DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 76     <-- 76 -->        PDF

PRENIJETO


POŽARI I KAKO IH SPRIJEČITI


Sva tri vijeća Sabora, na sjednicama 7. studenoga, razmotrila su i prihvatila
Analizu stanja zaštite šuma od požara i pojave požara u šumama te na ostalom
otvorenom prostoru u vremenu od 15. lipnja do 20. listopada ove godine na priobalnom
i otočkom području SRHrvatske što ju je, na njihov zahtjev, pripremilo
Izvršno vijeće Sabora. U opsežnoj i dinamičnoj raspravi ocijenjeno je da treba
unaprijediti cjelokupnu organizaciju, sistemski riješiti pitanje financiranja zaštite
šuma od požara, te pooštriti kaznenu politiku u toj oblasti. Odbor za općenarodnu
obranu i društvenu samozaštitu ovlašten je da na temelju rasprave u vijećima,
delegacijama i društveno-političkim organizacijama, do narednih sjednica pripremi
prijedlog zaključaka koji će poslužiti kao osnova za rješavanje hitnih pitanja i
problema u oblasti zaštite šuma od požara.


Prema podacima Republičkog štaba civilne zaštite, u razdoblju od 15. lipnja
do 20. listopada ove godine, u šumama i na ostalom otvorenom prostoru priobalnoga
i otočnog područja SR Hrvatske izbila su 942 požara. Ti požari, na oko 21.234 ha
površina uzrokovali su materijalnu štetu od oko 3 milijarde 922 milijuna dinara. U
njima je smrtno stradalo 6 osoba a ozlijeđeno 98 osoba. Blizu 90 posto ukupne
materijalne štete i preko 50 posto opožarenih površina posljedica su 23 višednevnih
požara (2,4 posto ukupnog broja) velikih razmjera.


Najveći broj požara (370 ili 39 posto), među ostalim, i onaj na Korčuli, izazvan
je spaljivanjem korova i drugog biljnog otpada, a znatan broj njih (37) izbio je
na površinama uz željezničku prugu, zbog iskrenja kočnih sistema. ZTP-i a ni
vlasnici šuma i zemljišta uz pruge ne provode, naime, čišćenje sigurnosnog pojasa
uz pruge, niti nadziru kritična mjesta.


Kvarovi na dalekovodima izazvali su 60 požara na otvorenom prostoru. Dosta
čest uzrok požara su i deponiji smeća (27), nerijetko locirani u blizini šuma, bez
tehničkih mjera zaštite od požara.


Šezdesetak požara, izazvano je namjerno (piromani, osobe u alkoholiziranom
stanju. . .), a u 39 slučajeva uzrok požara bila je dječja igra. Spomenimo još pedesetak
požara izazvanih neugašenim opuškom ili šibicom (u 43 slučaja nije otkriven
počinilac) i isto toliko uzrokovanih grubim nemarom i nepažnjom pri upotrebi
vatre. U šest slučajeva za požar je kriv grom. Za 235 požara (23,7 posto) za
sada nisu utvrđeni uzroci, pa nije isključeno da su neki od njih motivirani i
neprijateljskim pobudama.


U akcijama gašenja požara angažirano je 46.630 radnih ljudi i građana, 10.388
profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, 2196 pripadnika civilne zaštite i 76 pripadnika
teritorijalne obrane te 7780 pripadnika JNA, uz znatna materijalna i tehnička
sredstva. Prilikom gašenja došla je do izražaja i solidarnost susjednih republika
Bosne i Hercegovine te Crne Gore koje su ugroženim područjima uputile pomoć u
ljudstvu i tehnici. U dva navrata takvu pomoć uputile su i općine iz unutrašnjosti.
Najviše požara, dakako, onih početnih ugasile su mjesne zajednice vlastitim snagama.
U vremenu od jednog sata ugašeno je 40 posto požara a do 2 sata 69 posto.


Postojeća organizacija zaštite od požara, međutim, nije se pokazala efikasnom
kod požara većih razmjera (Cres — Lošinj, Dubrovnik, Kardeljevo, Korčula, Makarska).
Nedovoljna koordinacija između vatrogasnih jedinica, jedinica civilne zaštite,
interventnih grupa i mobiliziranih građana te napuštanje zgarišta već lokaliziranog
požara, da i ne govorimo o slaboj tehničkoj opremljenosti, uz nepovoljne
meteorološke i terenske uvjete »pomogli« su da neki požari poprime šire razmjere.
I ove godine pokazalo se da se općinski planovi kojima je regulirano gašenje požara
ne temelje na stvarnoj procjeni ugroženosti šuma od mogućnosti pojave više
požara istovremeno. Stoga se u akcijama gašenja većih požara ili više njih istovremeno
naićešće improviziralo, a uz precijenjene vlastite mogućnosti i prekasno
tražila pomoć šire regije ili Republike.


U ovom materijalu upozorava se i na slabu razvijenost vatrogastva na cijelom
priobaliu i otočkom području. To osobito vriiedi za Zaiednicu ooćina Split čije se
nodručje smatra naiugroženijnm od požara. Samo u 261 mjesnoj zajednci, od njih
1178 u snlitskoi i riječkoj regiji, organizirana su dobrovoljna vatrogasna društva.
Posebno je problem njihova slaba onremljenost i obučenost.


(DELEGATSKI VJESNIK, br. 320, 21. XI 1985. — samo dio teksta)


482