za uspijevanje nizinskih šuma koje ovise o dodatnoj opskrbi podzemnom vodom. 1.3. Šumski ekosistemi U području Repaša nije do danas obavljeno kartiranje šumske vegetacije, pa se ne zna stvaran sastav šumskih zajednica. Našim uvidom u ovu šumu utvrdili smo grubo da se ona pretežno sastoji od šume hrasta lužnjaka s običnim grabom (Carpino betuli-Querceium roboris typicum). U Repašu je, nadalje registrirana šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio- Fraxinetum angustifoliae typicum) kao i poplavna šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elateae-Quercetum roboris subass. caricetosum remotao). Stabilnost nizinskih šumskih ekosistema ovisi prvenstveno o vodi kao direktnom ekološkom faktoru. U razmatranju postojanosti ovih šuma najbolje je obaviti analizu ekološke konstitucije pojedinih vrsta drveća. Ekološk a konstitucij a produkt je uzajamnog djelovanja morfološke i fiziološke konstitucije jedne vrste te stanišnih uvjeta kao i konkurencije ostalih biljnih vrsta. Morfološka konstitucija obuhvaća biološka svojstva vrste, a fiziološka konstitucija njene ekološke zahtjeve. Vrhunski i najpostojaniji ekosistem naših nizinskih i, dakako podravskih šuma, je spomenuta šuma hrasta lužnjaka i običnog graba koja uspijeva na mikrouzvisinama. Uzajamno prožimanje staništa i životne zajednice razvilo se u toj šumi do savršenstva. Edifikatori toga ekosistema — hrast lužnjak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 13 <-- 13 --> PDF |
i obični grab kao i poljski jasen, savršeno su podjelili prostor, i to kako onaj u tlu tako i onaj iznad njega. Korijenje hrasta lužnjaka zauzima u tlu najdublji položaj. Velika energija njegova korijenja omogućuje mu prodor kroz zbijene horizonte močvarnih tala u matični supstrat, sve do razine podzemne vode. Lužnjakova ekstenzivna korijenova mreža omogućuje korijenju običnog graba i poljskog jasena da popuni sav ostali prostor rizosfere. U prostoru iznad tla došlo je također do maksimalnih korištenja. Hrast zauzima dominantan položaj, s time da ga u nekim površinama zamjenjuje poljski jasen, bilo pojedinačno bilo u grupama. S ozbirom na dimenzije koje te dvije vrste postižu u srednjoj i zreloj dobi, omogućen im je dominantan položaj. Njihove se krošnje nalaze u visini od 30 do 40 m. Prostor ispod krošanja hrasta lužnjaka i poljskog jasena popunjuje obični grab, koji ujedno vrlo gusto zastire tlo i uvjetuje posebnu šumsku fitoklimu toga ekosistema. Ona je okarakterizirana većom zračnom vlagom i nižom temperaturom tla nego li u susjednom ekosistemu koji uspijeva u mikroudubini slabo visinski izdiferenciranog reljefa nizinskih šuma. Takva šumska fitoklima pruža vrlo povoljne klimatske uvjete te uvjete vlage u rizosferi u kojoj korijenje raste tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja. Do hrastovih krošanja, čiji sklop nije nikada potpun, dopire maksimalna količina svjetlosti i topline. Povoljni uvjeti u tlu te obilje svjetlosti i topline u asimilacijskoj površini omogućuje hrastu lužnjaku povoljne uvjete za C02 asimilaciju u klimatskim prilikama našega podneblja. To isto odnosi se i na poljski jasen (PRPIĆ, B, 1974). U sušnim godinama pada razina podzemne vode ispod domašaja glavnine korijenove mreže, kako hrasta lužnjaka, tako i poljskog jasena. Obje pojave uvjetuju labilnost članova biljne zajednice, a vjerojatno i većine članova životne zajednice tih ekosistema (PRPIČ, B., 1974). Prema VAJDA, Z., 1971. »Cesto je razina vode u odvodnim kanalima niža od podzemne vode u okolici, što u propusnim tlima može uzrokovati i pad razine podzemne vode.« Isti autor zaključuje dalje »da se pri trajnom sniženjurazine podzemne vode od prosječno 25 cm, mijenja bonitet stojbine, a prisniženju od 50 cm opažaju se štetni ujecaji na drveću što ovisi o vrstama i kvaliteti tla.«. Prema PRPIČ, B. 1971. »Ako dođe do promjena hidroloških prilika odnosno do smanjenja ili povišenja razine gravitacione podzemne vode, korinova mreža hrasta lužnjaka, a djelomično i poljskog jasena, dolazi u nepovoljne prilike što dovodi do fiziološkog slabljenja drveća. Rizosfera postaje presuha ili premokra za hrast lužnjak ili poljski jasen. — Od sniženja vodostaja graviatcione podzemne vode trpe kako hrast lužnjak tako i poljski jasen pa i crna joha, što se posebno nepovoljno odražava na starija stabla, koja su izgubila moć intenzivnog rasta, pa ne mogu produženjem korijenja pratiti pad razine podzemne vode.« Prema PRPIĆ, B. 1978. »Hrast lužnjak transpirira tijekom vegetacijskog razdoblja vrlo intenzivno, što u 140-godišnjoj šumi u Stacionaru Opeke kraj Lipovljana, iznosi 840 mm što je značajno manje od ukupne količine kiše koja padne od travnja do rujna i iznosi 527 mm. 547 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
1.4. Općekorisne funkcije nizinskih šuma Šuma Repaš, kao i druge nizinske šume posjeduje brojne općekorisne vrijednosti koje smo razlučili, radi jednostavnosti obrade, u ekološke i zaštitne funkcije. Prema PRPIĆ, B., 1979.: »U ekološk e funkcije nizinskih šuma pripadaju: njihova uloga u privlačnosti krajolika radi povećanja turističkog prometa, pružanje prostora za odmor uz naročit doživljaj žive prirode, utjecaj šume na ublažavanje klime područja, uloga šume kao ekološkog uporišta u prostoru, estetska uloga u stvaranju ljepote krajolika i higijensko-medicinska uloga bioklimatskog utjecaja šume na čovjekovo zdravlje, uloga šume u prostornom planu područja i njen utjecaj na povećanje poljoprivredne proizvodnje. U zaštitn e funkcije nizinske šume ubrajamo zaštitu vlastitog zemljišta, ublažavanje nepoželjnih posljedica poplava, ujednačavanje vodne bilance područja, osiguranje pitkosti podzemnih voda, prečišćavanje zraka koji je zagađen tvorničkom prašinom, plinovima i parama i veliko značenje u općenarodnoj obrani. Osim toga nizinski šumski ekosistemi predstavljaju neprocjenjive rezervate rijetkih biljaka i životinja toga područja, što im u pogledu zaštite prirode daje izuzetan položaj. Nizinske šume su ogroman vodni recipijent koji predstavlja nezamjenjiv i vrlo kompliciran sustav. Šumski ekomistemi nizina vrlo efikasno zadržavaju vodu obilnih ljetnih pljuskova, dugotrajnih kiša, kao i u vrijeme topljenja snijega, što smanjuje opasnost od brzog ulijevanja velike količine vode u potoke, rijeke i umjetne vodotoke. Za vrijeme sušnih razdoblja nizinska šuma regulira potrošnju vode zatvaranjem pući, pa se u njoj nalazi veća količina vode, nego li u površinama bez šume. Tome pridonosi i manja evaporacija šumskih tala, koja je za oko 5Q30/i> manja od one u otvorenim površinama. To je veoma važno za količine podzemnih voda ispod šume i u njenu okolišu, a koje služe za potrebe urbanih sredina i industrije. Humus šumskih tala ima sposobnost filtriranja vode što je važno za kvalitetu podzemnih voda koje služe za ljudsku upotrebu. Poplavne vode naših rijeka i njihovih pritoka zagađene su štetnim supstancijama, koje radi navedenih svojstava šumskih tala, ne dopiru, ili dopiru tek u manjoj mjeri od podzemnih voda. Osim štetnih industrijskih otpadaka koji dopiru u šumu poplavnom vodom, šumska tla sprečavaju da u bazene podzemne vode, koju koristimo za piće, dopru štetne supstancije koje dolaze oborinama iz atmosfere, a i pesticidi i štetni sastojci iz umjetnih gnojiva, koji površinkim otjecanjem dolaze iz susjednih poljoprivrednih površina. Poljoprivredne površine se u pravilu nalaze u višim terenima od šumskih bazena koji su najniže položeni u dolini Drave i njenih pritoka. Osim uloge regulatora vodnog režima i filtera za vodu, nizinska šuma predstavlja nezamjenjiv filter za prečišćavanje zrak a. Sve veća penetracija nečiste industrije u područje rječnih nizina naše Republike, povećava vrijednost nizinske šume kao zračnog filtera. Većina vrsta drveća nizinskih šuma dobro podnosi tvorničku prašinu, pare i plinove. Od štetnih plinova ovdje se misli na SO2, H2S, HC1, HNO3, NO, N02, HNO3, HF, spojeve klora, fotooksidante (PAN) i ozon. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Dovoljno je spomenuti da jedno mlado 30-godišnje stablo može vezati 120 kg tvorničke prašine i 80 kg aerosola što odgovara prečišćavanju 100.000 m3 zraka iz vrlo zagađenog industrijskog područja. Posebno naglašavamo ulogu šume u općenarodnoj obrani kao zaštite žive sile od klasičnog oružja i atomskog zračenja, i ujedno kao izvora prehrane. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šume je vrlo komplicirana, jer su elementi na osnovi kojih bi se trebala obaviti, većinom nemjerljivi (estetska i duhovna kategorija, higijenska uloga, uloga u općenarodnoj obrani, prirodoznanstvena vrijednost i dr.). Zna se međutim, da je ta vrijednost vrlo velika i da je razmjerna razini standarda društva. Sve dosadašnje procjene ekološke i zaštitne uloge šume koje su obavljene u inozemstvu (SAD, SR Njemačka, SSSR) slažu se u tome da je njihova vrijednost od 250% do ĐOO´/o veća od vrijednosti drva što ga proizvodi šuma kao sirovinu i energiju.« Na drugom Kongresu ekologa Jugoslavije godine 1979. prihvaćeno je da vrijednost općekorisnih funkcija nizinskih šuma je najmanje 500´1 <; veća od vrijednosti njene gospodarske funkcije. Vrijednost općekorisnih funkcija šume ne može se računati tako da se iskažu troškovi potrebni za podizanje šume u nepošumljenoj površini. Općekorisnu vrijednost daje u potpunosti samo stabilna šuma, odnosno razvijen šumski ekosistem koji je proizvod stoljetnog djelovanja žive i nežive prirode u konkretnoj šumi Repaš. Uzevši u obzir sniženje podzemne vode u šumi Repaš radi izgradnje derivacionog kanala VS Đurđevac i Barč, veliku potrebu hrasta lužnjaka i ostalih vrsta nizinskih šuma za dodatnom vodom tijekom vegetacijskog razdoblja, te mehanički supstrat šljunka koji uvjetuje brzo izjednačavanje razina podzemnih voda u velikoj površini, šuma Repaš je ozbiljno ugrožena te se može pretpostaviti sušenje šumskog drveća velikih razmjera. UREĐAJNI RAZREDI SUME REPAS Uređajni razred Hrast lužnjak Hrast lužnjak Jasen Grab Joha Vrba Topola Bagrem Četinjače Sjemenske sastojine Sveukupno Opohodnja Površina god. ha 140 323,82 120 1.877,36 90 282,16 70 339,41 70 31,43 50 59,92 25 271,87 25 21,16 70 81,32 80,23 3.478,68 Drvna zaliha hrasta lužnjaka i poljskog jasena iznosi: — hrast lužnjak 753.028 m3 — poljski jasen 75.829 „ — ostalo 202.474 „ Drvna masa m3 153.917 633.716 68.286 65.564 514 5.227 59.715 1.615 42.777 1.031.331 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 16 <-- 16 --> PDF |
1.5. Utvrđivanje vrijednosti Vrijednost šume Repaš razmatramo s gospodarskog stajališta te sa stajališta njenih općekorisnih funkcija. Na osnovi prethodno navedenih podataka o drvnim zalihama na str. 549; koji su uzeti iz Gospodarske osnove »Repaš — Gabajeva greda« s važnošću od 01. 01. 1981. godine, a koristeći cijene drva koje možemo postiši u izvozu, vrijednost drvne zalihe šume Repaš iznosi zaokruženo 28.000,000.000,— din. Vrijednost ekološke i zaštitne uloge šume Repaš iznosi zaokruženo 70.000,000.000,— din. Sveukupna vrijednost ove šume, dakle njena gospodarska i ekološko-zaštitna funkcija, iznosi 98.000,000.000,— din. Vrijednosti su razmatrane po cijenama u 1983. godini. Kod obračuna vrijednosti općekorisne funkcije šume Repaš koristili smo najmanji faktor od 250nn koji se primjenjuje u SSSR. 2. PRIJEDLOG MJERA ZA OČUVANJE SUME REPAŠ Radi održavanja biološkog potencijala šume Repaš koja predstavlja neponovljivu prirodnu cjelinu sastavljenu od više šumskih ekosistema, a povezano s izgradnjom VS Đurđevac, predlažemo ove mjere: 1 Osigurati šumskim sastojinama tijekom ljeta dovoljnu količinu površinske vode kao kompenzaciju za izgubljenu podzemnu vodu. 2. Osigurati istraživanja hidrološke uloge šume Repaš radi utvrđivanja pravih mjera za očuvanje šumskih ekosistema u njihovoj strukturi i funkcioniranju. 3. Predvidjeti mogućnost odluke o drugim varijantama izgradnje derivacionog kanala VS Đurđevac, ako se za to ukaže potreba radi očuvanja šume Repaš. LITERATURA A n d r o i ć, M. (1974): Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma. JAZU, knj. I Dekanić , I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 15 P r p i ć, B. et al. (1971): Zakorjenjivanje hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini, Savjetovanje o Posavini, str. 347—352. P r p i ć, B. (1974): Ekološko-biološke značajke šuma jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar Vinkovci, str. 65—77. knjiga I P r p i ć, B. et al. (1979): Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, knjiga I, str. 877—897 Vajda , Z. (1971): Utjecaj melioracija na zdravstveno stanje Posavskih šuma, Savjetovanje o Posavini, str. 363—369 Schliiter , U. (1980): Problematik und Losungsversuche im Rahmen wasserwirtschaftlicher Plannungen, Handbuch fiir Planung, Gestaltung und Schutz der Umwelt 3 Die Bewertung und Planung der Umwelt, Gospodarska osnova «Repaš-Gabajeva greda« |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 17 <-- 17 --> PDF |
The Inflluence of the Water Suice Đurđevac on the Repaš Forest Summary The author analyses the influence of the planned sluice and canals for the hydro-electric plants Đurđevac, to be buitl on the Drava river, on the living conditions of the Repaš forest, through which the canals will run. Due to the interconnection of the underground water level in the Repaš forest, and the water level of the Drava river it was concluded that the planned canals would negatively influence the growth of the forest rees, in particular Pedunculate oak. Namely, the canals would lower the underground water level so drastically that it would threaten the existence of the present stands of Pedunculate oak. (Ass. Carpino betuli — Quercetum roboris typicum and Genisto elatae — Quercetum roboris subass. caricetosum remotae). The damage which would result from the disappearance of the forest is not only in the value of the wood wolume, but considerably more due to a reduction in the general usefulness of the plain forests. |