DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 67     <-- 67 -->        PDF

P.
Barklun d (Švedski univerzitet za
poljoprivredne znanosti u Uppsali):
Djelovanje patogenih gljiva na drveće
u uslovima zagađenosti zraka,
H.
G. Mille r (Šumarski fakultet Univerziteta
u Aberddeen-u, Ujedinjeno
kraljevstvo — Škotska): Utjecaj promjene
kiselosti na vegetaciju,
E.
Matzne r (Istraživački centar šumarskih
ekosistema Univerziteta u Gotingenu,
SR Njemačka): Učinci kiselih oborina
na tlo na primjeru dviju šumskih
ekosistema na sjeveru Njemačke,
E.
B a a t h (Fakultet mikrobiološke ekologije
Univerziteta u Lundu, Švedska):
Učinci polucije na zemljišne mikroorganizme,
H.
H. Harve y (Zoološki fakulet Univerziteta
u Torontu, Kanada): Biološki
dokaz acidifikacije, mehanizam acidifikacije
i mogućnost predviđanja efekata
acidifikacije,*
J.
Remro đ (Švedsko udruženje za pulpu
i papir, Stockholm): Ugroženosti
šume i silvikultura,
J.
D e r o m e (Finski institut za istraživanja
u šumarstvo, Odjel za tlo, Vantaa):
Vapnjenje šuma kao jedna mjera
protiv acidifikacije tla,


M.
R. Star r (Finski institut za istraživanja
u šumarstvu, Odjel za tlo, Vantaa):
Propisano spaljivanje i acidifikacija
tla (spaljivanje u cilju pomlađivanja
— nap. O. P.),
K.
Kuusel a (Finski institut za istraživanja
u šumarstvu, Odjel za šume,
Vantaa): Drvni bilans Evrope i kisele
oborine,
H.
Steinli n (Institut za njegu krajolika
Albert-Ludwings Univerziteta,
* Obrađeno na primjeru riba prema
intenzitetu uginuća, brojnosti populacije,
starosnog sastava, rasta i općeg stanja
jedinki, tjelesnih deformacija (na pr. deformacija
kralježnice), sadržaja metala
(na pr. mangana može biti od dva do
pet puta više nego je normalna količina
i td.).
Freiburg i. Br., SR Njemačka): Mogu


ći učinci kiselih oborina na rast šuma,


promjene i drvna tržišta,


D.
L. Me Laughlin (Ontarijsko ministarstvo
za okoliš, Odjel za zrak, Toronto,
Kanada): Zagađenost zraka, kisele
kiše i perspektive šumarstva Kanade,
J.
Matern a (Institut za šumarstvo i
lovstvo, Zbraslav na Vit, CSSR): Rezultati
istraživanja o utjecaju zagađenosti
zraka na šume u Čehoslovačkoj,
P.
K a u p p i (Ministarstvo za okoliš,
Helsinki): Istraživanja o utjecaju zagađivanja
okoliša na ekosisteme u Finskoj.
U zadnjem referatu saznajemo, da je
u budžetu Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva te Ministarstva za okoliš u 1985.
godini osigurana svota od 9,05 mil. finskih
maraka za istraživanja o acidifikaciji od
sumpornih i dušičnih emisija, trenda acidifikacije,
određivanja najugroženijih objekata
te načina mjera za smanjivanje
zagađivanja. Istraživanja će se provoditi
u vodama, u šumama te na poljoprivrednih
površinama.


Iz jednog grafikona saznajemo, da je
od fosilnih goriva u atmosferu 1860. godine
otišlo 100 x 106 t, 1900. godine 700 x
x 106 t, 1940. 2000 x 106 t a 1980. 7000 x
106 t ugljičnog dioksida.


O.
Piškorić
LESNICKA PRACE
63 (1985), br 1—12.


Iz češkog časopisa »Lesnicka prace«
1985. godine izdvojili smo sljedeće članke:


Br. 1


Š i n d e 1 a r, J.: K pitanju sastava
šumskih sastojina po vrsti i provenijenciji
(str. 5—10). U članku se naglašava aktualnost
razmišljanja o sastavu sastojina


601




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 68     <-- 68 -->        PDF

po vrsti drveća u CSSR. posebno u odnosu
na oštećivanje šumskih sastojina
putem emisija i drugih kalamiteta. Listače
predstavljaju u sastavu po vrsti značajan
faktor stabilizacije. Kod planiranja sastava
šumskih sastojina po vrstama drveća
u okviru uređivanja šuma potrebno je
iskoristiti poznavanja rezultata pokusa o
provenijenciji i drugih iz uzgoja šumskog
drveća. U sadanje vrijeme je moguće, i
potrebno, koristiti prije svega one regionalne
populacije, koje su se pokazale kao
optimalne za korištenje u okviru konkretnog
šumskog područja.


Vyskot, J.: Razmak kao osnova integracije
funkcija smrekove sastojine (str.
11—15. Članak rješava problematiku integracije
funkcije smrekovih sastojina u
dozrijevanju gospodarske šume na osnovi
modificiranih sastojinskih struktura.
Optimalna struktura u odnosu na osiguranje
funkcija produkcije, zadržavanja
vode i oporavka mogla bi se dokazati pomoću
biotermičke metode. Jedna od ovih
metoda je razmak sadnica. Djelovanje i
utjecaj na strukturni razvoj promatra se
na Marijabrunskim površinama razmaka
sadnica današnjeg šumskog pogona Kurim.
Biometričkim kvantifikacijama strukturnih
jedinica i kriterijima odgovarajućih
funkcija je ustanovljen najdjelotvorniji
efekat integracije u tipu strukture
koja potječe od razmaka sadnica 1.5 x
1,5 m.


K r i e g e 1, H.: Utjecaj kvalitete sadnog
materijala na procese rasta borovih
kultura (str. 16—22). Rad se bavi značenjem
fiziološke kvalitete sadnog materijala
za procese rasta poslije sadnje. Utvrđeno
je, da je već kratkotrajni, 30—60
minuta dug utjecaj sunčevih zraka i vjetra
na korjenov sistem utjecao negativno
na sadržaj vode u korjenju, što se očitovalo
nižim rastom sadnica u visinu i u
debljinu te i u produkciji biomase. Od
istraživanog broja najjače je opao rast
biljaka, osobito kod sadnica slobodnog
korjena 3/0 i 2/0, koje su kod sadnje
imale relativno malu količinu korjenja


602


(kad je težinski odnos nadzemnog i podzemnog
dijela veći od 3:1). Kod školovanih
sadnica 1/1 i 1/2 s povoljnijom količinom
korjenja nije tako značajno opao
rast sadnica. Najmanji, praktično zanemarljivi
gubici ustanovljeni su kod kultura,
koje su osnovane sa sadnicama u
omotima.


S a c h, F.: Iskustva o oštećivanju tla
strojevima za izvlačenje drva u Finskoj


(str. 24—26). Oštećenje tla kod izvlačenja
drva u Finskoj je pod utjecajem prije
svega tehnologije izvlačenja drva i njezinih
parametara. U odnosu na tlo vrijedi
tradicionalna tehnologija sortimenata
kao najštedljivija. Razvoj novih mehanizam
za izvlačenje, koji površinu tla minimalno
oštećuju, je omogućio, da se poveća
razmak linija za izvlačenje. Veći
razmak linija za izvlačenje predstavlja
istovremeno i manju površinu oštećene
površine tla. Stupanj oštećenja tla je reduciran
uvrštenjem strojeva traženih tehničkih
parametara, osobito manje težine,
manjeg pritiska na tlo i točkova na gusjenicama.
Za zaštitu površine tla koristi
se i sezonska ovisnost poslova na iskorištavanju.


Br. 2.


Z 1 a b e k, I.: Gospodarenje u šumama
izloženim imisijama (str. 51—55). Gotovo
trećina šuma u ČSR nalazi se pod izravnim
utjecajem imisija, te su uslovi rasta
toliko poremećeni, da sastojine boluju na
znatnom dijelu ove površine i odumiru.
Kao metoda za razumno šumsko gospodarenje
služe gospodarski planovi. Metodika
vrednovanja, a i sadržaj gospodarskih
planova za šume pod utjecajem imisija,
razlikuju se i s obzirom na različite
uslove za određene šumskogospodarske
planove gospodarenih šuma. Sve gospodarske
mjere u šumama pod utjecajem imisija
su usmjerene na smanjenje šteta,
smanjivanje odumiranja šuma i na osiguranje
obnove sa zamjeničnim sastojinama.
koje će barem djelomice ispuniti
funkciju šuma. Ove mjere rješavaju samo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 69     <-- 69 -->        PDF

posljedice oštećenja i bez kompleksnog uklanjanja
uzroka oštećivanja ne može
biti osigurana egzistencija šume, koja treba
da ispuni sve svoje funkcije.


Skuhravy, V.: Bitka za najznačajnijim
štetnicima na sjevernoameričkom
kontinentu i njezin utjecaj na ekosisteme


(str. 59—65). U članku se opisuje proširenje
četiri glavna štetnika šumskih sastojina
sjevernoameričkog kontinenta (Lymantria
dispar, Orgya pseudotsugata, Dendroctomus
frontalis i Shoristoneurea fumifera)
i mjere borbe protiv njih. Na osnovu
literature prikazana su popratna
djelovanja kemijskih sredstava korištenih
protiv ovih štetnika na život ekosistema
i sabrani podacima o korištenju aviona
u suzbijanju ovih štetnika.


Skopi-Bukaček : Urod i vrijednost
sjemena obične smreke sjemenske godine
na području Kostelec nad Cyrnymy
lesy (str. 66—70). Šumarija Krumlov provela
je 1980. — 81. godine na pokusnim
plohama školskog šumarskog pogona Kostelec
nad Cernymy lesu kvantitativno i
kvalitativno vrednovanje bogatog uroda
sjemena smreke. Po 1 ha ubrano je
13,086.860 sjemenki. Ispadanje sjemenki
kulminiralo je između 6. i 15. IV 1981.
godine s 31,1% ukupnog broja sjemenki.
Najveću prosječnu težinu 1000 komada
(5,84 gr) sjemenki imala su stabla uz
rub sastojine a najmanju (5,623 gr.) one
sa stabala u unutrašnjosti sastojine. Najveću
klijavost imale su sjemenke iz doba
kulminacije ispadanja, nižu one s početka
ispadanja a najnižu s kraja tog razdoblja.


Hubaček, J.: Šumsko gospodarstvo
Finske (str. 74—79). Finska spada među
najšumotivitije zemlje u svijetu. Na ukupnoj
šumskoj površini od 28,778.000 ha ocjenjuje
se drvna zaliha na 1.596 mil.
m3. Narodno gospodarstvo Finske, koje
je relativno siromašno na sirovinama, temelji
se za sada na velikoj masi drvne
sirovine. Drvna industrija, kojoj pripadaju
prema stavovima narodnog gospodarsta,
šumarstvo i drvnoprerađivačka indu


strija, sudjelovalo je u 1980. godini sa
14% u nacionalnom dohotku i proizvodilo
je gotovo 46% finskog izvoza. U 50-tim
godinama izrađena je i prihvaćena veoma
široko postavljena koncepcija razvoja šumarstva
u ukupnim mjerilima. Njezina
realizacija, povezana s velikim investicijskim
ulaganjima (600 mil FM godišnje)
donijela je pozitivne rezultate.


Br. 3.


Skuhravy, V.: Štetni insekti u šumskom
gospodarstvu ČSR, akcije protiv njih
i problem imisija (str. 99—103). U CSR
se u posljednje vrijeme poduzimala sveobuhvatna
borba protiv ariševog savijača
(Zeiraphera diniana) u smrekovim sastojinama
primjenom sredstava Actellic EC
50 (Pirimiphosmeryl) i Ambush (Permethrin).
Nizom metoda praćena su djelovanja
kemijskih postupaka na životinjski dio
šumskih ekosistema. Iako je primjena insekticida
predstavljala oštar zahvat — osobito
je pogođena fauna u krošnjama
stabala i fauna insekata u potocima —
nije došlo do uništenja nekojih vrsta. Populacije
pojedinih vrsta su se obnovile.
Sto više ozbiljnije djelovanje na sastav
životinjsokg dijela ekosistema imaju imisije
i kisele kiše. Kao posljedica promjene
biljnih porodica mijenja se i životinjski
dio ekosistema te vrste s uskom ekološkom
valencijom iščezavaju.


Skypala, J. i P r o n k o v a, S.: Isporuka
drva iz državnih šuma u šestoj
petoljetki (str. 108 — 116). Karakteristika
iskorišćivanja šuma u ČSR-u je, da se
smanjio udio jačih sortimenata u korist
tanjih, prostornog, a posebnog celuloznog,
drva. Time se smanjio i prihod državnih
šuma iako su u istom periodu opetovane
povišene cijena sortimenata i postignuti
zadovoljavajući odnosi između pojedinih
sortimenata. Stoga se kao imperativ nameće
nužnost poboljšanja gospodarenja u
državnim šumama.


Kroči 1, Pavel-Kročil, Petr. :


Iskustva s pogonom sistema za automat




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 70     <-- 70 -->        PDF

sko navlaživanje u šumskom rasadniku


(str. 117—122). Prilog obrađuje rješenje
automatskog navlaživanja na površini od


2.000 m´i s odgovarajućim centrom za automatizaciju,
koji predstavlja najvažniji
elemenat sistema za navlaživanje. Proizvedeni
centar za automatizaciju je opremljen
sa 4 vremenska releja RTS-51
i jednim individualno konstruiranim programatorom.
Ovaj selektor omogućuje
kontrolu 15 selenoidnih ventila s mogućim
izborom triju osnovnih programa: prskanje
za osvježenje. dopunsko navlaživanje
i zaštitu protiv mraza.
Dimitrovsky-Kountny - V esecky
: Arboretum rekultivacije na
Sokolovskom području (str. 130—133). Rezultat
rekultivacije devastiranih tala na
manjim razbacanim površinama, uz ostalo,
ovisan je i o izboru vrsta za ova netipična
staništa. Jedna od etapa u tom poslu
je i osnivanje arboretuma na devastiranim
površinama. Takvi arboretumi za
sada su jedinstveni ne samo u Češkoj nego
i izvan Češke. Tako arboretum Antonin
omogućuje sistematski studij šumarske
problematike rekultivacije kako teoretski
tako i praktički. Dobiveni rezultati su originalni
i daju osnovnu podlogu za realizaciju
šumarske rekultivacije i malih
i velikih površina devastiranih rudarskom
i industrijskom djelatnošću.


Humbursky - Urban: Sume i
industrijske emisije (str. 149—162). Autori
konstatiraju, da je u posljednje vrijeme
razvoj šuma neprekidno ometan nepovoljnim
vanjskim utjecajima. Mjere koje se
poduzimaju u ČSR-u doduše ublažuju posljedice
ali ne otklanjaju uzroke šteta i
u koliko se znatnije ne smanje emisije
štetnih tvari ne može se očekivati ni poboljšanje
stanja šuma. Nužno je sistematski
pratiti stanje šuma i analizirati podatke
u Institutu za šumarstvo i lovstvo
(VULHM), Institutu za uređivanje šuma
Lestoprojekt te u šumarskoj praksi. Pri
tome, kažu autori, treba uzeti u obzir da
povećano zagađivanje zraka nije jedini
negativni činilac, ali oslabljenje sastojine


manje su otporne na djelovanje ostalih
nepovoljnih činilaca, osobito insekata.


Skuhravy - H o c h n u t : Pojava
smrekovog prelca i ariševog savijača u
CSR 1983. godine (str. 153—156). Pojava
smrekovog prelca 1983. godine u ČSR-u
istraživana je na 1 182 lokacije pomoću
feromonskih klopki s Disperlure Feromonom,
koji je proizveden u Čehoslovačkoj
(ČSSR). Podaci su graiički prikazani time,
da je samo u 11 revira po jednoj klopci
bilo više od 800 primjeraka. Pojava ariševoj
savijača istraživana je u rubnim područjima
ČSR-a te u nekoliko odabranih
lokaliteta u srednjoj Češkoj i u Moravskoj.
Pojavljivanje pokazuje tendenciju
stalnog opadanja, pa se i površina kemijskog
tretiranja protiv ovih štetnika
stalno smanjuje. Veća pojava je zabilježena
samo na tri mjesta — na Krušnoj
gori, Krkonošama i Orlickim gorama.


—. Machaniček, J.: Skladištenja bukvice
iz uroda 1982. u šumskom pogonu (str.
157—161). Da bi se bogati urod bukvice
u 1982. godini nakon gotovo 30-godišnjeg
nerodnog perioda iskoristio1 posvetila
se sabiranju i daljnjem postupanju sa
sjemenom najveća pažnja. Od ukupno sabrane
količine 79.117 kg posijano je u jesen
oko 10.000 kg, a sve ostalo sjeme je
u suradnji šumarske prakse i sjemenske
konstrolne stanice Instituta za šumarstvo i
lovstvo u Uherskom Hradištu uskladišteno.
Za kratkoročno čuvanje su preporučene
hladnjače s temperaturom od 0—5° C. Veoma
prikladno se pokazalo čuvanje bukvice
u paletama za povrće, koje su omogućile
potpuno iskorištenje prostora skladišta
i laku kontrolu sjemena. Za duže
vrijeme bukvica je čuvana u postrojenjima
za zamrzavanje VEB (nar. pod.
Mrazirny), jer šumarska praksa za sada
ne posjeduje prikladne klimatizirane prostore
za skladištenje. Kako se redovnom
kontrolom kvalitete utvrdilo, nije se životnost
bukvice uskladištene u postrojenjima
za zamrzavanje preko dvije zime
gotovo ništa reducirala.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 71     <-- 71 -->        PDF

— Prudil, A.: Sistem strojeva za šumske
rasadnike (str. 161—167). Poduzeće za
tehnički razvoj državnih šuma u Olomoucu
razvija i proizvodi sada cijeli niz
strojeva za najveća proizvodna područja
šumarstva uključujući sredstva mehanizacije
za šumske rasadnike. Predloženi
članak uvodno obavješćuje o strojevima
za pripremu tla, za sjetvu i školovanje
sadnica te za kultivacione radove.
Br. 5.


Krečmer-Perina-Polenc : Doprinos
šumskog gospodarstava zaštiti voda
i tla kao dio brige o životnoj sredini


ČSR (str. 195—203). U vodnom gospodarenju
i na zasititi voda u CSR-u sve veća
je uloga šume. Od najvećeg značenja je
zaštita izvorišta na koju je po Instrukcijama
Ministarstva šumarstva i vodnog
gospodarstva ČSR br. 13/80., izlučeno 17%
šumske površine ČSR. Dalje u nizu po
vrijednosti je zaštita vodnog gospodarstva
u rajoniziranim šumama područja
izvorišta (16—26,5«/o površine šuma ČSR).
Priloženi članak obrađuje upoređenje stanja
zaštite vodnog gospodarstva u različitim
zemljama i naglašuje značenje šumskotehničkih
melioracija kao sastavnog
dijela vodnog gospodarstva i šumarstva
ČSR.


Belsky : Pregrađivanje bujica i odrona
u CSR (str 204—208). Tijekom druge
polovice prošlog stoljeća uređenje bujica
u Češkoj postepeno je iz ruku šumara
prelazilo u ruke čistih bujičara. Međutim
organizacionim promjenama od 1. siječnja
1962. godine djelatnost pregrađivanja
bujica opet je uvrštena u državne šume.
Sada državne šume gospodare sa 19.654 km
bujica, od kojih je 1238 km uređeno. Vrijednost
osnovnih sredstava dosiže 1255
tisuća KČS. Obujam investicionih gradnja
i održavanja na neuređenim sekcijama
bujica bit će ovisan o sadanjim zadacima
šumarstva, koje pretežno svoje kapacitete
usmjeravaju na velike rasadnike
šumskog drveća, pogone za održavanje


strojeva i izgrađuje te moderniziranje
stambenog fonda.


Š i m i č e k, V.: Novi hibridi vrba za
učvršćivanje obala vodnih tokova (str. 215
—218). Učvršćivanje obala vodnih tokova
spada među jeftina i efektivna sredstva
zaštite obala. Sastojine osnovane obično
primjenjivanim vrbama obrastu brzo profil
proticanja i zahtijevaju redovno održavanje
koje je mučno i malo efektivno.
Autor je nastojao generativnim križanjem
uzgojiti određene vrste vrba s niskim
rastom, kod kojih bi se moglo znatno reducirati
redovno održavanje pa i eliminirati
ga. U toku 1971—1983. godine uspjelo
je uzgojiti 45 hibrida, od kojih je
14 određeno za utvrđivanje obala vodnih
tokova. Novi kultivari izgledaju veoma
perspektivni a njihova optimalna primjena
je kod regulirnaja manjih vodotoka
i kod pregrađivanja bujica.


K r e š 1, J.: 100 godina šumskotehničkih
melioracija — pregrađivanje bujica u
CSSR (str. 219—224). U godini 1884. osnovana
je po francuskom uzoru služba
za pregrađivanje bujica sa ciljem da
spriječi štetno djelovanje bujice. Glavno
sredstvo pored regulacije tokova bila je
mjera za obnovu pokrovne vegetacije, prije
svega šumskih sastojina. S vremenom
je služba proširena za zaštitu izvorišta i
na poboljšanje klimatskih odnosa. Za tu
djelatnost počeo je primjenjivati naziv
šumskotehničke melioracije. Prvi takvi
zahvati izvršeni su na izvorištima Labe
i Bečve te potoka Rakovnik a zatim u
većini brdskih i brežuljkastih područja.
Bogatoj djelatnosti u pregrađivanju bujica
pridonijeli su prof. dr. V. Kaisler i
prof. F. Miiller, na koje su se nadovezali
prof. L. Skatula, doc. Z. Valek a u Slovačkoj
prof. R. Binder te mnogi drugi.
Za dajnji uspješan razvoj šumskotehničkih
melioracija potrebno je odvagnuti
pozitivne i negativne strane njihovog stogodišnjeg
postojanja.


605




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Br. 6.


Husak, F.: Šumsko gospodarstvo i
istraživanja u lovstvu (str. 243—247). Istraživanja
u lovstvu u ČSSR su po tradiciji
povezana s istraživanjima u šumarstvu
i upravljana po ministarstvima za
šumarstvo i vodoprivredu u ČSR i SSR.*
Osim glavnih radnih mjesta u Institutu
za šumarstvo i lovstvo (VULHM) Jilovište-
Strnady i Instituta za šumarstvo u
Zvolenu bave se istraživanjima u lovstvu
poljoprivredne i veterinarske visoke škole,
specijalizirane državne veterinarske ustanove
i nekoliko radnika Cehoslovačke
Akademije znanosti. Istraživanja su usmjerena
na uzgoj niske divljači u sadanjim
ekološkim uslovima. Suma pruža u
uslovima industrijalizacije i intenzivne
poljoprivredne visoke proizvodnje relativno
povoljniji okoliš za preživljene divljači.
Istovremeno mora se obratiti pažnja
i istraživanju odnosa između šuma i divljači,
osobito visoke koja guli koru. Važnost
rješene problematike zahtijeva usku
suradnju istraživačkih kapaciteta i njihovu
koncentraciju na glavne probleme
a dobivene rezultate treba u šumarskoj i
lovnoj praksi pojedinačno primjenjivati.


Semiradova, E.: Oštećivanje šumskih
sastojina solju za posipanje cesta


(str. 251—255). Oštećivanje sastojina uz
ceste posljednjih godina ozbiljan je problem.
Jedan od najvažnijih štetnih tvari
je sol, kojom se zimi posipavaju ceste
za sprečavanje zamrzavanja cestovne površine.
Za poduzimanje zaštitnih mjera,
pa i legistativne naravi, potrebno je utvrditi
udio soli za oštećenje odnosnih
sastojina. Dokumentacija o tome nalazi se
u asimlilacionom aparatu (prije svega sadržaj
klora u njima) te u tlu (pH vrijednost,
sadržaj Na„0).


C h r o u s t, L.: Biomasa iz uzgojnih
sječa u borovim mladim sastojinama (str.
256—260). Članak donosi kratku analizu


* CSR = Češka socijalistička republika,
a SSR = Slovačka socijalistička
republika
istraživanja o biomasi mladih borovih sastojina
i o količini, koja je korištena u
uzgojnim sjekovima. Desetgodišnja mlada
sastojina proječne visine 3 m proizvodi
17 t biomase suhe supstancije, 20 godišnja
već 98 t. po ha. Udio iglica u 10 godina
je 16%, u 20 godina 9% a u 30 godina
samo 6´Vo. Zelene grane u 10 godina iznose
22%, u 20 godina 14">/o a u 30 godina
9n/a. Na boljim bonitetima koristi
se u 10 godina 2—3 t biomase, u 20 godina
do 26 t. Za srednje bonitete se računa
s minimalnom količinom 5 t korištene
biomase. U fazi čišćenja koristi se
na manipulativnoj površini 10.000 ha godišnje
oko 50.000 t suhe supstance biomase,
(116.000 m3). Energetska vrijednost
tone biomase odgovora 0,45 t nafte. Da
se osigura rentabilno korištenje sve biomase
iz mladih sastojina za šumarstvo,
potrebno je zbog racionalizacije obraditi
tehnologiju korištenja i izvlačenja.


D e j m a 1, J.: Utjecaj nivoa drvnih
sortimenata na prodaju drva (str. 261—
264). Autor iznosi analizu konkretnih rezultata
učeća sortimenata smrekovih stabala,
koja su korištena u nasumce odabranim
sastojinama na području šumarskog
pogona. Rezultati provedenih analiza
očito pokazuju, kako još velike rezerve
postoje na području kvalitativnog vrednovanja
korištenog drva i kako bi se
znatno mogla povisiti prosječna prodaja
proizvedenih sortimenata, ako bi se kod
sortimentacije potpuno iskoristila mogućnost,
koji sada važeće cehoslovačke državne
norme dopuštaju.


Br. 7.


Svestka-Vankova : Rezultati primjene
biopreparata protiv ariševog savijača
u smrekovim šumama Krkonoša (str.
304—310). Na osnovu četverogodišnjih istraživanja
(1980.—1983.) o djelovanju biopreparata
na bazi Bacillus thurringiensis
na gusjenice ariševog savijača u prirodnim
uslovima Krkonoša utvrđeno´ je, da je
za zadovoljavajući mortalitet štetnika potrebno
1 do 2 kg po 1 ha biopreparata s




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 73     <-- 73 -->        PDF

raspršivanjem iz aviona. Količina ovisi o
starosti sastojina. Djelovanje se očitovalo
i jednu od dvije godine nakon tretiranja,
jer je populacija štetnika smanjena a
prirodni neprijatelji bili su zaštićeni. Prema
tome ovaj biopreparat uspješno može
zamijeniti kemijska sredstva, a osobito
tamo gdje su kemijska iz zdravstvenih i
drugih razloga zabranjena.


Urban, J.: Podkornjaci kao uzrok,
masovnog ugibanja smrekovih sadnica


(str. 311—319). U 1983. godini u šumskom
reviru Čermna (šumski pogon Vitkov) ozbiljno
su oštećene 5-godišnje. 1982. godine
posađene smrekove sadnice. U štetama
sadnica oslabljenih fiziološki učestvovao
je najviše Hylastes cunicularius


E. Kao važan štetnik pojavio se u nasadima
i Dryocoetes autografhus (Rtzb.) Njihovim
žderanjem nakon mraza (eventualne
regeneracije) najviše je napadnuta u
tri uporedne plohe najmanja površina,
opkoljena zrelim smrekovim sastojinama,
najniže štete je pokazala međutim površina
sječine obuhvaćena sunčanim zrakama
i izložena suhim vjetrovima. Važnu
ulogu u masovnom razmnožavanju imali
su kupovi otpadaka grana uklanjanih
strojevima. Kao mjera za izbjegavanje
može se preporučiti istovremeno raspoređivanje
granja na sječini ili temeljita
asanacija hrpa granja.
K r i e g e 1, M.: Problematika mehanizirane
sadnje i sadnog materijala bijelog
bora (str. 348—353). Prilog obrađuje
nedostatke mehanizirane sadnje sadnica,
posebno kosim stavljanjem stabalaca.
deformacijom korjena u pravcu zasjeka i
nejednake dubine sadnje. Istovremeno uJ
kazuje na svrsishodnost pripreme tla prije
sadnje i na neizbježnost zaštite sadnica
od isušivanja. Prikazane su i razlike zakorjenjavanja
i ekonomičnosti uzgoja kultura
na pripremljenim i nepripremljenim
tlima.


Svestka-Balek : Iskustva iz borbe
protiv smrekovog prelca u Poljskoj


(str. 360—364). Do sada najveća gradacija
smrekovog prelca u Poljskoj vrhunila je
1982. godine ali je 1983. bilo potrebno
kemijski tretirati još 1,37 mil. ha. Kod
tretiranja avionom korišćen je sintetski
Pyrethroide inozemne proizvodnje. U borovim
sastojinama bilo je dovoljno jednokratno
tretiranje dok se u smrekovima
tretiranje moralo ponoviti. Tretiranje je
obavljeno kada su gusjenice bile u mlađem
stadiju razvoja. Dugotrajna suša ima
za posljedicu gradaciju sekundarnih štetborovim
sastojinama.


Br. 9.


Pavliš i sur.: Značenje nekojih vrsta
borova za zamjenu smreke uništene
imisijama u Krušnoj gori (str. 414—419).
´-+raživanja u Krušnim gorama poka"1*
su, da je na imisije vrlo otporan autohtoni
visinski ekotip običnog bora s primjesom
gena planinskog (Pinus mugo ssp.
complex). Od unesen ih vrsta osobito otpornim
pokazali se i P. cembra, balkanski


P. peuce, P. strobus i P. controta ssp.
latifolia. U toku su ispitivanja i borovi
P. monticola. P. aristata i P. flexilis.
Br. 10


L o k v e n c, T.: Utjecaj deformacija
korijenja sadnica u omotima na razvoj
kultura (str. 454—458). Prema analizama
korjenovog sistema od 3 do 12 godina starih
smrekovih kultura osnovanih sa sadnicama
u omotu pokazuju da deformacije
korjena u malom prostoru omota nemaju
veći utjecaj na kasni razvoj kultura.
Naime, nakon sadnje razvija se adventivno
korjenje koje stvara naknadni
korjenov sitem.


Br. 11.


Slama, A.: Utjecaj hidrometeoroloških
faktora na učestalost nezgoda u šumskom
gospodarstvu (str. 510—512). Na
osnovu uspoređivanja 570 nezgode u




ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 74     <-- 74 -->        PDF

šumskom radu i hidrometeoroloških uvjeta
utvrđen je, u nekim slučajevima i signifikantan,
utjecaj temperature zraka, relativne
vlage zraka, tlaka zraka, vjetra,
oluje, mraza, ledene kore, sniježnog pokrivača
i hidromeora na ozljeđivanje radnika.


Šindelar, J.: Oplemenjivanje ariša
za uslove ČSR (str. 491—497). Na osnovi
vrednovanja 9 pokusnih ploha s hibridima
ariša u starosti 11 godina pronađen je
luksuriran rast interspecifičnih hibrida,
prije svega vrsta Larix decidua i Larix
leptolepis. Interspecifični bastardi na pokusnim
plohama prestigli su evropski ariš
iz slobodnog oprašivanja u visini za
5 do 22a/a, u prsnim promjerima za 7 do
31%, volumnoj produkciji za 29—122%.
U pretežnoj većini ploha je i pravnost
stabala interspecifičnog bastarda u prosjeku
bolja nego kod potomstva evropskog
ariša iz slobodnog oprašivanja. U dalj->
njem dijelu rada naznačene su đaljnj^
perspektivne bastardiranja u okviru vrste
Larix i moguća primjena daljnjih metoda
oplemenjivanja.


Aleksanđr, P.: Proizvodnja iverjq


— mogućnost iskorištenja do sada neiskorištavane
biomase u Srednjočeškim šu-
mama (str 505—509). Priloženi članak vrednuje
i obrađuje radove na primjeni dosad
ne-iskorištavane biomase šumskih
stabala proizvodnjom iverja. Najvažnije
preispitivanje tehnoloških iskustava je poduzeto
u sastojinama za čišćenje. Uzimajući
u obzir šumske ekosisteme, ekonomska
djelovanja i dimenzije sirovina preporučena
je primjena mini postrojenja.
Postoji potreba za uređajima na terenskim
voznim okvirima.
Br. 12.


Kudrleova, L.: Položaj čehoslovačke
u svjetskom šumskom gospodarstvu


(str. 531—536). Čehoslovačko šumsko gospodarstvo
ima značajno mjesto u iskorištavanju
svjetskog šumskog fonda, iako
gospodari samo sa 0,1% svjetske šumske
površine. Korištenje drveta je u Čehoslovačkoj
dostiglo u 1981. godini oko 19 mil.
m3 sirovog drva. To je predstavljalo 0,6%
svjetskog i 5,7B/a evropskog korištenja drva.
U svjetskoj trgovini Čehoslovačka je
bila među 10 najznačajnijih izvoznika neprerađenog
drva i isto drži i kod izvoza
piljene građe i pragova. Sadanji intenzitet
šumskouzgojnih radova odlučuje o položaju
ČSSR u svjetskom šumskog gospodarstvu
u budućnosti.


Bludovsky, Z.: Nastojanja za bolje
iskorištavanje šumskog bogatstva Sovjetskog
saveza (str. 537—540). Novi dokaz
o brizi sovjetskog društva o šumskom
bogatstvu je zaključak najvišeg političkog
i upravnog organa SSSR »O poboljšanju
iskorištavanja šumskog sirovinskog fonda
«, čiji su osnovni principi objavljeni
u moskovskoj »Pravdi« 23. IX 1984. U
članku se navodi sadržaj ovoga dokumenta
i u komentaru se naglašuje značenje
ovoga zaključka za daljnji razvoj
šumskog gospodarstva., Osobito je pažnje
vrijedno nastojanje za posješenje procesa
u stvaranju kompleksnih šumskih pogona,
koji osiguravaju uzgoj šuma, iskorištavanje
drva i kompleksnu preradu i u
toj zavisnosti i svrsishodnost u gospodarenju
šumama.


Bernard Hruška, đipl. ing.