DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 67 <-- 67 --> PDF |
P. Barklun d (Švedski univerzitet za poljoprivredne znanosti u Uppsali): Djelovanje patogenih gljiva na drveće u uslovima zagađenosti zraka, H. G. Mille r (Šumarski fakultet Univerziteta u Aberddeen-u, Ujedinjeno kraljevstvo — Škotska): Utjecaj promjene kiselosti na vegetaciju, E. Matzne r (Istraživački centar šumarskih ekosistema Univerziteta u Gotingenu, SR Njemačka): Učinci kiselih oborina na tlo na primjeru dviju šumskih ekosistema na sjeveru Njemačke, E. B a a t h (Fakultet mikrobiološke ekologije Univerziteta u Lundu, Švedska): Učinci polucije na zemljišne mikroorganizme, H. H. Harve y (Zoološki fakulet Univerziteta u Torontu, Kanada): Biološki dokaz acidifikacije, mehanizam acidifikacije i mogućnost predviđanja efekata acidifikacije,* J. Remro đ (Švedsko udruženje za pulpu i papir, Stockholm): Ugroženosti šume i silvikultura, J. D e r o m e (Finski institut za istraživanja u šumarstvo, Odjel za tlo, Vantaa): Vapnjenje šuma kao jedna mjera protiv acidifikacije tla, M. R. Star r (Finski institut za istraživanja u šumarstvu, Odjel za tlo, Vantaa): Propisano spaljivanje i acidifikacija tla (spaljivanje u cilju pomlađivanja — nap. O. P.), K. Kuusel a (Finski institut za istraživanja u šumarstvu, Odjel za šume, Vantaa): Drvni bilans Evrope i kisele oborine, H. Steinli n (Institut za njegu krajolika Albert-Ludwings Univerziteta, * Obrađeno na primjeru riba prema intenzitetu uginuća, brojnosti populacije, starosnog sastava, rasta i općeg stanja jedinki, tjelesnih deformacija (na pr. deformacija kralježnice), sadržaja metala (na pr. mangana može biti od dva do pet puta više nego je normalna količina i td.). Freiburg i. Br., SR Njemačka): Mogu ći učinci kiselih oborina na rast šuma, promjene i drvna tržišta, D. L. Me Laughlin (Ontarijsko ministarstvo za okoliš, Odjel za zrak, Toronto, Kanada): Zagađenost zraka, kisele kiše i perspektive šumarstva Kanade, J. Matern a (Institut za šumarstvo i lovstvo, Zbraslav na Vit, CSSR): Rezultati istraživanja o utjecaju zagađenosti zraka na šume u Čehoslovačkoj, P. K a u p p i (Ministarstvo za okoliš, Helsinki): Istraživanja o utjecaju zagađivanja okoliša na ekosisteme u Finskoj. U zadnjem referatu saznajemo, da je u budžetu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Ministarstva za okoliš u 1985. godini osigurana svota od 9,05 mil. finskih maraka za istraživanja o acidifikaciji od sumpornih i dušičnih emisija, trenda acidifikacije, određivanja najugroženijih objekata te načina mjera za smanjivanje zagađivanja. Istraživanja će se provoditi u vodama, u šumama te na poljoprivrednih površinama. Iz jednog grafikona saznajemo, da je od fosilnih goriva u atmosferu 1860. godine otišlo 100 x 106 t, 1900. godine 700 x x 106 t, 1940. 2000 x 106 t a 1980. 7000 x 106 t ugljičnog dioksida. O. Piškorić LESNICKA PRACE 63 (1985), br 1—12. Iz češkog časopisa »Lesnicka prace« 1985. godine izdvojili smo sljedeće članke: Br. 1 Š i n d e 1 a r, J.: K pitanju sastava šumskih sastojina po vrsti i provenijenciji (str. 5—10). U članku se naglašava aktualnost razmišljanja o sastavu sastojina 601 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 68 <-- 68 --> PDF |
po vrsti drveća u CSSR. posebno u odnosu na oštećivanje šumskih sastojina putem emisija i drugih kalamiteta. Listače predstavljaju u sastavu po vrsti značajan faktor stabilizacije. Kod planiranja sastava šumskih sastojina po vrstama drveća u okviru uređivanja šuma potrebno je iskoristiti poznavanja rezultata pokusa o provenijenciji i drugih iz uzgoja šumskog drveća. U sadanje vrijeme je moguće, i potrebno, koristiti prije svega one regionalne populacije, koje su se pokazale kao optimalne za korištenje u okviru konkretnog šumskog područja. Vyskot, J.: Razmak kao osnova integracije funkcija smrekove sastojine (str. 11—15. Članak rješava problematiku integracije funkcije smrekovih sastojina u dozrijevanju gospodarske šume na osnovi modificiranih sastojinskih struktura. Optimalna struktura u odnosu na osiguranje funkcija produkcije, zadržavanja vode i oporavka mogla bi se dokazati pomoću biotermičke metode. Jedna od ovih metoda je razmak sadnica. Djelovanje i utjecaj na strukturni razvoj promatra se na Marijabrunskim površinama razmaka sadnica današnjeg šumskog pogona Kurim. Biometričkim kvantifikacijama strukturnih jedinica i kriterijima odgovarajućih funkcija je ustanovljen najdjelotvorniji efekat integracije u tipu strukture koja potječe od razmaka sadnica 1.5 x 1,5 m. K r i e g e 1, H.: Utjecaj kvalitete sadnog materijala na procese rasta borovih kultura (str. 16—22). Rad se bavi značenjem fiziološke kvalitete sadnog materijala za procese rasta poslije sadnje. Utvrđeno je, da je već kratkotrajni, 30—60 minuta dug utjecaj sunčevih zraka i vjetra na korjenov sistem utjecao negativno na sadržaj vode u korjenju, što se očitovalo nižim rastom sadnica u visinu i u debljinu te i u produkciji biomase. Od istraživanog broja najjače je opao rast biljaka, osobito kod sadnica slobodnog korjena 3/0 i 2/0, koje su kod sadnje imale relativno malu količinu korjenja 602 (kad je težinski odnos nadzemnog i podzemnog dijela veći od 3:1). Kod školovanih sadnica 1/1 i 1/2 s povoljnijom količinom korjenja nije tako značajno opao rast sadnica. Najmanji, praktično zanemarljivi gubici ustanovljeni su kod kultura, koje su osnovane sa sadnicama u omotima. S a c h, F.: Iskustva o oštećivanju tla strojevima za izvlačenje drva u Finskoj (str. 24—26). Oštećenje tla kod izvlačenja drva u Finskoj je pod utjecajem prije svega tehnologije izvlačenja drva i njezinih parametara. U odnosu na tlo vrijedi tradicionalna tehnologija sortimenata kao najštedljivija. Razvoj novih mehanizam za izvlačenje, koji površinu tla minimalno oštećuju, je omogućio, da se poveća razmak linija za izvlačenje. Veći razmak linija za izvlačenje predstavlja istovremeno i manju površinu oštećene površine tla. Stupanj oštećenja tla je reduciran uvrštenjem strojeva traženih tehničkih parametara, osobito manje težine, manjeg pritiska na tlo i točkova na gusjenicama. Za zaštitu površine tla koristi se i sezonska ovisnost poslova na iskorištavanju. Br. 2. Z 1 a b e k, I.: Gospodarenje u šumama izloženim imisijama (str. 51—55). Gotovo trećina šuma u ČSR nalazi se pod izravnim utjecajem imisija, te su uslovi rasta toliko poremećeni, da sastojine boluju na znatnom dijelu ove površine i odumiru. Kao metoda za razumno šumsko gospodarenje služe gospodarski planovi. Metodika vrednovanja, a i sadržaj gospodarskih planova za šume pod utjecajem imisija, razlikuju se i s obzirom na različite uslove za određene šumskogospodarske planove gospodarenih šuma. Sve gospodarske mjere u šumama pod utjecajem imisija su usmjerene na smanjenje šteta, smanjivanje odumiranja šuma i na osiguranje obnove sa zamjeničnim sastojinama. koje će barem djelomice ispuniti funkciju šuma. Ove mjere rješavaju samo |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 69 <-- 69 --> PDF |
posljedice oštećenja i bez kompleksnog uklanjanja uzroka oštećivanja ne može biti osigurana egzistencija šume, koja treba da ispuni sve svoje funkcije. Skuhravy, V.: Bitka za najznačajnijim štetnicima na sjevernoameričkom kontinentu i njezin utjecaj na ekosisteme (str. 59—65). U članku se opisuje proširenje četiri glavna štetnika šumskih sastojina sjevernoameričkog kontinenta (Lymantria dispar, Orgya pseudotsugata, Dendroctomus frontalis i Shoristoneurea fumifera) i mjere borbe protiv njih. Na osnovu literature prikazana su popratna djelovanja kemijskih sredstava korištenih protiv ovih štetnika na život ekosistema i sabrani podacima o korištenju aviona u suzbijanju ovih štetnika. Skopi-Bukaček : Urod i vrijednost sjemena obične smreke sjemenske godine na području Kostelec nad Cyrnymy lesy (str. 66—70). Šumarija Krumlov provela je 1980. — 81. godine na pokusnim plohama školskog šumarskog pogona Kostelec nad Cernymy lesu kvantitativno i kvalitativno vrednovanje bogatog uroda sjemena smreke. Po 1 ha ubrano je 13,086.860 sjemenki. Ispadanje sjemenki kulminiralo je između 6. i 15. IV 1981. godine s 31,1% ukupnog broja sjemenki. Najveću prosječnu težinu 1000 komada (5,84 gr) sjemenki imala su stabla uz rub sastojine a najmanju (5,623 gr.) one sa stabala u unutrašnjosti sastojine. Najveću klijavost imale su sjemenke iz doba kulminacije ispadanja, nižu one s početka ispadanja a najnižu s kraja tog razdoblja. Hubaček, J.: Šumsko gospodarstvo Finske (str. 74—79). Finska spada među najšumotivitije zemlje u svijetu. Na ukupnoj šumskoj površini od 28,778.000 ha ocjenjuje se drvna zaliha na 1.596 mil. m3. Narodno gospodarstvo Finske, koje je relativno siromašno na sirovinama, temelji se za sada na velikoj masi drvne sirovine. Drvna industrija, kojoj pripadaju prema stavovima narodnog gospodarsta, šumarstvo i drvnoprerađivačka indu strija, sudjelovalo je u 1980. godini sa 14% u nacionalnom dohotku i proizvodilo je gotovo 46% finskog izvoza. U 50-tim godinama izrađena je i prihvaćena veoma široko postavljena koncepcija razvoja šumarstva u ukupnim mjerilima. Njezina realizacija, povezana s velikim investicijskim ulaganjima (600 mil FM godišnje) donijela je pozitivne rezultate. Br. 3. Skuhravy, V.: Štetni insekti u šumskom gospodarstvu ČSR, akcije protiv njih i problem imisija (str. 99—103). U CSR se u posljednje vrijeme poduzimala sveobuhvatna borba protiv ariševog savijača (Zeiraphera diniana) u smrekovim sastojinama primjenom sredstava Actellic EC 50 (Pirimiphosmeryl) i Ambush (Permethrin). Nizom metoda praćena su djelovanja kemijskih postupaka na životinjski dio šumskih ekosistema. Iako je primjena insekticida predstavljala oštar zahvat — osobito je pogođena fauna u krošnjama stabala i fauna insekata u potocima — nije došlo do uništenja nekojih vrsta. Populacije pojedinih vrsta su se obnovile. Sto više ozbiljnije djelovanje na sastav životinjsokg dijela ekosistema imaju imisije i kisele kiše. Kao posljedica promjene biljnih porodica mijenja se i životinjski dio ekosistema te vrste s uskom ekološkom valencijom iščezavaju. Skypala, J. i P r o n k o v a, S.: Isporuka drva iz državnih šuma u šestoj petoljetki (str. 108 — 116). Karakteristika iskorišćivanja šuma u ČSR-u je, da se smanjio udio jačih sortimenata u korist tanjih, prostornog, a posebnog celuloznog, drva. Time se smanjio i prihod državnih šuma iako su u istom periodu opetovane povišene cijena sortimenata i postignuti zadovoljavajući odnosi između pojedinih sortimenata. Stoga se kao imperativ nameće nužnost poboljšanja gospodarenja u državnim šumama. Kroči 1, Pavel-Kročil, Petr. : Iskustva s pogonom sistema za automat |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 70 <-- 70 --> PDF |
sko navlaživanje u šumskom rasadniku (str. 117—122). Prilog obrađuje rješenje automatskog navlaživanja na površini od 2.000 m´i s odgovarajućim centrom za automatizaciju, koji predstavlja najvažniji elemenat sistema za navlaživanje. Proizvedeni centar za automatizaciju je opremljen sa 4 vremenska releja RTS-51 i jednim individualno konstruiranim programatorom. Ovaj selektor omogućuje kontrolu 15 selenoidnih ventila s mogućim izborom triju osnovnih programa: prskanje za osvježenje. dopunsko navlaživanje i zaštitu protiv mraza. Dimitrovsky-Kountny - V esecky : Arboretum rekultivacije na Sokolovskom području (str. 130—133). Rezultat rekultivacije devastiranih tala na manjim razbacanim površinama, uz ostalo, ovisan je i o izboru vrsta za ova netipična staništa. Jedna od etapa u tom poslu je i osnivanje arboretuma na devastiranim površinama. Takvi arboretumi za sada su jedinstveni ne samo u Češkoj nego i izvan Češke. Tako arboretum Antonin omogućuje sistematski studij šumarske problematike rekultivacije kako teoretski tako i praktički. Dobiveni rezultati su originalni i daju osnovnu podlogu za realizaciju šumarske rekultivacije i malih i velikih površina devastiranih rudarskom i industrijskom djelatnošću. Humbursky - Urban: Sume i industrijske emisije (str. 149—162). Autori konstatiraju, da je u posljednje vrijeme razvoj šuma neprekidno ometan nepovoljnim vanjskim utjecajima. Mjere koje se poduzimaju u ČSR-u doduše ublažuju posljedice ali ne otklanjaju uzroke šteta i u koliko se znatnije ne smanje emisije štetnih tvari ne može se očekivati ni poboljšanje stanja šuma. Nužno je sistematski pratiti stanje šuma i analizirati podatke u Institutu za šumarstvo i lovstvo (VULHM), Institutu za uređivanje šuma Lestoprojekt te u šumarskoj praksi. Pri tome, kažu autori, treba uzeti u obzir da povećano zagađivanje zraka nije jedini negativni činilac, ali oslabljenje sastojine manje su otporne na djelovanje ostalih nepovoljnih činilaca, osobito insekata. Skuhravy - H o c h n u t : Pojava smrekovog prelca i ariševog savijača u CSR 1983. godine (str. 153—156). Pojava smrekovog prelca 1983. godine u ČSR-u istraživana je na 1 182 lokacije pomoću feromonskih klopki s Disperlure Feromonom, koji je proizveden u Čehoslovačkoj (ČSSR). Podaci su graiički prikazani time, da je samo u 11 revira po jednoj klopci bilo više od 800 primjeraka. Pojava ariševoj savijača istraživana je u rubnim područjima ČSR-a te u nekoliko odabranih lokaliteta u srednjoj Češkoj i u Moravskoj. Pojavljivanje pokazuje tendenciju stalnog opadanja, pa se i površina kemijskog tretiranja protiv ovih štetnika stalno smanjuje. Veća pojava je zabilježena samo na tri mjesta — na Krušnoj gori, Krkonošama i Orlickim gorama. —. Machaniček, J.: Skladištenja bukvice iz uroda 1982. u šumskom pogonu (str. 157—161). Da bi se bogati urod bukvice u 1982. godini nakon gotovo 30-godišnjeg nerodnog perioda iskoristio1 posvetila se sabiranju i daljnjem postupanju sa sjemenom najveća pažnja. Od ukupno sabrane količine 79.117 kg posijano je u jesen oko 10.000 kg, a sve ostalo sjeme je u suradnji šumarske prakse i sjemenske konstrolne stanice Instituta za šumarstvo i lovstvo u Uherskom Hradištu uskladišteno. Za kratkoročno čuvanje su preporučene hladnjače s temperaturom od 0—5° C. Veoma prikladno se pokazalo čuvanje bukvice u paletama za povrće, koje su omogućile potpuno iskorištenje prostora skladišta i laku kontrolu sjemena. Za duže vrijeme bukvica je čuvana u postrojenjima za zamrzavanje VEB (nar. pod. Mrazirny), jer šumarska praksa za sada ne posjeduje prikladne klimatizirane prostore za skladištenje. Kako se redovnom kontrolom kvalitete utvrdilo, nije se životnost bukvice uskladištene u postrojenjima za zamrzavanje preko dvije zime gotovo ništa reducirala. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— Prudil, A.: Sistem strojeva za šumske rasadnike (str. 161—167). Poduzeće za tehnički razvoj državnih šuma u Olomoucu razvija i proizvodi sada cijeli niz strojeva za najveća proizvodna područja šumarstva uključujući sredstva mehanizacije za šumske rasadnike. Predloženi članak uvodno obavješćuje o strojevima za pripremu tla, za sjetvu i školovanje sadnica te za kultivacione radove. Br. 5. Krečmer-Perina-Polenc : Doprinos šumskog gospodarstava zaštiti voda i tla kao dio brige o životnoj sredini ČSR (str. 195—203). U vodnom gospodarenju i na zasititi voda u CSR-u sve veća je uloga šume. Od najvećeg značenja je zaštita izvorišta na koju je po Instrukcijama Ministarstva šumarstva i vodnog gospodarstva ČSR br. 13/80., izlučeno 17% šumske površine ČSR. Dalje u nizu po vrijednosti je zaštita vodnog gospodarstva u rajoniziranim šumama područja izvorišta (16—26,5«/o površine šuma ČSR). Priloženi članak obrađuje upoređenje stanja zaštite vodnog gospodarstva u različitim zemljama i naglašuje značenje šumskotehničkih melioracija kao sastavnog dijela vodnog gospodarstva i šumarstva ČSR. Belsky : Pregrađivanje bujica i odrona u CSR (str 204—208). Tijekom druge polovice prošlog stoljeća uređenje bujica u Češkoj postepeno je iz ruku šumara prelazilo u ruke čistih bujičara. Međutim organizacionim promjenama od 1. siječnja 1962. godine djelatnost pregrađivanja bujica opet je uvrštena u državne šume. Sada državne šume gospodare sa 19.654 km bujica, od kojih je 1238 km uređeno. Vrijednost osnovnih sredstava dosiže 1255 tisuća KČS. Obujam investicionih gradnja i održavanja na neuređenim sekcijama bujica bit će ovisan o sadanjim zadacima šumarstva, koje pretežno svoje kapacitete usmjeravaju na velike rasadnike šumskog drveća, pogone za održavanje strojeva i izgrađuje te moderniziranje stambenog fonda. Š i m i č e k, V.: Novi hibridi vrba za učvršćivanje obala vodnih tokova (str. 215 —218). Učvršćivanje obala vodnih tokova spada među jeftina i efektivna sredstva zaštite obala. Sastojine osnovane obično primjenjivanim vrbama obrastu brzo profil proticanja i zahtijevaju redovno održavanje koje je mučno i malo efektivno. Autor je nastojao generativnim križanjem uzgojiti određene vrste vrba s niskim rastom, kod kojih bi se moglo znatno reducirati redovno održavanje pa i eliminirati ga. U toku 1971—1983. godine uspjelo je uzgojiti 45 hibrida, od kojih je 14 određeno za utvrđivanje obala vodnih tokova. Novi kultivari izgledaju veoma perspektivni a njihova optimalna primjena je kod regulirnaja manjih vodotoka i kod pregrađivanja bujica. K r e š 1, J.: 100 godina šumskotehničkih melioracija — pregrađivanje bujica u CSSR (str. 219—224). U godini 1884. osnovana je po francuskom uzoru služba za pregrađivanje bujica sa ciljem da spriječi štetno djelovanje bujice. Glavno sredstvo pored regulacije tokova bila je mjera za obnovu pokrovne vegetacije, prije svega šumskih sastojina. S vremenom je služba proširena za zaštitu izvorišta i na poboljšanje klimatskih odnosa. Za tu djelatnost počeo je primjenjivati naziv šumskotehničke melioracije. Prvi takvi zahvati izvršeni su na izvorištima Labe i Bečve te potoka Rakovnik a zatim u većini brdskih i brežuljkastih područja. Bogatoj djelatnosti u pregrađivanju bujica pridonijeli su prof. dr. V. Kaisler i prof. F. Miiller, na koje su se nadovezali prof. L. Skatula, doc. Z. Valek a u Slovačkoj prof. R. Binder te mnogi drugi. Za dajnji uspješan razvoj šumskotehničkih melioracija potrebno je odvagnuti pozitivne i negativne strane njihovog stogodišnjeg postojanja. 605 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Br. 6. Husak, F.: Šumsko gospodarstvo i istraživanja u lovstvu (str. 243—247). Istraživanja u lovstvu u ČSSR su po tradiciji povezana s istraživanjima u šumarstvu i upravljana po ministarstvima za šumarstvo i vodoprivredu u ČSR i SSR.* Osim glavnih radnih mjesta u Institutu za šumarstvo i lovstvo (VULHM) Jilovište- Strnady i Instituta za šumarstvo u Zvolenu bave se istraživanjima u lovstvu poljoprivredne i veterinarske visoke škole, specijalizirane državne veterinarske ustanove i nekoliko radnika Cehoslovačke Akademije znanosti. Istraživanja su usmjerena na uzgoj niske divljači u sadanjim ekološkim uslovima. Suma pruža u uslovima industrijalizacije i intenzivne poljoprivredne visoke proizvodnje relativno povoljniji okoliš za preživljene divljači. Istovremeno mora se obratiti pažnja i istraživanju odnosa između šuma i divljači, osobito visoke koja guli koru. Važnost rješene problematike zahtijeva usku suradnju istraživačkih kapaciteta i njihovu koncentraciju na glavne probleme a dobivene rezultate treba u šumarskoj i lovnoj praksi pojedinačno primjenjivati. Semiradova, E.: Oštećivanje šumskih sastojina solju za posipanje cesta (str. 251—255). Oštećivanje sastojina uz ceste posljednjih godina ozbiljan je problem. Jedan od najvažnijih štetnih tvari je sol, kojom se zimi posipavaju ceste za sprečavanje zamrzavanja cestovne površine. Za poduzimanje zaštitnih mjera, pa i legistativne naravi, potrebno je utvrditi udio soli za oštećenje odnosnih sastojina. Dokumentacija o tome nalazi se u asimlilacionom aparatu (prije svega sadržaj klora u njima) te u tlu (pH vrijednost, sadržaj Na„0). C h r o u s t, L.: Biomasa iz uzgojnih sječa u borovim mladim sastojinama (str. 256—260). Članak donosi kratku analizu * CSR = Češka socijalistička republika, a SSR = Slovačka socijalistička republika istraživanja o biomasi mladih borovih sastojina i o količini, koja je korištena u uzgojnim sjekovima. Desetgodišnja mlada sastojina proječne visine 3 m proizvodi 17 t biomase suhe supstancije, 20 godišnja već 98 t. po ha. Udio iglica u 10 godina je 16%, u 20 godina 9% a u 30 godina samo 6´Vo. Zelene grane u 10 godina iznose 22%, u 20 godina 14">/o a u 30 godina 9n/a. Na boljim bonitetima koristi se u 10 godina 2—3 t biomase, u 20 godina do 26 t. Za srednje bonitete se računa s minimalnom količinom 5 t korištene biomase. U fazi čišćenja koristi se na manipulativnoj površini 10.000 ha godišnje oko 50.000 t suhe supstance biomase, (116.000 m3). Energetska vrijednost tone biomase odgovora 0,45 t nafte. Da se osigura rentabilno korištenje sve biomase iz mladih sastojina za šumarstvo, potrebno je zbog racionalizacije obraditi tehnologiju korištenja i izvlačenja. D e j m a 1, J.: Utjecaj nivoa drvnih sortimenata na prodaju drva (str. 261— 264). Autor iznosi analizu konkretnih rezultata učeća sortimenata smrekovih stabala, koja su korištena u nasumce odabranim sastojinama na području šumarskog pogona. Rezultati provedenih analiza očito pokazuju, kako još velike rezerve postoje na području kvalitativnog vrednovanja korištenog drva i kako bi se znatno mogla povisiti prosječna prodaja proizvedenih sortimenata, ako bi se kod sortimentacije potpuno iskoristila mogućnost, koji sada važeće cehoslovačke državne norme dopuštaju. Br. 7. Svestka-Vankova : Rezultati primjene biopreparata protiv ariševog savijača u smrekovim šumama Krkonoša (str. 304—310). Na osnovu četverogodišnjih istraživanja (1980.—1983.) o djelovanju biopreparata na bazi Bacillus thurringiensis na gusjenice ariševog savijača u prirodnim uslovima Krkonoša utvrđeno´ je, da je za zadovoljavajući mortalitet štetnika potrebno 1 do 2 kg po 1 ha biopreparata s |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 73 <-- 73 --> PDF |
raspršivanjem iz aviona. Količina ovisi o starosti sastojina. Djelovanje se očitovalo i jednu od dvije godine nakon tretiranja, jer je populacija štetnika smanjena a prirodni neprijatelji bili su zaštićeni. Prema tome ovaj biopreparat uspješno može zamijeniti kemijska sredstva, a osobito tamo gdje su kemijska iz zdravstvenih i drugih razloga zabranjena. Urban, J.: Podkornjaci kao uzrok, masovnog ugibanja smrekovih sadnica (str. 311—319). U 1983. godini u šumskom reviru Čermna (šumski pogon Vitkov) ozbiljno su oštećene 5-godišnje. 1982. godine posađene smrekove sadnice. U štetama sadnica oslabljenih fiziološki učestvovao je najviše Hylastes cunicularius E. Kao važan štetnik pojavio se u nasadima i Dryocoetes autografhus (Rtzb.) Njihovim žderanjem nakon mraza (eventualne regeneracije) najviše je napadnuta u tri uporedne plohe najmanja površina, opkoljena zrelim smrekovim sastojinama, najniže štete je pokazala međutim površina sječine obuhvaćena sunčanim zrakama i izložena suhim vjetrovima. Važnu ulogu u masovnom razmnožavanju imali su kupovi otpadaka grana uklanjanih strojevima. Kao mjera za izbjegavanje može se preporučiti istovremeno raspoređivanje granja na sječini ili temeljita asanacija hrpa granja. K r i e g e 1, M.: Problematika mehanizirane sadnje i sadnog materijala bijelog bora (str. 348—353). Prilog obrađuje nedostatke mehanizirane sadnje sadnica, posebno kosim stavljanjem stabalaca. deformacijom korjena u pravcu zasjeka i nejednake dubine sadnje. Istovremeno uJ kazuje na svrsishodnost pripreme tla prije sadnje i na neizbježnost zaštite sadnica od isušivanja. Prikazane su i razlike zakorjenjavanja i ekonomičnosti uzgoja kultura na pripremljenim i nepripremljenim tlima. Svestka-Balek : Iskustva iz borbe protiv smrekovog prelca u Poljskoj (str. 360—364). Do sada najveća gradacija smrekovog prelca u Poljskoj vrhunila je 1982. godine ali je 1983. bilo potrebno kemijski tretirati još 1,37 mil. ha. Kod tretiranja avionom korišćen je sintetski Pyrethroide inozemne proizvodnje. U borovim sastojinama bilo je dovoljno jednokratno tretiranje dok se u smrekovima tretiranje moralo ponoviti. Tretiranje je obavljeno kada su gusjenice bile u mlađem stadiju razvoja. Dugotrajna suša ima za posljedicu gradaciju sekundarnih štetborovim sastojinama. Br. 9. Pavliš i sur.: Značenje nekojih vrsta borova za zamjenu smreke uništene imisijama u Krušnoj gori (str. 414—419). ´-+raživanja u Krušnim gorama poka"1* su, da je na imisije vrlo otporan autohtoni visinski ekotip običnog bora s primjesom gena planinskog (Pinus mugo ssp. complex). Od unesen ih vrsta osobito otpornim pokazali se i P. cembra, balkanski P. peuce, P. strobus i P. controta ssp. latifolia. U toku su ispitivanja i borovi P. monticola. P. aristata i P. flexilis. Br. 10 L o k v e n c, T.: Utjecaj deformacija korijenja sadnica u omotima na razvoj kultura (str. 454—458). Prema analizama korjenovog sistema od 3 do 12 godina starih smrekovih kultura osnovanih sa sadnicama u omotu pokazuju da deformacije korjena u malom prostoru omota nemaju veći utjecaj na kasni razvoj kultura. Naime, nakon sadnje razvija se adventivno korjenje koje stvara naknadni korjenov sitem. Br. 11. Slama, A.: Utjecaj hidrometeoroloških faktora na učestalost nezgoda u šumskom gospodarstvu (str. 510—512). Na osnovu uspoređivanja 570 nezgode u |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 74 <-- 74 --> PDF |
šumskom radu i hidrometeoroloških uvjeta utvrđen je, u nekim slučajevima i signifikantan, utjecaj temperature zraka, relativne vlage zraka, tlaka zraka, vjetra, oluje, mraza, ledene kore, sniježnog pokrivača i hidromeora na ozljeđivanje radnika. Šindelar, J.: Oplemenjivanje ariša za uslove ČSR (str. 491—497). Na osnovi vrednovanja 9 pokusnih ploha s hibridima ariša u starosti 11 godina pronađen je luksuriran rast interspecifičnih hibrida, prije svega vrsta Larix decidua i Larix leptolepis. Interspecifični bastardi na pokusnim plohama prestigli su evropski ariš iz slobodnog oprašivanja u visini za 5 do 22a/a, u prsnim promjerima za 7 do 31%, volumnoj produkciji za 29—122%. U pretežnoj većini ploha je i pravnost stabala interspecifičnog bastarda u prosjeku bolja nego kod potomstva evropskog ariša iz slobodnog oprašivanja. U dalj-> njem dijelu rada naznačene su đaljnj^ perspektivne bastardiranja u okviru vrste Larix i moguća primjena daljnjih metoda oplemenjivanja. Aleksanđr, P.: Proizvodnja iverjq — mogućnost iskorištenja do sada neiskorištavane biomase u Srednjočeškim šu- mama (str 505—509). Priloženi članak vrednuje i obrađuje radove na primjeni dosad ne-iskorištavane biomase šumskih stabala proizvodnjom iverja. Najvažnije preispitivanje tehnoloških iskustava je poduzeto u sastojinama za čišćenje. Uzimajući u obzir šumske ekosisteme, ekonomska djelovanja i dimenzije sirovina preporučena je primjena mini postrojenja. Postoji potreba za uređajima na terenskim voznim okvirima. Br. 12. Kudrleova, L.: Položaj čehoslovačke u svjetskom šumskom gospodarstvu (str. 531—536). Čehoslovačko šumsko gospodarstvo ima značajno mjesto u iskorištavanju svjetskog šumskog fonda, iako gospodari samo sa 0,1% svjetske šumske površine. Korištenje drveta je u Čehoslovačkoj dostiglo u 1981. godini oko 19 mil. m3 sirovog drva. To je predstavljalo 0,6% svjetskog i 5,7B/a evropskog korištenja drva. U svjetskoj trgovini Čehoslovačka je bila među 10 najznačajnijih izvoznika neprerađenog drva i isto drži i kod izvoza piljene građe i pragova. Sadanji intenzitet šumskouzgojnih radova odlučuje o položaju ČSSR u svjetskom šumskog gospodarstvu u budućnosti. Bludovsky, Z.: Nastojanja za bolje iskorištavanje šumskog bogatstva Sovjetskog saveza (str. 537—540). Novi dokaz o brizi sovjetskog društva o šumskom bogatstvu je zaključak najvišeg političkog i upravnog organa SSSR »O poboljšanju iskorištavanja šumskog sirovinskog fonda «, čiji su osnovni principi objavljeni u moskovskoj »Pravdi« 23. IX 1984. U članku se navodi sadržaj ovoga dokumenta i u komentaru se naglašuje značenje ovoga zaključka za daljnji razvoj šumskog gospodarstva., Osobito je pažnje vrijedno nastojanje za posješenje procesa u stvaranju kompleksnih šumskih pogona, koji osiguravaju uzgoj šuma, iskorištavanje drva i kompleksnu preradu i u toj zavisnosti i svrsishodnost u gospodarenju šumama. Bernard Hruška, đipl. ing. |