DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 30 <-- 30 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U novije vrijeme, otprilike od 1980. godine počela su prelaziti pojedina šumska gospodarstva s građenja šumske cestovne mreže s pretežnom primje nom tehničkih načela, na novu tehničko-ekološku modifikaciju. Taj novi način građenja u većem stupnju primjenjuje ekološka načela pa je povoljniji u šumsko-gospodarskom pogledu, nego li prvotni, kod kojeg se građenje obavlja više prema tehničkim normama. U razmatranje se uzima utjecaj parametara građenja šumske cestovne mreže transportnog sustava prijevoza za vremenski period od 1980. do 1985. godine, a postupak s obračunom dat je u tabeli 1. Prema tom obračunu utvrđeno je da su površine cestovnog zemlji( APT) tehničko-ekološkog načina građenja veći od površine cestovnog zemljišta (APjr) odnosno da je: APT > APE Dakle, godišnje smanjenje produktivne površine gospodarske jedinice (P) kod nove tehnike građenja u vremenskom periodu od 1980. do 1985. godine će biti manje, što je predočeno u tabeli 1 sa sljedećim podacima: — u koloni (10) brojčano se daju podaci kolika je godišnja razlika površine cestovnog zemljišta prvotnog tehničko-ekološkog načina građenja (APT) i novog (APK) za cijelu cestovnu mrežu a iznosi (3,6 do 15,4 ha); — u koloni (12) dati su podaci kao u koloni (10) s tom razlikom da su iskazani po 1 km cestovne mreže (1,4 do 2,3 ha po km). Prethodno navedeni brojčani podaci se međusobno razlikuju, što ukazuje da pojedina gospodarstva ne obavljaju na isti način planiranje i projektiranje šumske cestovne mreže. Prema tome ne može se postaviti jedinstveno mjerilo i kriterij za ocjenu stupnja smanjenja produktivne površine kod izvedbenih elaborata šumskih prometnica. Smanjenje cestovnog zemljišta povoljno utječe na okolinu, a postiže se manjom svijetlom širinom cestovnog zemljišta (ŠE) kod novije tehnike građenja, SE < ST ali uz istu duljinu površine cestovnog zemljišta (D). Glavni razlog svijetle širine cestovnog zemljišta je gradnja šumskih prometnica bez zaštitnog pojasa (pored ostalih tehničkih utjecaja). U usporedbi s građenjem javnih cestovnih prometnica koje moraju imati zaštitne pojase razlike u širinama iznose 14 do 19 metara (tabela 1 kolona 11). Ovakav način građenja uz primjenu ekoloških principa diktirale su potrebe racionalnijeg gospodarenja šumama, pa su šumari graditelji šumske cestovne mreže modificirali način građenja. Ta modifikacija, kako se razabire, uzima u obzir glavne parametre građenja cestovne mreže (APT) i (APE) koji su od utjecaja na ekosisteme okoline, gdje se izgrađuje transportni sustav prijevoza gospodarske jedinice. S obzirom na činjenicu da za šumske cestovne prometnice nije potrebna građevna dozvola kao kod javnih cestovnih prometnica, kod oba prethodno opisana načina građenja tj. prije i poslije 1980. godine, moguća je veća sloboda |