DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 87 <-- 87 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI IX SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES MEXICO, 29. 6. DO 10- 7. 1985. Dr Joso GRACAN Šumarski institut Jastrebarsko 1. PREDGOVOR Pod motom »Šumsko bogatstvo u integralnom razvoju društva« (»Forestry Resources in the Integral Development of Society«), održan je u Meksiku IX Svjetski šumarski kongres od 1. do 10. srpnja 1985. godine. Konres je otvorio ministar poljoprivrede i vodoprivrede EDUARDO PESQUEIRA OLEA na prvoj generalnoj sjednici. Učesnike Kongresa poizdravaio je i predsjednik Sjedinjenih država Meksika, gospodin MIGUEL DE LA MADRID. šumarsku izložbu, koja je organizirana u povodu IX Svjetskog šumarskog kongresa otvorio je i razgledao predsjednik Meksika MIGUEL DE LA MADRID. Izložba je bila otvorena od 1. do 7. srpnja 1985. godine. Kongres su zajednički organizirali vlada Sjedinjenih država Meksika i FAO. Na Kongresu je sudjelovalo 2210 učesnika iz 105 zemalja svijeta, od čega 1175 predstavnika iz Meksika, te 7 predstavnika iz naše zemlje. Osnovna misao vodilja ina Kongresu je bila da bi Svijet, konačno (trebao shvatiti da je šumarstvo izvor bogatstva koji je nezamjenljiva alternativa u daljnjem razvoju kako razvijenih tako i nerazvijenih zemalja. Šumarstvo igralo vrlo značajnu posrednu ulogu u proizvodnji hrane i još uvijek predstavlja osnovni izvor energije za većinu svjetskog stanovništva. Zato su učesnici Kongresa uputili svijetu poruku »sačuvajmo šume od devastacije i propadanja«. Sudjelovanje na IX Svjetskom šumarskom kongresu u Meksiku omogućeno je financijskom pomoću i suradnjom Republičke i Samoupravne interesne zajednice za znanost (SIZ — IV) u Zagrebu, Šumskog gospodarstva Karlovac i Šumarskog instituta Jastrebarsko. 2. UVOD Meksiko, točnije Sjedinjene države Meksika, zauzima površinu od 1,97 miliona km2 uključujući i otoke. Meksiko je po veličini peta zemlja na kontinentu, a 14na svijetu. Prostire se između 14° 32´ do 32° 43´ sjeverne geografske širine i 86° 43´ do 117° 07´ zapadne geografske dužine. Unutar njegovih granica postoji veliko prirodno bogatstvo i različitost ´krajolika, što sve daje utisak o prekrasnom mozaičnom pejsažu. Meksiko je smješen na južnom dijelu Sjeverne Amerike, okružen Sjedinjenim državama Amerike, Gvatemalom d Belizeom. Ima dvije morske obale: pacifičku i atlansku (Meksički zaljev). Meksiko je vrlo kontrastna zemlja, koja se sastoji 493 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 88 <-- 88 --> PDF |
od pustinja na sjeveru i džungle na jugu. Meksiko se sastoji od vrlo visokih platoa, dubokih kanjona, mirnih jezera i brzih rijeka, toplih obala i vječno snježnih vulkana, plodnih dolina i prostranih ravnica. Dvije trećine površine zemlje zapremaju planinski masivi (zapadna Sierra Madre 1 Nudo Mixteco). Meksiko je zemlja vulkana, od kojih su najpoznatiji Pico de Orizaba, Popocatepetl i Ixtaccihualt. Klimatske prilike su u Meksiku vrlo varijabilne, jer više od polovine zemlje ima suhu klimu, a dio potpuno aridnu. Talkođer postoje područja sa umjerenom klimom, vlažnom (obale) s tropskim kišama i po´znaroti Bajio s umjereno blagom klimom. Mexico City, glavni grad Sjedinjenih država Meksika i države Meksiko nalazi se na nadmorskoj visini od 2.260 m. S obziro mna geografsku širinu grad bi trebao imati tropsku klimu, ali je nema. Tipično suho razdoblje u Meksiku je od mjeseca studenog do travnja, a od svibnja do listopada je sezona kiša. Još jedna karakteristika za središnji dio Meksika je da dnevna razlika u temperaturi može biti od 10 do 20° C. Meksiko ima obalu dugu preko 10 000 km. Karakteristično je za Meksiko, da postoje tri glavna slivna područja: pacifičko, unutrašnje (centralno) i atlansko. Dužina glavnih cesta iznosi preko 70.000 km, a željezničkih pruga više od 23.000 km. Sjedinjene države Meksika se sastoji od 31 države i jednog federalnog distnicta u kojem je smješten Mexico City, koji spada među najveće i -najgušće naseljene svjetske metropole. Mexico City ima oko 17 miliona stanovnika na površini od oko 2.300 km"-?. Ukupan broj stanovnika u Meksiku iznosi oko 77,000.000. Meksički narod ima bogatu povijest i kulturnu baštinu, nasljeđenu od prije španjolskih civilizacija, koje su pokazale začuđujuću kvalitetu perspektivnosti i inteligencije. Kulturama kao što su Aztečka i kultura Maya čudili su se i španjolski konkvistadoni. Najstarija civilizacija bila je ona Olmečka od 1600. do ´500. godine prije nove ere i predstavlja tzv »majčinsku kulturu« Srednje Amerike. Jedan od smjerova te civilizacije razvio se u tzv. »Toetihuacan kulturu«, koja se razvila u još snažniju i ostavila je u nasljeđe grad Teotihuacan — Grad sunca (City of the Sun), kao testament svoje veličine. Treba također spomenuti civilizacije Mixtec i Zapotec koje su se razvile na jugu, Toltec i Tarascan civilizacije u srednjem dijelu zapadnog područja te Totonac kulturu na sjevernom dijelu Meksičkog zaljeva. Aztečka kultura, koja se smatra najvećom prije dolaska Španjolaca pripada Nahua-porodici, koji su se prema legendi nastanili na onom mjestu gdje su mogli vidjeti »orla, koji sjedi na kaktusu i ždere zmiju«. To obećano mjesto bilo je najveći otok na jezeru Texcoco. 1325. godine, Azteci su -osnovaM grad Mexico — Tenochtitlan, koji je tako prozvan u čast njegovog prvog šefa Tenoch-a. Zahvaljujući geografskom položaju, Meksiko se sastoji od tri velika šumska ekosistema, koji čine jednu od najrazličitijih i najbogatijih vegetacija na svijetu. Površina šuma u Meksiku Iznosi 1,492.940 km2, od čega su: — Sume umjerenog područja— Tropske i suhptroske šume— Aridne šume 277.557 km2 132,003 km2 561.136 km2 — Ostale šume (grmlje, hidrofilna vegetacija i dr.) 459.253 km2 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Drvna zaliha (šuma i džungle) iznosi 3.201 million m3, Q godišnji prirast četinjača 27 miliona m3. Godišnja proizvodnja drva iznosi za preradu 8,7 miliona m3 a ogrijevnog drva 15 miliona m:i. Sporednih proizvoda iskoristi se godišnje oko 83.600 tona. U Meksiku ima 56 nacionalnih parkova površine 7.604 km2, 19 šumskih rezervata i 3 rezervata biosfere. Životinjski svijet u Meksiku je vrlo bogat i različit te prema nekim procjenama sisavaca ima oko 513 vrsta, vodozemaca 227 vrsta, reptila 684 vrste i ptica 1051 vrsta. U Meksiku radi oko 1.325 pilana koje prerađuju 5,535.000 m3 trupaca, 69 tvornica celuloze i papira s proizvodnjom 2,821.000 tona, i tvornica smole i terpentina s proizvodnjom 100.301 tonom. U izvozu ostvaruju (drva i finalnih proizvoda) 4.312 miliona $, a od izvoza sporednih proizvoda 962 miliona $. Uvoz drva i drvnih proizvoda iznosi 10,263 miliona ?, a sporednih proizvoda 2,769 miliona t. 3. PROGRAM RADA 3.1. Generalne i plenarne sjednice Rad IX Svjetskog šumarskog kongresa odvijao se na 4 generalne, 2 plenarne i velik broj sjednica tehničkih ikomisija. Na generalnim sjednicama izvršeno je otvaranje kongresa, održani su pozdravni govori predsjednika Sjedinjenih država Meksika Miguela de la Madrid, predsjednika IX svjetskog kongresa Bduarda Pesqueira Olea, direktora FAO dr Bduarda Saouma, gradonačelnika grada Meksika Ramona Aguirre Velasqueza, potpredsjednika Kongresa Leona Jorge Castanos Martineza, pomoćnika direktora za šumarstvo u FAO dr Marco Flares Rodas, izbor predsjedika d svih organa IX Svjetskog kongresa, izvještaji o kongresnim aktivnostima, usvojeni Generalni zaključci IX Svjetskog šumarskog kongresa. »Meksički manifest«, te zatvaranje Kongresa. Na plenarnim sjednicama podneseno je 11 pozivnih referata, i to: — Forestry activities and their contributions to development (šumarske djelatnosti i njihov doprinos razvoju), Leon Jorge Castanos Martinez, — The importance of agrarian reform to forestry activity (Važnost agrarne reforme u šumarstvu), Luis Martinez Villicana (Meksiko), — World interrelations in forestry (Šumarstvo u svjetskim međuzavisnostima), Antonio Ortiz Mena (IDB), — World forestry prospectives beyond the year 2000 (Perspektive svjetskog šumarstva do 2000 godine), Günter Haiden (Austrija) — Forestry and enviiroment (Šumarstvo i okolina)-, C. A. K. Oissokho (Senegal), — Forestry and Food production (Šumarstvo i proizvodnja hrane), S. Swaminathan (Indija), — Forestry Institutions and Laws (Šumarske organizacije i zakonodavstvo), A. Barbero (Španjolska), — Forestry and conservation, an expeding partnership (Šumarstvo i konzervaoija, trajno zajedništvo), K. Miller, (Z. Njemačka). — Future use of land in forestry (Buduća upotreba zemlje u šumarstvu), D. Mlinšek (IUFRO — Jugoslavija), 495 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— Forestry production in development (Šumska proizvodnja u razvoju), G. Tanganika, — Wood energy prospects (Izgledi energije na bazi drva), A. Goldemberg (Brazil), — Forestry and rural development (Šumarstvo i urbani razvoj), M. Flores Rodas (FAO). Osim toga, na drugoj plenarnoj sjednici prezetirani su usvojeni zaključci o radu tehničkih komisija. Na ovoj je sjednici ing. H. Dolinše k predstavio našu zemlju kao organizatora XVIII IUFRO Kongresa 1986. 3.2. Sjednice tehničkih komisija Osnovni rad na IX Svjetskom šumarskom kongresu se odvijao na sjednicama triju tehničkih komisija: Tehnička komisija I: »Trends and new contributions in Forest Resources Management « (Trendovi i novi doprinosi gospodarenju šumskih bogatstvom), Tehnička komisija II: »Trends and new oontributions in production and productivity « (Trendovi i novi doprinosi proizvodnji i produktivnosti), Tehnička komisija III: »Trends and new contributions in institutions and rural development« (Trendovi i novi doprinosi razvoju zakonodavstva i sela). Na sjednicama tehničkih komisija radilo se vrlo intenzivno 4 dana na 20 različitih tema i 27 podtema. Podnesena su 23 osnovna i 144 specijalna referata. Na sjednicama Tehničke komisije I analizirano je i obrađeno ovih 7 tema: 1. Silvicultura, Management, Conservation and Protection of Forest Resources and Wildlife (Uzgoj, gospodarenje, konservacija, zaštita šuma i divljači), 2. Faresty in the Struggle-against desertification (Šumarstvo u borbi protiv desertifikacije), 3. Forestry plantations (Šumske plantaže i kulture), 4. Forestry Qenetic Resources (Genetsko bogatstvo šumarstva), 5. Protective Function and Environmental Services of Forestry Resources (Zaštitna uloga i ekološke funkcije šumskog bogatstva), 6. Impact of Development of Forestry (Utjecaj razvoja na šumarstvo), 7. Assessment and Continuous Control of Forestry Resources (Procjena i stalna kontrola šumskog bogatstva). U okviru obrade ovih tema podneseno je 7 osnovnih i 51 specijalni referat sa volonterskih referata. Na sjednicama Tehničke komisije II analizirano je i obrađeno 6 tema: 1. Infrastructure and Supply of Raw Materials (Infrasturktura i zaliha sirovina), 2. Levels of Production, Approprite Technology and Integration of Forest Industries (Stupnjevi proizvodnje, odgovarajuća tehnologija i upotpunjavanje drvne industrije), 3. Wood Energy: Production of Wood Based Energy. Biomas (Energija iz drva: Proizvodnja energije na bazi drva. Biomasa), |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 91 <-- 91 --> PDF |
4. Development of the Demand for and Marketing of Forestry Products (Potreba razvoja ti marketing šumskih proizvoda), 5- Organization for Production (Organizacija proizvodnje), 6. Financing for the Development of the Forestry Sector (Finanairanje razvoja šumarstva). Na ovim sjednicama podneseno je 7 osnovnih i 40 specijalnih referata. Na sjednicama Tehničke komisije III rad se odvijao u dvije grupe. Prva grupa je razmatrala slijedeću problematiku: — Forestry science, technology, and research (Šumarska znanost, tehnologija i znanstvenoistraživački rad), — Forestry education (Obrazovanje u šumarstvu), — Forestry administration (Upravljanje i rukovođenje u šumarstvu), — Forestry policy and legislation (šumarska politika i zakonodavstvo). Druga je grupa razmatrala ovu problematiku: — Rural participation in forestry activities (Prilog seoskog stanovništva aktivnosti šumarstva), — Models of participation in forestry production (Modeli participacije u šumarskoj proizvodnji), — Diagnosis and orientations of rural development (Dijagnoze i orijentacije u razvoju sela), — Rural participation in Forestry Activities Models of participations in Forestry Production (Participacija seoskog stanovništva u šumarstvu. Modeli participacije u šumskoj proizvodnji). Na sjednicama ove komisije podneseno je 9 osnovnih i 53 specijalna referata od delegata li eksperata iz 35 zemalja i FAO — organizacije. Na IX Svjetskom šumarskom kongresu održano je i 7 pratećih sastanaka, i to: — Šumarstvo u komunalnom razvoju, — Meksičko finske radne grupe, — Međunarodne radne grupe o statusu šumarske genetike i oplemenjivanja, — Sastanak delegata Latinsko-ameničke komisije, — Sastanak o mogućnosti financiranja u šumarstvu, — Međunarodnog društva tropskih šumara, — Kanadsko meksički sastanak o tehničkoj suradnji. Radi ograničenog prostora, nastavno navodimo program rada Međunarodne radne grupe o statusu šumarske genetike i oplemenjivanja: — Breeding Tropical Pines (Oplemenjivanje tropskih iborova), dr R. Barnes (Engleska), — Breeding Eucalyptus in Brasil (Oplemenjivanje eukaliptusa u Brazilu), ing, E. Campinhos (Brazil), — Breeding Southern Pines in United States (Oplemenjivanje južnoameričkih borova u SAD), dr R. Weir (SAD), — Breeding Causarine in Egypt (Oplemenjivanje Causarine u Egiptu), dr M. H. El-Lakany (Egipat), 497 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— Breeding Himalayan Conifers (Oplemenjivanje himalajskih četinjača), dr P. D. Dogra (Indija), — Micro and Macropropagation of Forest Tree Species (Mikro i makro razmnožavanje), dr V. Villälobos i dr M. Rauter (Kanada), — Gene Conservations of Coniferous Species in Central America and Mexico (Očuvanje genofonda u Centralnoj Americi i Meksiku), mr W. Dvorak i dr T. Eguiluz (SAD i Meksiko), — Perspectives of Genetic Engeneering in Forestry (Perspektive genetskog inženjeringa u šumarstvu), dr. Th. Leding (USA), — Breeding Strategies in Forest Trees (Strategije oplemenjivanja šumskog drveća), dr H. Nienstaedt (SAD), — Genetic Structure of Future Forest Populations (Genetika struktura budućih šumskih populacija) dr G. Namfcoong (SAD). 4. ZAKLJUČCI KONGRESA Zaključci IX Svjetskog šumarskog kongresa usvojeni su aklamacijom na 3. generalnoj sjednici 10. srpnja 1985. godine. Kongres je zaključke usvojio na osnovi prijedloga tehničkih komisija. 4.1 Zaključci i preporuke Tehničke komisije I Osnovne preporuke i zaključci ove komisije rezultat su podnijetih referata i rasprava sumiranih u ovih 7 zaključaka: 1. Potrebno je pojačati međunarodnu suradnju i razmjenu s obzirom ;na način gospodarenja šumama, kontrolu šumskih požara, upotrebu drveća i grmlja koje ima ekonomsku vrijednost u aridniim zonama, usvajanje novih tehnologija u uređivanju šuma i stalnoj kontroli šumskog bogatstva. 2. Neobično je važno pojačati istraživanja 1 transfer tehnologije kao vrlo važnu alternativu za razvoj sela, specijalno u području silvikulture, agro-šumarstva, zaštite šuma, oplemenjivanja šumskog drveća i modela za gospodarenje slivovima. 3. Korisnost usavršavanja stručnog osoblja svih kategorija je od vrlo velike važnosti, naročito u gospodarenju prirodnim šumama, plantažama i zaštiti šuma požara. 4. Također je jasno, da je nedostatak financijskih sredstava postao glavno ograničenje u razvoju šumarstva. 5. Od posebne je važnosti probuditi interes odgovornih ljudi i političara, da se šumarstvu dade tretman i prioritet koje ono zaslužuje obzirom na modernu tehniku gospodarenja šumama, negativne efekte koji na šume djeluju uslijed pojačane deforestacije i zagađivanja. 6. Za očuvanje šumskog bogatstva od vitalne je važnosti intenzivirati nacionalne programe koji se bave problematikom učešća stanovništva na podizanju, čuvanju i zaštiti šuma j divljači. 7. Šumarstvo je grana narodne privrede, koja više ne može biti izolirana li ona mora biti tretirana u konteksu njezinih višestrukih koristi i u vezi s poljoprivredom. Pored ovih osnovnih zaključaka i preporuka, usvojeni su i zaključci po svakoj od 7 analiziranih tema: 498 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 93 <-- 93 --> PDF |
TEMA 1: Uzgoj, gospodarenje, konservaoija, zaštita šuma i divljači. S obzirom na silvikulturu i gospodarenje šumama od najveće je važnosti primijeniti ekonomske kriterije uspješnosti, ekološku stabilnost i podmirenje socijalnih potreba, orjentirajući ulaganja u šumarstvu prema potrebama stanovništva, prvenstveno koristeći prirodnu obnovu. Žto se tiče programa zaštite šuma kod toga treba pnimjeruiti interdisciplinarnost i upotrebu ;biološke kontrole bolesti i štetnika. Posebno je važno unapređivanje gospodarenja s divljači i s nacionalnim parkovima, neobično je važno što .prije prepoznati njihove socio-ekonomske i stvarne koristi, kao i uspostaviti ekološku ravnotežu, te definirati njihov odnos prema okolini. TEMA 2: Šumarstvo u borbi protiv desertifikacije Šumarstvo u borbi protiv desertifiikaaije mora pretpostaviti analizu li opseg iskustava s obzirom na sisteme kombinirane proizvodnje, kao i ma selekciju i oplemenjivanje vrsta koje povećavaju iprinose u ariidniim zonama i koje ostaju otporne, politiku d primj´ene socio-ekonomskih mjera treba usmjeriti prema ftntegralnom i multi-disciplinarnom gospodarenju, uključujući i selo. TEMA 3: Šumske plantaže li kulture U pogledu širokog kruga koristi i usluga, koje se mogu polučiti osnivanjem šumskih plantaža, kao i činjenice da je potrebna ravnoteža između nepošumljenih područja, potrebna je veća svjetska podrška i pomoć u promicanja! šumskog bogatstva. Posebno je važno, povećati industrijske, poljoprivredne, šumarske, stočarske i zaštitne plantaže upotrebom tehničkih i znanstvenih dostignuća. Također je pri tome važno pretpostaviti zaštitu prirodnih ekosistema kao paralelnu aktivnost sa pošumlj´avanjem. TEMA 4: Genetsko bogatstvo šumarstva Genetski potencijal šumarstva ozbiljno je nairušen u nekim ´dijelovima svijeta. Postoji nekoliko studija o ugroženim i nestalim vrstama. Preporučeno je različitim zemljama da poduzmu hitne mjere za in situ i ex situ zaštitu. Preporučuje se da se mjere za zaštitu genetskog bogatstva šuma uključe kao i da se pojačaj´u izučavanju populaaione dinamike i biosistematike. Iznad svega treba uložiti još veće napore u stvaranju svijesti za sadašnju i buduću važnost genetskog bogatstva. TEMA 5: Zaštitna uloga i ekološke funkcije šumskog bogatstva U gospodarenju na slivnirn područjima, preporuča se razvoj i upotreba matematičkih modela radi uzimanja u obzir potrebnih informacija zbog uključivanja u interdisciplinarni postupak, kao i iradi povećanja znanja s obzirom na tradicionalne tehnologije, naročito u tropskim predjelima. Pretpostavivši raznovrsne koristi što drveće pruža u gradovima, izučavanja urbanog šumarstva treba preporučivati osnivanje plantaža koje zahtjevaju prirodnu okolinu, uzevši u obzir zagađivanje, davajući prioritet domaćim vrstama. 499 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 94 <-- 94 --> PDF |
TEMA 6: Utjecaj razvoja na šumarstvo S obzirom na deforestaciij.u, posebna je pažnja dana rapidnoj degradaciji šuma u svijetu. Potreba za stvaranjem veće svijesti na političkim nivoima za očuvanje šuma mora se istaći, posebno u tropskim područjima. Uzevši u obzir efekte atmosferskih zagađivanja, treba odmah djelovati kako bi se pojačala istraživanja u tom pravcu. Od fundamentalnog je značaja postizanje međunarodnih sporazuma, naročito u Evropi, da bi se postepeno smanjilo zagađivanje u razumnom intervalu vremena. TEMA 7.: Procjena i stalna kontrola šumskog bogatstva Istaknuta je potreba provođenja integralnih, efikasnih i točnih pregleda šumskog bogatstva uz razumne troškove. Istaknuta je također potreba «provođenja konstantne kontrole površine šuma za planiranje. Preporuča se da se poduzmu veći napori na nacionalnim i međunarodnim nivoima za primjenu novih tehnologija i razmjenu iskustava i znanja. 4.2 Zaključci i preporuke Tehničke komisije II Osnovni zaključci ove komisije odnose se na važnost usavršavanja i istraživačkog rada u različitim područjima kao i primjenu «rezultata istraživanja u cilju izbjegavanja đupliranja rada. Međunarodne organizacije trebaju sakupljati i prenositi takve informacije. Osim toga, istaknuto je da tehnologija koja će se upotrebljavati u praksi mora biti prilagođena lokalnim uvjetima i pri tome treba uzeti u obzir ekonomske i socijalne aspekte ´koji će utjecati na izbor tehnologije. Posebno je naglašeno da stanovništvo koje živi u šumi ili neposredno uz šumu mora imati koristi od uključivanja u industrijske projekte. Istovremeno se naglašava da šumarske korporacije mogu hiti i instrument eksploatacije seoskog stanovništva, ako ne uvažavaju .njihove interese. Pažnju je potrebno obratiti ne samo na glavne šumske proizvode, nego i na sporedne šumske proizvode. Pored ovih osnovnih zaključaka i preporuka, usvojene su li neke specijalne preporuke, koje se odnose na: važnost povezanosti šumarstva i drvne industrije; procjenu vrijednosti projekata drvne industrije uvažavanjem lokalnih uvjeta (financijska sredstva, sooio-ekonomski uvjeti, infrastruktura) i adekvatnu ´metodologiju, suradnju između stanovništva i privatnih vlasnika šuma i tvorničara za proizvodnju energije i efikasnu upotrebu ogrjevnog drva i drvnih otpadaka; potrebu proizvodnje u zemljama u razvoju koja će biti sposobna da konkurira sa proizvođačima u razvijenim zemljama; unapređenje informacionog sistema; kreditiranje i financiranje osnivanja šumskih plantaža. 4.3 Zaključci i preporuke Tehničk komisije III TEMA I: Žumarska politika i zakonodavstvo Posljednjih nekoliko godina u pojedinim su zemljama poduzimani napori u kreiranju nove šumarske politike modifikacijom tradicionalnih shvaćanja. U okviru toga je preporučeno: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 95 <-- 95 --> PDF |
1. Šumarska politika treba poslužiti kao vodič i orijentir ne samo u odnosu na lokalnu administraciju već i u odnosu na nacionalne, regionalne i lokalne institucije koje su vezane na šumarstvo. 2. Šumarska politika treba obratiti posebnu pažnju ulozi šumskog bogatstva u razvoju poljoprivrede i stočarstva u cilju zadovoljavanja svakodnevnih potreba sela i u promociji socijalne dobrobit i unapređenja okoline. 3. Politika u šumarstvu treba postati instrument participacije, usavršavanja i razvoja šumarske znanosti radi olakšanja pomoći od strane države. 4. Šumarsko zakododavstvo treba djelovati kao instrument šumarske politike i kao fleksibilan okvir u primjeni u različitim područjima i so cio-ekonomskim uvjetima u skladu s ostalim zakonskim propisima. 5. Preporučena je multinacionalna konferencija o međunarodnom zakonu o šumama radi ocjene uputnosti i mogućnosti potpisivanja međunarodnog ugovora. TEMA 2: Upravljanje i rukovođenje u šumarstvu Zahtjevi za promjenama u upravljanju traže od šumarskih vlasti aktivnu ulogu posebno u odnosu na šume na koje postoji pravo vlasništva. Ministarstva šumarstva se moraju založiti da i dalje ostanu rukovodeća snaga u .planiranju i vođenju šumarstva. Proces decentralizacije i disperzije odgovornosti šumarstva naglo se raširio u mnogim zemljama, posebno se to odnosi na planiranje i gospodarenje šumama. Šumarska ministarstva (uprave) sada više nego ranije moraju koordinirati s ´različitim srodnim institucijama bilo državnim ili privatnim. Radi toga se šumarstvo mora osposobiti i ekipirati potrebnom opremom i kadrovima. Potrebno je u šumarstvo uvesti i nove discipline kako bi ono moglo zadovoljiti naraslim zadacima i potrebama. Mora se uspostaviti vrlo čvrsta veza između šumarske operative, obrazovanja i znanosti. TEMA 3: Šumarska znanost, tehnologija i znanstvenonistraživački rad Znanstvenoistraživački rad u šumarstvu ii drvnoj industriji mora se orjentirati na ona područja gdje su potrebna nova znanja, da bi bio sposoban ubrzati i olakšati razvoj. Razvoj se mora još više osloniti na znanost i znanstveno-istraživački rad. Znanstvenoistraživački rad u zemljama u razvoju mora se intenzivirati i po sadržaju i opsegu. Istraživanja treba tako usmjeriti da zadovolji socijalne, ekonomske i ekološke potrebe. Problemima tih zemalja potrebno je dati prioritet kako u samoj zemlji tako i na međunarodnom nivou. Da bi se postigla što efikasnija upotreba ionako oskudnog istraživačkog rada i opremljenosti, potrebno ije u tim zemljama osnovati mrežu znanstvenoistraživačkih jedinica. U tom je smislu potrebno organizirati i razmjenu i usavršavanje kadrova. Preporučeno je, da globalni sistem treba tako (organizirati da omogući da znastvenoistraživački rad u šumarstvu i drvnoj industriji dobije prioritet. Znanstvenoistraživački rad u šumarstvu mora koristiti nova dostignuća u znanosti, tehnologiji a opremljenosti posebno što se tiče kompjuterske tehnologije. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 96 <-- 96 --> PDF |
TEMA 4: Obrazovanje u šumarstvu Do sada je malo učinjeno da se obrazovanje šumarskih profesionalnih kadrova prilagodi novim zahtjevima. Mnogi šumari ostaju nepotpuno obučeni za rasprave s agronomima i pomoć seoskom stanovništvu. Postoji neodgodiva potreba da se propisi u vezi obrazovanja šumarskih stručnjaka što prije promijene d osuvremene, kako bi se šumarski kadrovi obrazovali na bazi moderne znanosti. Očit je nesrazmjer u obrazovanosti između različitih nivoa u šumarstvu, naročito u srednjem i nižem kadru, a posebno kod šumskih radnika. Šumarsku edukaciju treba tako organizirati da bude dostupna običnim ljudima, posebno seoskom stanovništvu. Pri tome bi prioritet trebalo dati upoznavanju stanovništva sa svojim obavezama i pravima u odnosu na šumu. Sto se tiče zaključaka, u vezi diagnoze i orijentacije urbanog razvoja (tema 5), participacije seoskog stanovništva u šumarstvu (tema 6) te modela participacije (tema 7), oni se uglavnom odnose na zemlje u razvoju tropskog i supstroskog područja, te ih ovdje radii ograničenog prostora ne navodimo. Konačno, IX Svjetski šumarski kongres u Meksiku prihvatio je prijedlog da se svijetu osigura mir, poštivanje suvereniteta i vlastitog razvoja sva´ke zemlje, rješavanja problema mirnim putem i dogovorima između zemalja, podrška Ujedinjenim narodima i suradnja među državama kao jedini mogući pravac ostvarenja poruke »Šumsko bogatstvo u integralnom razvoju društva«. Delegati Kongresa su aklamacijom na posljednjom generalnoj sjednici usvojili »-Meksički manifest«, koji će biti prihvaćen u Međunarodnoj organizaciji za poljoprivredu i ishranu (FAO) u Rimu u studenom 1935. godine. Umjesto ostalih poruka i preporuka, ističemo prijedlog da se formira »Svjetski fond za razvoj i ekološku zaštitu šuma, posebno u :zemljama u razvoju«. Također je zaključeno, da sve delegacije dostave svojim vladama (ministarstvima) »Generalne zaključke Kongresa« i »Meksička manifest«. Kongres je također aklamacijom prihvatio prijedlog Organizacije za ishranu i poljoprivredu da se 1985. godina proglasi »Međunarodnom godinom šuma«. |