DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 88     <-- 88 -->        PDF

od pustinja na sjeveru i džungle na jugu. Meksiko se sastoji od vrlo visokih platoa,
dubokih kanjona, mirnih jezera i brzih rijeka, toplih obala i vječno snježnih
vulkana, plodnih dolina i prostranih ravnica.


Dvije trećine površine zemlje zapremaju planinski masivi (zapadna Sierra Madre
1 Nudo Mixteco). Meksiko je zemlja vulkana, od kojih su najpoznatiji Pico
de Orizaba, Popocatepetl i Ixtaccihualt.


Klimatske prilike su u Meksiku vrlo varijabilne, jer više od polovine
zemlje ima suhu klimu, a dio potpuno aridnu. Talkođer postoje područja sa umjerenom
klimom, vlažnom (obale) s tropskim kišama i po´znaroti Bajio s umjereno
blagom klimom.


Mexico City, glavni grad Sjedinjenih država Meksika i države Meksiko nalazi
se na nadmorskoj visini od 2.260 m. S obziro mna geografsku širinu grad bi trebao
imati tropsku klimu, ali je nema. Tipično suho razdoblje u Meksiku je od mjeseca
studenog do travnja, a od svibnja do listopada je sezona kiša. Još jedna karakteristika
za središnji dio Meksika je da dnevna razlika u temperaturi može biti od
10 do 20° C.


Meksiko ima obalu dugu preko 10 000 km. Karakteristično je za Meksiko, da
postoje tri glavna slivna područja: pacifičko, unutrašnje (centralno) i atlansko.
Dužina glavnih cesta iznosi preko 70.000 km, a željezničkih pruga više od 23.000 km.


Sjedinjene države Meksika se sastoji od 31 države i jednog federalnog distnicta
u kojem je smješten Mexico City, koji spada među najveće i -najgušće naseljene
svjetske metropole. Mexico City ima oko 17 miliona stanovnika na površini od
oko 2.300 km"-?. Ukupan broj stanovnika u Meksiku iznosi oko 77,000.000.


Meksički narod ima bogatu povijest i kulturnu baštinu, nasljeđenu od prije
španjolskih civilizacija, koje su pokazale začuđujuću kvalitetu perspektivnosti i inteligencije.
Kulturama kao što su Aztečka i kultura Maya čudili su se i španjolski
konkvistadoni.


Najstarija civilizacija bila je ona Olmečka od 1600. do ´500. godine prije nove
ere i predstavlja tzv »majčinsku kulturu« Srednje Amerike. Jedan od smjerova
te civilizacije razvio se u tzv. »Toetihuacan kulturu«, koja se razvila u još snažniju
i ostavila je u nasljeđe grad Teotihuacan — Grad sunca (City of the Sun), kao
testament svoje veličine. Treba također spomenuti civilizacije Mixtec i Zapotec
koje su se razvile na jugu, Toltec i Tarascan civilizacije u srednjem dijelu zapadnog
područja te Totonac kulturu na sjevernom dijelu Meksičkog zaljeva. Aztečka
kultura, koja se smatra najvećom prije dolaska Španjolaca pripada Nahua-porodici,
koji su se prema legendi nastanili na onom mjestu gdje su mogli vidjeti »orla,
koji sjedi na kaktusu i ždere zmiju«. To obećano mjesto bilo je najveći otok
na jezeru Texcoco. 1325. godine, Azteci su -osnovaM grad Mexico — Tenochtitlan,
koji je tako prozvan u čast njegovog prvog šefa Tenoch-a.


Zahvaljujući geografskom položaju, Meksiko se sastoji od tri velika šumska
ekosistema, koji čine jednu od najrazličitijih i najbogatijih vegetacija na svijetu.


Površina šuma u Meksiku Iznosi 1,492.940 km2, od čega su:
— Sume umjerenog područja— Tropske i suhptroske šume— Aridne šume
277.557 km2
132,003 km2
561.136 km2
— Ostale šume (grmlje, hidrofilna vegetacija i dr.) 459.253 km2