DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI CAD CAM ´85 U Zagrebu je 17. i 18. listopada 1985. održan tradicionalni međunarodni simpozij PROJEKTIRANJE I PROIZVODNJA PODRŽANI RAČUNALOM ili COMPUTER AIDED DESIGN and COMPUTER AIDED MANUFACTURING (CAD/CAM). Organizator Simpozija je Elektrotehnički fakultet. Pokrovitelji savjetovanja su: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu Slovenska akademija znanosti in umetnosti u Ljubljani Republička zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske Privredne komore Jugoslavije Ove godine po prvi puta prisutno je šumarstvo i drvna industrija u okviru zasebne sekcije koju je vodio Šumarski fakultet, kao jedan od organizatora Savjetovanja. To dokazuje da je ova reprocjelina došla do tog stupnja razvoja, kada se elektroničko računalo sve više primijenjuje i kada kadrovi koji se bave tom problematikom imaju što reći o primjeni računala u šumarstvu i drvnoj industriji. Prvi dan savjetovanja provodio se je u plenarnoj sjednici, zajednički za sve sekcije, dok se je drugi dan Savjetovanje vodilo po sekcijama. Sekcija šumarstvo i drvna industrija radila je cijeli dan. Prije podne su 21 referat podnijeli stručnjaci sa fakulteta, instituta i operative šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske i drugih republika: 1. S. Tomanić: Uloga elektroničkih računala u informatičkom sistemu šumarstva 2. M. Figurić: Projektna i programska organizacijska struktura kao pretpostavka dinamičkog upravljanja procesom proizvodnje i poslovanja uz podršku računala ,3. Ettinger: Orvvare u informacijskom sistemu upravljanja proizvodnjom 4. J. Kovač, F. Fizjak: Model organizacijskega in ekonomskega projektiranja tehnoloških sistemov 5. T. Grladinović: Analiza postojećeg stanja organiziranosti upravljanja proizvodnjom i poslovanjem uz pomoć elektronskog računara u drvnoj industriji SR Hrvatske 6. V. Vondra: Sastavljanje godišnjih planova sječa i procjena potrebnog radnog vremena, goriva i maziva za sječu i izradu drva uz primjenu elektroničkog računala 7. D. Horvat: Projektiranje mehaničkih mjenjača zglobnih šumskih traktora pomoću mikroračunala 591 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 58 <-- 58 --> PDF |
8. Z. Kalafadžić, B. Meštrić: Neke mogućnosti primjene mikroračunala pri geodetskim radovima u šumarstvu 10. Đ. Butković: Problem procjene kvalitete piljenica kod simuliranog piljenja 11. V. Golja: Unapređenje rada linije u proizvodnji pločastog namještaja 12. J. Lončar: Krojenje velikih pravokutnika u male pomoću računara 13. I. Lipovec: Kontrola in vođenje proizvodnje ivernih plošč s pomočjo računalnika 14. Z. Jurković: Primjena linearnog programiranja u utvrđivanju vrijednosti proizvoda 15. B. Ušćumlić: Neka nova razmišljanja o šifriranju u drvnoj industriji 16. V. Bogati: Primjena elektroničkog računala u RO »TVIN« Virovitica 17. M. Tomić: Informacijski sistem drvne industrije »ČESMA« Bjelovar 18. A. Tossenberger: Kibernetki oblik sistema upravljanja proizvodnjom uz elektroničku obradu podataka u Dl »TROKUT« Novska 19. S. Sever, V. Golja, D. Horvat: Digitizer kao dio mjernog lanca 20. S. Sever, V. Golja, D. Horvat: Mikroračunala kao dio mjernog lanca na Katedri za strojarstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu 21. V. Hitrec: Zašto smo ovdje Svi referatni tiskani su u Zborniku radova, te su na taj način dostupni jav nosti. Simpoziju je prisustovavalo 75 učenika. Poslije podne organiziran je okrugli stol na temu: »Stanje i putevi razvoja i informatike u šumarstvu i drvnoj industriji SRH«. U diskusiji na okruglom stolu koja je trajala više od 2 sata učestovao je velik broj govornika. Posebno su bile zanimljive diskusije inžinjera I. Puškara, predsjednika Poslovne zajednice EXPORTDRVO, akademika prof, dr M. Vidakovića, predstojnika Zavoda za istraživanja u šumarstvu, inžinjera H. Labure, tajnika SlZ-a za odgoj i obrazovanje i šumarstvu i preradi drva, inženjera I. Kneževića, direktora Šumarskog fakulteta i inženjera N. Novaka iz Slavonske šume. U nizu pristupa problematici primjene elektroničkih računala u projektiranju, proizvodnji, prijenosu informacija i obrazovanju šumarstva i prerade drva nije bilo disonantnih gledanja. To je značajno ako se uzme u obzir da su skupu prisustvovali gotovo svi koji su se do danas afirmirali u informatici šumarstva i prerade drva. Na okruglom stolu donesene su preporuke koje su temeljene na uvodnoj riječi izvjestitelja dr V. Hitreca i prijedlozima diskutanata. Donosimo sažeti prikaz preporuka: 1. Razvoj primjene računala u šumarstvu i preradi drva provodio se je u posljednjih 10 godina u nekoliko središta bez uzajamne suradnje. Da bi primjena računala bila efikasna potrebna je organizirana i objedinjena akcija, koja će omogućiti brzo kolanje informacija, te izradu vlastitih univerzalnih stručnih modela i bazičnog softwarea. To će biti omogućeno prisutnošću snažnog znanstvenog, stručnog i političkog žarišta kao nosioca te aktivnosti — Poslovne zajednice šumarstva i prerade drva. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 59 <-- 59 --> PDF |
2. Aplikacijski software moramo kreirati sami. Moramo biti svjesni da elektroničko računalo s aplikacijskim softwareom nije deus ex machina koji će automatski riješiti sve probleme. U najmanju ruku moramo biti u stanju da bazične programe prilagodimo vlastitoj tehnologiji svaki put kada se za to ukaže potreba. Promjenljivost tehnologije koja je vezana za tržište, standarde, inovacije i mnoge druge faktore ne dozvoljava »crne kutije« s receptima u koje ne možemo sami ulaziti. Bazični software moramo praviti jedinstven na temelju naših uvjeta koristeći moderne tehnološke i organizacijske metode. 3. Moramo biti organizirani. Izrada bazičnog softwarea dugotrajan je napor stručnjaka raznih zanimanja. Zahtijeva detaljnu analizu postojećeg stanja tehnologije te možda i promjene nekih njezinih ustaljenih tokova. Planiranje, projektiranje i praćenje proizvodnje pomoću elektroničkih računala bit će uzrok i posljedica organizacijskih promjena i elemenata čitave strukture šumarstva i prerade drva. Većina organizacijskih promjena dešavat će se paralelno s uvođenjem CAD, CAM-a, no neke od njih su nužne pretpostavke. 4. Moramo biti obrazovani, jer korišćenje CAD/CAM-a zahtijeva informatičku obrazovanost svih sudionika proizvodnje. Ne dakle samo onih koji programe kreiraju ili onih koji ih direktno primijenjuju, već i ostalih čiji rad posredno ovisi o radu elektroničkog računala. Danas se informatika uvodi već u osnovne škole. Na fakultetima je već prisutna iako neodovoljno i ne tako kako bi trebala biti. No čekati da nam ta generacija dođe u proizvodnju, a ne učiniti ništa prije značilo bi zaostati još desetak godina. Očito je da moramo podržati samoobrazovanje poduzetnijih, te inicirati obrazovanje mlađih uz rad. 5. Hardware je najmanji problem. Danas je jasno da je hardware dostupan svima. Teško je vjerovati da ćemo u skoroj budućnosti imati jedinstven tip hardwarea. Smatramo da to nije nužno iako tome treba težiti. Kompatibilnost hardwarea na nivou struke nužna je zbog jednostavnosti primjene univerzalnih stručnih bazičnih paketa programa. 6. Komisija za informatiku u šumarstvu i preradi drva SR Hrvatske Za potrebe koordiniranog razvoja informatike u okviru reprocjeline treba oformiti pri Poslovnoj zajednici posebnu komisiju, koja će koristeći dosadašnja iskustva i vodeći računa o mogućnostima i potrebama predlagati mjere za unapređenje informatike u šumarstu i preradi drva SR Hrvatske i koordinirati sve aktivnosti u tom području. Sastav komisije trebao bi biti takav da joj omogući navedene aktivnosti. Predloženo je da u komisiju uđu predstavnici: — Šumarskog fakulteta u Zagrebu, — Šumarskog instituta u Jastrebarskom, — Instituta za drvo u Zagrebu, — SlZ-e usmjerenog obrazovanja u šumarstvu i preradi drva, — Operative šumarstva, — Operative prerade drva, — Poslovne zajednice. Boris Ljuljka i Vlado Hitrec |