DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 53 <-- 53 --> PDF |
nadstojne sastojine samo prve i druge godine. Ne podnosi dulji zastor stabala i grmlja. Postrana zaštita prisiljava ga da ide više u visinu nego u širinu. Sabere li se sve ovo u jedno, evo i pravila za naravno pomlađivanje hrasta: 1. Kada smo ustanovili pravac sječe, tada nije potrebno kod hrasta osvrtati se na opasnost vjetra kao kod drugih vrsta drveća i može se više obazirati na ostale zahtjeve i uvjete valjana pomlađivanja. A sada pod točkom dva što i danas ponekad griješimo! 2. U hrastovim sastojinama ne obavljaju se pripravne sječe ako se želi da tlo ne podivlja i obraste travom. Kod progalne sječe može se bez bojazni izvaditi polovicu sjemenjaka, jer ako tlo i obraste travom to ne škodi mladim hrastovim biljkama. Naprotiv, godi im postrana zaštita, osim ako je visoka trava koja bi zastrla čitavu biljku. Kod progalne sječe vade se najjača stabla. U pravilu pristupa se progalnoj sječi kada je samonik star 4—5 godina. Kod hrasta potrebno je dovršnu sječu izvršiti dvije godine iza progalne sječe. Iz ovog udžbenika opisali smo samo jedan interesantan primjer o prirodnom pomlađivanju hrasta, a dalje slijede ostale vrste i to bukva, jela, omorika, prosti bor, crni bor i mješovite šume. O prebornoj sječi piše kao o najstarijem načinu »upotrebljavanja šuma«. U naprednim zemljama preborna sječa je već davno nestala, ali na žalost u Hrvatskoj i Slavoniji postoji još i do danas i to ne samo ponegdje, već gotovo posvuda. Kada je preborna sječa udružena s prekomjernim iskorištavanjem šuma u »zlo shvaćenom interesu časovita dobitka i koristi«, glavni je uzrok, što su nam šume kao, najvažniji izvori narodnog bogatstva, u lošem stanju i poharane na mnogim mjestima. Krajnje je vrijeme, da se i kod nas prestane s ovim štetonosnom načinu gospodarenja (»šumarenja«), navodi autor udžbenika. Tako je bilo prije više od 100 godina. Danas su prebor i »femelšlag«, koji se razvio u Švicarskoj iz kombinacije preborne sječe, napredne metode gospodarenja koje obuhvaćaju sve funkcije i obnove šuma. Zajedničko je kod prebora i »femelšlaga « poimanje da šuma nije produkt, već sredstvo proizvodnje. Suvremeno gospodarenje ne poznaje sastojine zrele za sječu, već samo za sječu zrela stabla. Koliko smo u tome napredovali? Na Simpoziju — Šumarstva i prerade drva koji je održan u Sarajevu 8. i 9. prosinca 1971. godine u Zaključcima (točka 3.) navodi se, »radi boljeg korištenja prirodnih uslova, nužno je potrebno mijenjati dosadašnji način gospodarenja šumama, uvođenjem skupinastog i grupimičnog gospodarenja«. Provođenjem ovih kao i nekih drugih mjera (ovdje se ne navode) može se u skorijoj budućnosti očekivati znatno povećanje prirasta i obima sječa. Prema Povijesti šumarstva Hrvatske (1976.), »Urbarij carice Marije Terezije« iz 1755. godine, te »Naredba« iste carice »o lugov, gajov, dubrav i loz čuvanja i zadržavanja« ne samo da je prvi hrvatski šumski zakon nego i prva na hrvatskom jeziku izdana nauka o gospodarenju u šumama. »Nauka o sadjenju i gojenju šumah« je prvi udžbenik na našem jeziku iz područja uzgajanja šuma u Hrvatskoj, koji je bio prvenstveno pisan za potrebe škole. U knjizi Šumarska nastava u Hrvatskoj (1860—1960.) u poglavlju »Publikacije nastavnika šumarskog odjela, Podizanje i gajenje šuma« nalazimo podatak: »Čordašić, F. Nauka o sađenju i gajenju šuma, Zagreb, 1889., str.l—203«. 587 |