DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 27 <-- 27 --> PDF |
UDK 630*383.1:577.4 Sum. list CIX (1985) 561 UTJECAJ GRAĐENJA ŠUMSKE CESTOVNE MREŽE ODNOSNO CESTOVNIH PRAVACA NA EKOLOŠKE SUSTAVE OKOLINE* Ninoslav LOVRIC** SAŽETAK. Članak se bavi proučavanjem utjecaja parametaragrađenja šumske cestovne mreže gospodarskih jedinica na ekološke sustave okoline u poplavnim -područjima srednjeg toka rijekeSave u razdoblju od 1980. do 1985. g. Glavni utjecajni parametar na ekološke sustave okoline je površina izgrađenog cestovnog tijela, tj. njegova svijetla širina i duljina. Prikazan je postupak utvrđivanja navedenih parametara za nekoliko gospodarskih jedinica, čime se ocjenjuje utjecaj izgradnješumske cestovne mreže na ekološke sustave okoline. UVOD Građenje šumske cestovne mreže je sastavni elemenat planiranja i projektiranja transportnih sustava šumskih predjela. Za razliku od javnih cestovnih prometnica taj način građenja je usko povezan s gospodarenjem šumama, pa se očekuje da će graditelji šumskih prometnica nastojati što više udovoljiti ekološkim zahtjevima, odnosno zaštititi prirodne sustave okoline. Kod gradnje šumskih prometnica treba zadovoljiti gospodarsko stajalište, tj. postići što veći ekonomski efekt, koji je često teško dovesti u sklad s osnovnim tehničkim principima građenja. Nadalje je od velike važnosti da se građenje šumske cestovne mreže obavlja na takav način, da ne nastaje razaranje ravnoteže ekosustava na području šumskih kompleksa, odnosno degradacija okoline. Da bi se ostvario ekonomski i ekološki efekt, graditelji šumskih prometnica ne nastoje samo smanjiti troškove građenja i transporta drvne mase, nego ujedno i udovoljiti zahtjevima ekologa, pa su zbog toga morali mijenjati tehniku građenja kako bi postigli povoljnija rješenja. Budući nije moguće uvijek uskladiti zahtjeve realizatora planiranja, projektiranja i građenja sa zahtjevima ekologa pri građenju transportnih sustava šumskih predjela, potrebno je potražiti kompromisno rješenje. Primjer jednog takvog rješenja obrazlošit će se u ovom izlaganju prema istraživanjima na nekim šumskim kompleksima područja srednjeg toka rijeke Save. * Referat održan na Trećem kongresu ekologa Jugoslavije, Sarajevo, 24—30. 09. 1984. ** Prof, dr Ninoslav Lovrić, dipl. inž. šumarstva i građevinarstva, Zagreb, Jurjevska 2. 561 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 28 <-- 28 --> PDF |
METODA ISTRAŽIVANJA Ako smatramo pod pojmom sustava u općem smislu skup nekih elemenata, komponenata ili dijelova u međusobnom odnosu, tada se ekološki sustav može definirati kao međusobno povezani ekosustavi na određenom prostoru gospodarsko-šumskog kompleksa. Povezanost ekosustava mora biti takva, ili ekosustavi moraju biti povezani na način, da omogućuju racionalno gospodarenje šumama, što se postiže ravnotežom između pojedinih ekosustava. Ako se navedena ravnoteža podesi tako, da se produktivna površina gospodarske jedinice smanji u dozvoljenim granicama, postizava se zadovoljavajuće rješenje. Prema tome mjerilo za ocjenu ove granice odnosno utjecaja građenja cestovne mreže na ekološke sustave okoline je stupanj smanjenja produktivne površine u odnosu na cjelokupnu produktivnu (obraslu) površinu gospodarske jedinice. Za utvrđivanje navedenog stupnja primjenjena je empirijska metoda analize realiziranih izvedbenih elaborata građenja šumske cestovne mreže u gospodarskim jedinicama nekih šumskih gospodarstava. Na taj način dobiveni podaci obradili su se uz primjenu principa raščlanjivanja utjecajnih elemenata, odnosno parametara, zbog određivanja njihovog utjecaja na ravnotežu ekosustava okoline. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Utjecaj građenja šumske cestovne mreže na ekološke sustave okoline obuhvaća u ovom izlaganju šume privrednog značaja (produktivne), gdje se gospodari prema gospodarskim planovima ili osnovama. U tim šumama neophodna je izgradnja šumskih transportnih sustava odnosno cestovne mreže, ako se želi s gospodarskim jedinicama šumskog kompleksa gospodariti prema principima ekonomske efikasnosti. Izvršeni su terenski uviđaji i istraživanja nekih nizinskih gospodarskih jedinica poplavnog područja srednjeg toka rijeke Save, da bi se uzimanjem u obzir ekološkog stajališta pokazala opravdanost i uspjeh modifikacije tehnike građenja navedene šumske cestovne mreže, koja se primjenjuje u novije vrijeme od 1980. godine. Zbog jednostavnije ilustracije te modifikacije, tj. prijelaza na novi način građenja povoljniji s ekološkog stajališta, prikazani su na skici (1) utjecajni parametri građenja gospodarske jedinice proizvodnog oblika, odnosno sljedeći podaci: P = produktivna (obrasla) površina gospodarske jedinice pri je građenja cestovnih pravaca transportnog sustava pri jevoza; ST = svijetla širina cestovnog zemljišta tehničko-ekološkog na čina građenja; ŠE = svijetla širina cestovnog zemljišta ekološkog načina gra đenja; D = duljina površine cestovnog zemljišta; APT = ST ´ D = površina cestovnog zemljišta tehničko ekološkog načina građenja do 1980. g.; APE = ŠE D = površina cestovnog zemljišta ekološkog načina građenja. Pored toga potrebno je poznavati postojeću gustoću cestovne mreže gospodarske jedinice (g) i predviđeno godišnje građenje cestovne mreže od 1980. do 1985. godine. Taj procent građenja određen je pomoću faktora (a) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 29 <-- 29 --> PDF |
sa stanjem gustoće cestovne mreže, odnosno njezine duljine (D) početkom 1980. g., tj. godišnja gradnja cestovnog pravca po jednom kilometru (kolona 5 tabele 1), dobiva se umnoškom duljine cestovne mreže (D) s faktorom (a). [PRODUKTIVNA, (OBRASLA) *» < T>ONlT.Š\Nft, GOSPODARSK I "CESTOVNI H PRAVAC A POVRŠINA CESTOVNOG Z.E MLJ iSTA l^XX^J TEMNIĆKO-EKOLCSKOG NAČINA POvRŠlHA CESTOVNOG ZEMLJIŠTA. AP«{.I 1 ll|i LWOL05K06 hAĆl^K &RAtitN;V, - _ 5VOETLA SIRIftA. CESTOVNOG 2-E^OlŠTA. TEHNIČKO-EKOLOŠKOG ~ SVOLT\.* SIB.IMA CESTOVNOG E ™* zeiMLT^iTA EKOIOŠKO G IMA.Ć.INA. GRAĐEN^ D «s DUU^INK POVRSlNt CHSTOVNOG ZEMLJIŠTA (ODREĐENA OBRACWNOf-t) ŽKlCA1-5HEMft6Q&PODAK5KE JEDINICE 5, CESTOVNOM hR^O M Skica 1 TABELA1 1 aos-APg PO-roiA IX. P CES- 15 D-< šT 0>1-3T) 5"E APT-^PE 5T-s\ i,-5,)-0,l TOV. MR.EIC NICF i 6 40 -li » *> s » ft a n lltt. "VKQ u-m a i<*^ AT7 hc\ +T1 Ko. Wen *YX. HCV/KKI. «/„ Sur-l. YRftO-336=3 10,1 40, V&. ´-os?«: 6,5 2626 /IO 26,} 26 N.GRADIŠKA ŠOt-v 276 2 2?,« -fo 2,1 30 7 ČAZMA «,* «.9 4,6 5 ^ 23 2,3 i-Q. SISAK 15035) 3,« S3 5 3,8 3o -»V /(6 6,4 AA 44 V ŠAVO1150 V Tabela 1 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 30 <-- 30 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U novije vrijeme, otprilike od 1980. godine počela su prelaziti pojedina šumska gospodarstva s građenja šumske cestovne mreže s pretežnom primje nom tehničkih načela, na novu tehničko-ekološku modifikaciju. Taj novi način građenja u većem stupnju primjenjuje ekološka načela pa je povoljniji u šumsko-gospodarskom pogledu, nego li prvotni, kod kojeg se građenje obavlja više prema tehničkim normama. U razmatranje se uzima utjecaj parametara građenja šumske cestovne mreže transportnog sustava prijevoza za vremenski period od 1980. do 1985. godine, a postupak s obračunom dat je u tabeli 1. Prema tom obračunu utvrđeno je da su površine cestovnog zemlji( APT) tehničko-ekološkog načina građenja veći od površine cestovnog zemljišta (APjr) odnosno da je: APT > APE Dakle, godišnje smanjenje produktivne površine gospodarske jedinice (P) kod nove tehnike građenja u vremenskom periodu od 1980. do 1985. godine će biti manje, što je predočeno u tabeli 1 sa sljedećim podacima: — u koloni (10) brojčano se daju podaci kolika je godišnja razlika površine cestovnog zemljišta prvotnog tehničko-ekološkog načina građenja (APT) i novog (APK) za cijelu cestovnu mrežu a iznosi (3,6 do 15,4 ha); — u koloni (12) dati su podaci kao u koloni (10) s tom razlikom da su iskazani po 1 km cestovne mreže (1,4 do 2,3 ha po km). Prethodno navedeni brojčani podaci se međusobno razlikuju, što ukazuje da pojedina gospodarstva ne obavljaju na isti način planiranje i projektiranje šumske cestovne mreže. Prema tome ne može se postaviti jedinstveno mjerilo i kriterij za ocjenu stupnja smanjenja produktivne površine kod izvedbenih elaborata šumskih prometnica. Smanjenje cestovnog zemljišta povoljno utječe na okolinu, a postiže se manjom svijetlom širinom cestovnog zemljišta (ŠE) kod novije tehnike građenja, SE < ST ali uz istu duljinu površine cestovnog zemljišta (D). Glavni razlog svijetle širine cestovnog zemljišta je gradnja šumskih prometnica bez zaštitnog pojasa (pored ostalih tehničkih utjecaja). U usporedbi s građenjem javnih cestovnih prometnica koje moraju imati zaštitne pojase razlike u širinama iznose 14 do 19 metara (tabela 1 kolona 11). Ovakav način građenja uz primjenu ekoloških principa diktirale su potrebe racionalnijeg gospodarenja šumama, pa su šumari graditelji šumske cestovne mreže modificirali način građenja. Ta modifikacija, kako se razabire, uzima u obzir glavne parametre građenja cestovne mreže (APT) i (APE) koji su od utjecaja na ekosisteme okoline, gdje se izgrađuje transportni sustav prijevoza gospodarske jedinice. S obzirom na činjenicu da za šumske cestovne prometnice nije potrebna građevna dozvola kao kod javnih cestovnih prometnica, kod oba prethodno opisana načina građenja tj. prije i poslije 1980. godine, moguća je veća sloboda |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 31 <-- 31 --> PDF |
odlučivanja, a time i primjena ekoloških principa odnosno smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave okoline. Prema izloženom veoma rijetko dolazi do suprotnih mišljenja šumara graditelja cestovnih prometnica i ekologa, jer je šumarima u interesu zaštititi šume u velikoj mjeri i primjena ekoloških principa kod gradnje navedenih prometnica, za razliku od javnih cestovnih prometnica gdje tehnički normativi i propisi ograničavaju primjenu ekoloških načela, te zbog toga vrlo često ne dolazi do kompromisnih rješenja. ZAKLJUČAK Uz primjenu empirijske metode provedena je analiza realiziranih izvedbenih elaborata građenja šumske cestovne mreže u gospodarskim jedinicama nekih šumskih gospodarstava. Ustanovljeno je da je od 1980. godine došlo do modifikacije građenja šumskih transportnih sustava prijevoza na zahtjev racionalnijeg gospodarenja šumama. Mogu se razlikovati dva načina građenja navedenih cestovnih prometnica — prvi način građenja prije 1980. godine koji primjenjuje pored tehničkih u manjoj mjeri ekološka načela, dočim kod drugog načina poslije 1980. godine dolazi do većeg utjecaja ekoloških principa, pa se prvi način naziva tehničko- ekološki a drugi ekološki. Kod oba načina građenja mjerilo utjecaja parametara je izgrađena površina cestovnog zemljišta, pa je u ovom izlaganju prikazan postupak obračuna navedenih parametara. Ujedno se predlaže da se u izvedbenim elaboratima šumskih cestovnih prometnica za razne izvedbene varijante odredi po vršina cestovnog zemljišta i na osnovi te površine obavi izbor najpovoljnije varijante. LITERATURA L o v r i ć, N. (1979): Prostorno planiranje šumskih prometnica s aspekta zaštite čovjekove okoline. Savez društava ekologa Jugoslavije, Zagreb. Smojver, D., M o t a 1, Z., J e 1 i ć, M., B a 11 i ć, P., M r đ e n o v i ć, S., F r č o, M., Kneper , O. (1983): Uređajni elaborati i izvedba izgradnje šumskih cestovnih prometnica, N. Gradiška, Vrbovec, Čazma, Sisak, Bjelovar. T o m i č i ć, B., K a u z 1 a r i ć, N., B a r t o v č a k, D., V u č e t i ć, S. (članovi komisije) 1983: Prijedlog za izbor istaknutog inovatora mr. Motala Z. za 1982. godinu — Izgradnja cesta na talpama, Bjelovar. Effect of the Building of a Forest Road Network, I.E. Roads, to the Main Ecological Systems in the Environment Summary The impact of the building of a road network in the forests was analysed by the author using as an example the work carried out in the lowland inundation forests in the Sava river valley during the period from 1980—85. As the basic influencing factor the author took the area affected by the work, i.e. length and width of the road. |