DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 76 <-- 76 --> PDF |
PRENIJETO POŽARI I KAKO IH SPRIJEČITI Sva tri vijeća Sabora, na sjednicama 7. studenoga, razmotrila su i prihvatila Analizu stanja zaštite šuma od požara i pojave požara u šumama te na ostalom otvorenom prostoru u vremenu od 15. lipnja do 20. listopada ove godine na priobalnom i otočkom području SRHrvatske što ju je, na njihov zahtjev, pripremilo Izvršno vijeće Sabora. U opsežnoj i dinamičnoj raspravi ocijenjeno je da treba unaprijediti cjelokupnu organizaciju, sistemski riješiti pitanje financiranja zaštite šuma od požara, te pooštriti kaznenu politiku u toj oblasti. Odbor za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu ovlašten je da na temelju rasprave u vijećima, delegacijama i društveno-političkim organizacijama, do narednih sjednica pripremi prijedlog zaključaka koji će poslužiti kao osnova za rješavanje hitnih pitanja i problema u oblasti zaštite šuma od požara. Prema podacima Republičkog štaba civilne zaštite, u razdoblju od 15. lipnja do 20. listopada ove godine, u šumama i na ostalom otvorenom prostoru priobalnoga i otočnog područja SR Hrvatske izbila su 942 požara. Ti požari, na oko 21.234 ha površina uzrokovali su materijalnu štetu od oko 3 milijarde 922 milijuna dinara. U njima je smrtno stradalo 6 osoba a ozlijeđeno 98 osoba. Blizu 90 posto ukupne materijalne štete i preko 50 posto opožarenih površina posljedica su 23 višednevnih požara (2,4 posto ukupnog broja) velikih razmjera. Najveći broj požara (370 ili 39 posto), među ostalim, i onaj na Korčuli, izazvan je spaljivanjem korova i drugog biljnog otpada, a znatan broj njih (37) izbio je na površinama uz željezničku prugu, zbog iskrenja kočnih sistema. ZTP-i a ni vlasnici šuma i zemljišta uz pruge ne provode, naime, čišćenje sigurnosnog pojasa uz pruge, niti nadziru kritična mjesta. Kvarovi na dalekovodima izazvali su 60 požara na otvorenom prostoru. Dosta čest uzrok požara su i deponiji smeća (27), nerijetko locirani u blizini šuma, bez tehničkih mjera zaštite od požara. Šezdesetak požara, izazvano je namjerno (piromani, osobe u alkoholiziranom stanju. . .), a u 39 slučajeva uzrok požara bila je dječja igra. Spomenimo još pedesetak požara izazvanih neugašenim opuškom ili šibicom (u 43 slučaja nije otkriven počinilac) i isto toliko uzrokovanih grubim nemarom i nepažnjom pri upotrebi vatre. U šest slučajeva za požar je kriv grom. Za 235 požara (23,7 posto) za sada nisu utvrđeni uzroci, pa nije isključeno da su neki od njih motivirani i neprijateljskim pobudama. U akcijama gašenja požara angažirano je 46.630 radnih ljudi i građana, 10.388 profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, 2196 pripadnika civilne zaštite i 76 pripadnika teritorijalne obrane te 7780 pripadnika JNA, uz znatna materijalna i tehnička sredstva. Prilikom gašenja došla je do izražaja i solidarnost susjednih republika Bosne i Hercegovine te Crne Gore koje su ugroženim područjima uputile pomoć u ljudstvu i tehnici. U dva navrata takvu pomoć uputile su i općine iz unutrašnjosti. Najviše požara, dakako, onih početnih ugasile su mjesne zajednice vlastitim snagama. U vremenu od jednog sata ugašeno je 40 posto požara a do 2 sata 69 posto. Postojeća organizacija zaštite od požara, međutim, nije se pokazala efikasnom kod požara većih razmjera (Cres — Lošinj, Dubrovnik, Kardeljevo, Korčula, Makarska). Nedovoljna koordinacija između vatrogasnih jedinica, jedinica civilne zaštite, interventnih grupa i mobiliziranih građana te napuštanje zgarišta već lokaliziranog požara, da i ne govorimo o slaboj tehničkoj opremljenosti, uz nepovoljne meteorološke i terenske uvjete »pomogli« su da neki požari poprime šire razmjere. I ove godine pokazalo se da se općinski planovi kojima je regulirano gašenje požara ne temelje na stvarnoj procjeni ugroženosti šuma od mogućnosti pojave više požara istovremeno. Stoga se u akcijama gašenja većih požara ili više njih istovremeno naićešće improviziralo, a uz precijenjene vlastite mogućnosti i prekasno tražila pomoć šire regije ili Republike. U ovom materijalu upozorava se i na slabu razvijenost vatrogastva na cijelom priobaliu i otočkom području. To osobito vriiedi za Zaiednicu ooćina Split čije se nodručje smatra naiugroženijnm od požara. Samo u 261 mjesnoj zajednci, od njih 1178 u snlitskoi i riječkoj regiji, organizirana su dobrovoljna vatrogasna društva. Posebno je problem njihova slaba onremljenost i obučenost. (DELEGATSKI VJESNIK, br. 320, 21. XI 1985. — samo dio teksta) 482 |