DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 64 <-- 64 --> PDF |
clutim inkopatibilnost je ovisna i o roditelju međuvrsnog hibrida. »Neki rezultati mjerenja prirasta u šumama hrasta lužnjaka u Slavoniji tijekom zadnjih 30 godina (1950—1981.)« već su saopćeni u Šumarskom listu (br. 1—2/1985., str. 84.) a sada evo podataka za šumu »Sungerski lug«. U dijelu te šume, koji je 1963. godine dodijeljen Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za nastavne i pokusne svrhe, osnovano je više pokusnih ploha. »Cilj prve pokusne plohe jest: u postojećoj sastojini grupimičnom prebornom sječom izgospodariti prebornu sastojinu s takvom drvnom zalihom na panju koja će trajno davati najpovoljniji prirast i omogućiti kontinuiranu i dovoljnu regeneraciju šume te tako poslužiti praktičnom šumaru kao model za gospodarenje jelovim šumama u istim ili sličnim ekološkim prilikama«. U ostvarivanju ovog zadatka od 1962. godine na pokusnoj plohi provodi se grupimična preborna sječa te je »za vrijeme posljednjih godina izgospodarena preborna grupimična jelova sastojina s primjesom smreke u dobru stanju, zdrava i bujna, s ovim karakteristikama: drvna zaliha na panju: 550 m3/ha godišnji volumni prirast: 11,6 m-Vha priliv 7 stabala godišnje po hektaru ili 1 m3 godišnje po ha sveukupna godišnja proizvodnja 12,6 m-´Vha dominantna visina stabla (H): 40 m«. Dodajemo da su mjerenjem obuhvaćena sva stabla deblja od 100 mm opsega u visini od 1,3 m iznad tla. . .« Kako je šuma Sungerski lug, do 1945. godine vlasništvo zemljišne zajednice Sunger. gospodarena stablimičnom prebornom sječom, bila »vrlo konzervativno gospodarena i sječom s godišnjim etatom od oko 5 m^/ha«, to je drvna masa dostizala i 1000 m^/ha. — Na oplemenjivanje bukve, prema L. Puleu i dr., tek se u novije vrijeme nešto više radi. »Bukva je vrsta drveća koje se teško vegetativno razmnožava. Međutim postoje i rezultati uspješnog hcterogenitivnog razmnožavanja. Kod autovegetativnog razmnožavanja u zadnjim decenijama dobri su rezultati postignuti primjenom različitih stimulatora kod razmnožavanja reznicama«. Trud se međutim isplati jer se prvi urod javlja 3—7 godina nakon cijepljenja ali, prema švedskim iskustvima, periodičnost uroda karakteristika je i sjemenskih plantaža. Među 109 naslova navedene literature nalazimo i 9 naših autora (M. Brinara s tri, B, Jovanovića i dr. s jednim i V. Mišića s dva). Sažetak na njemačkom jeziku je opširniji (potpuniji) od sažetka na hrvatskom. 3. Ukupna dužina svih vodotoka u porječju rijeke Gacke iznosila je 103,5 km (od toga 61 km same Gacke), a nakon gradnje HE »Senj« dužina stalnog vodotoka iznosi 55.4 km. Dok je prije Gacka i plavila danas tek nakon protoka od 60 m3/sek. (kanalima, tunelom, kompenzacionim tunelom) vode se odvode u stare ponore Donjeg Svičkog jezera. Rad je čekao 10 godina za objavljivanje! O. Piškorić PRIRODA časopis Hrvatskoga prirodoslovnog društva u brojevima 1—10 šk. god. 1984/85 donosi između ostalih, i ove priloge: ČLANCI Benčić Krunoslav: Helleborus, L., kukurijek Blašković Vladimir: Suza Evrope — Ta ra Blažević Ivan: Nacionalni park Brioni De Luča Nina: Veliki topir (Rhinolophus ferrumequinum, Schreber, 1774) Dolenec Zdravko: Park Donje Oroslavje i ptice gnjezdarice njegovih površina Dolenec Zdravko: Ptičja jaja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Draganović Eugen: Morska medvjedica — životinja pred istrebljen.jem Dujmović Jadranka: Blatine i slatine — prirodne rijetkosti otoka Mljeta Đulić Beatrica: Šišmiši — stanovnici pećina Đurašević-Gostović Aleksandra: Maksimir — najvredniji zagrebački park Ester Velimir: Rijetki crveni pužić nađen uz obale Cresa Filipašić-Buliga Branka: Nacionalni park Sutjeska Filipašić-Buliga Branka: Limski kanal Filipašić-Buliga Branka: Bijele i Samar ske stijene Fištrović Jasminka: Širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.) — mekana veprina, jezičasta veprina Fištrović Jasminka: Lastavica pokućarka (Hirundo rustica) Fištrović Jasminka: Kockavica (Fritilaria meleagris L.) Fištrović Jasminka: Specijalni ornitološki rezervat — Crna Mlaka Fištrović Jasminka i Zvjezdica Mikulić: Zaštita biljnog i životinjskog svijeta u SR Hrvatskoj Gelenčir Josip: Kozlac, biljka čudna oblika i osebujna života Grabundžija Mirela: Izumire li pitomi kesten? Klajn Davorin: Potencijali sjeverne Kanade Klarić Zoran: Zaštita prirode na Medvednici Kranjčev Radovan: S onu stranu Drave Kranjčev Radovan: Iz života podzemnog stanara (neobični pauk s Đurđevačkih pijesaka) Kranjčev Radovan: Pelisterski cvjetni krug Kranjčev Radovan: Sedam dana u Velebitu Kranjčev Radovan: Tarom od Bistrice do Tepaca Legović Tarzan: Kako se rađa kaos u ekologiji? Malez Vesna: Spilje kao biološka niša za ptice Mikulić Zvjezdica: Ornitološki rezervati u donjem toku Neretve Mikulić Zvjezdica: Češljugar (Carduelis carduelis) Mikulić Zvjezdica: Obična čančara Mikulić Zvjezdica: Zaštićene zmije Ostojić Đorđije: Nacionalni park Durmi tor Pavletić Zinka: Gospin Viasak Pavletić Zinka: Planika — Arbutus u nedo L. Pavletić Zinka: Ruža — korisna i zanimljiva biljka Pavletić Zinka: Božikovina. Ilex aquifolium L. Pavletić Zinka: Bijeli bun (Scopolia carniolica Jacq.) Pavletić Zinka: Otok Silba u oku bota ničara Pejnović Dane: Laudonov gaj Regula-Bevilacqua Ljerka: Alpski jaglac Regula-Bevilacqua Ljerka: Botanički vrt u Zagrebu Regula-Bevilacqua Ljerka i Ivan Regula: O nekim biološkim osebunjostima smokve i njezinoj rasprostranjenosti u sjevernoj Hrvatskoj Rukavina Miroslav: Tisa (Taxus baccata L.) Rukavina Miroslav: Specijalni rezervat šumske vegetacije — Motovunska šuma Rukavina Miroslav: Prnar. oštrika (Onosma visiani) Strineka Petar: Melioracija Lonjskog i Mokrog polja Šešok Damir: Neke endemične vrste s Pelistera i Šare Štahan Željko: Blagajev likovac Trinajstić Ivo: Velebitska degenije — dra gulj hrvatske flore Tvrtković Nikola: Tajnoviti patuljasti oklopnik ZANIMLJIVOSTI Cedrovo ulje — insekticid protiv komaraca (JM) Novi podaci o kiselim kišama izneseni na konferenciji u Stockholmu 1982. godine (Ivan Mikloš) 599 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Godovi drveća daju podatke i o erupcijama vulkana (Valerija Kelemen-Pepeonik) Kisele kiše — vrlo komplicirani kemijski procesi (JM) Meksički patuljasti pas — chihuahua (čihuagva) (Blažo Dubljević) Tradicionalno kinesko cvijeće (Ivica Špo ljarec) Mora za oblice (Romana Lattinger) Pomoć ranjenim životinjama (Davorin Klajn) Američki herbiciđ najšire primjene izaziva rak (JM) Prirodnjački muzej Durmitora (Stevan M. Stanković) Da li se leptiri sele? (Blažo Dubljević) Gubici ptica što ih uzrokuju željeznice u SR Njemačkoj (Ivan Bach) Imela na glogu i breskvi (RK) Biljke koje »jedu« formaldehid (Valerija Kelemen-Pepeonik) Uzbuna zbog smanjivanja šumske površine Kanade (Valerija Kelemen-Pepeonik) Grabov djed (RK) 2ive zamke u cvjetovima šumarica (RK) DOJMOVI I DOŽIVLJAJI IZ PRIRODE Susret s bogomoljkom (Mirjana Balić) »MLADI ČUVARI PRIRODE« (Vicko Pavičić) Sportski ribolovci i zaštita prirode (Veljko Klašterka) I. Mikloš SYPOSIUM ON THE EFFECTS OF AIR POLUTION OF FOREST AND WATER ECOSYSTEMS Helsinki, 1985. Pod gornjim naslovom Zaklada za istraživanje prirodnih dobara u Finskoj (SUOMEN LUONNOVARAIN TUTKIMUSSAATIO) izdala je referate održane na Simpoziju o učincima zračnog zagađivanja šumskih i vodnih ekosistema, koji je održan u Helsinkiju od 23. do 24. travnja ove, 1985, godine. Referati, tiskani na engleskom jeziku su; Rentgenski snimak deformiranih kralježnica riba iz jezera George Lake, Ontario, Kanada. (H. H. Harvey) A. Kulmala ; (Meteorološki zavod Finske) : Kakvoća zraka u Finskoj, P. H a r i (Fakultet za silvikulturu Univerziteta u Helsinkiju): Učinak promjena sastava atmosfere na rast šuma u Finskoj, S. Huttune n (Botanički fakultet, Univerziteta u Oulu): Ekofiziološki učinci zagađenog zraka na četinjače, |