DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UDK 639.1 : 598.2 (Tetrao urogalus) Sum. list CIX (1985) 473 OCJENJIVANJE TROFEJA TETRIJEBA GLUHANA (Tetrao urogallus) Alojzije FRKOVIC* SAŽETAK. Autor prikazuje ocjenjivanje velikog tetrijeba kao lovačkog trofeja prema naputku izrađenom 1937. godine u Pragu. Ta metoda doduše nije verificirana po Međunarodnom savjetu za lovstvo i zaštitu divljači zbog relativnosti vrijednosti elemenata ocjenjivanja, a posebno težine odstreljene divljači. Stoga autor naglašava, da se težina mora utvrditi odmah po odstrelu odnosno prije prepariranja, a ostali elementi mogu se utvrditi i kasnije. UVOD Odstrelom divljači, lovac, pored mesa, koža i dr., stiče i vrijedne lovačke trofeje: rogove, kljove, lubanje, krzna i razne dermoplastične preparate. Prema pravilnosti, jačini, težini i ljepoti trofeja određuje se njihova trofejna vrijednost. Dok o ocjenjivanju rogova kljova, lubanja i krzna postoje naputci (metode, formule) za objektivno ocjenjivanje, za sve lovne ptice, uključujući tu i one vrste koje ubrajamo u tzv. divljač visokog lova ili krupnu divljač, takvi naputci nisu do sada bili u upotrebi kod nas, a još manje poznati široj lovačkoj javnosti. U ovom napisu predstavit ćemo naputak i tehniku ocjenjivanja trofeja tetrijeba gluhana ili velikog tetrijeba (Tetrao urogallus L.). Ta metoda nije doduše verificirana od strane Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (Conseil International de la Chasse et de la Conservation du Gibier, skrać. CIC, vrhovni arbitar za utvrđivanje metoda i kriterija za ocjenjivanje lovačkih trofeja), ali koji može poslužiti željenoj svrsi: uzimanju mjera i ocjeni točaka za ljepotu ustrijeljenog mužjaka tetrijeba gluhana. Naputak je izrađen u Cehoslovačkoj (I. BANCIK, 1969.) i po ovoj »češkoj formuli« do sada je ocijenjeno više desetaka tetrijeba (M. KALININ, 1981.). Trofejna vrijednost ocijenjenih odraslih pijevaca kretala se od 100—160 točaka. Ovako u izvornom obliku predstavljen naputak bit će od koristi ne samo organizaoijama koje gospodare lovištima u kojima je tetrijeb gluhan stalna divljač, nego i komisijama za ocjenjivanje lovačkih trofeja koje će ubuduće na smotrama trofeja i lovačkih izložaba moći ocijeniti i dermopreparate ove krupne pernate divljači. Naputak će biti od važnosti i Republičkoj komisiji za ocjenjivanje trofeja divljači Lovačkog saveza Hrvatske koja u svom prijedlogu za izmjenu i dopunu Pravilnika o trofejnom listu * Alojzije Frković, dipl. inž. Goransko primorsko šumsko gospodarstvo Delnice |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 68 <-- 68 --> PDF |
(Narodne novine broj 4 1977.) predviđa da se trofejni list ubuduće izdaje, sa mjerama i ocjenom, i -za tetrijeba gluhana. OPĆENITO O OCJENJIVANJU LOVAČKIH TROFEJA Značenje lovačkih trofeja danas, pored uspomene na uspješan lov, dopunjeno je potrebom za uspoređivanjem određenih značajki i stvaranjem zbirki. Pošto se do trofeja sve teže dolazi njena je idealna vrijednost sve veća, kao i intimna povezanost lovca i trofeja. Trofeji moraju biti i dokaz ispravno provedenih mjera uzgoja i zaštite divljači (Z. CAR, 1959.) te predmeti ispitivanja u naučne svrhe služeći kao usporedni materijal za dijagnostiku jedne vrste i geografske forme (V. ZlVANCEVIĆ. 1962.). U lovnoj trofejistici trofeje pojedinih vrsta krupne divljači možemo podijeliti na glavne i sporedne. U jelena običnog (Cervus elaphus L.) na primjer, glavna trofeja su rogovi, a sporedna zubi »biserci«; u mužjaka divlje svinje (Sus scrofa L.) glavna trofeja su kljove, a sporedna vitica dlaka sa hrpta. Prije četvrt stoljeća glavnim trofejima u krupne svjeradi i divljih mačaka smatrane su samo lubanje. U novije vrijeme dozvolom CIC-a postala su to i krzna. Za sve glavne lovačke trofeje stvoreni su jedinstveni naputci (formule) za njihovo što objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje. Uz uzimanje točnih mjera ocjenjivanje obuhvaća i slobodnu procjenu točaka za ljepotu. Ukupan broj točaka (poena, bodova) predstavlja brojčano izraženu vrijednost trofeje. Osnivanjem CIC-a u Parizu 1930. godine u nadležnost ove organizacije pripala je i izrada jedinstvenih formula za ocjenjivanje lovačkih trofeja. U odborima CIC-a 1937. godine u Pragu izrađene su i jednoglasno usvojene metode ocjenjivanja trofeja svih vrsta evropske trofejne divljači, po kojima se po prvi put ocjenjivalo na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Berlinu iste godine. Od 1937. godine do danas, usporedo s održavanjem Generalnih skupština CIC-a, odnosno međunarodnih lovačkih izložbi pod pokroviteljstvom ove organizacije, dolazilo je do manjih ili većih dotjerivanja »praških« formula, posebno u domeni takozvanih točaka za ljepotu. Prvi opis službenih naputaka za ocjenjivanje trofeja po CIC-u u našoj emlji, koje s manjim izmjenama i dopunama koristimo još i danas, tiskan je u zagrebačkom Lovačko-ribarskom vjesniku iste godine kad su i doneseni (M. ZORlClC, 1937.). Na svim dosadašnjim zasjedanjima stalne CIC-ove komisije za lovačke trofeje nije razmatrana mogućnost ocjenjivanja trofeja lovnih ptica, pa tako ni trofeja tetrijeba gluhana. Kao glavni razlog protivljenja izradi naputka stajala je činjenica da bi sve eventualne mjere, kao težina ptice, dužina tijela ili pojedinog njenog dijela (krilo, repna pera i si.) bile relativne vrijednosti, budući da su podložne promjenama i oscilacijama ovisno o vremenu odstrela, starosti preparata i dr. Mužjak ove naše najveće slobodno živuće ptice izlagan je na lovačkim izložbama bilo kao dermopreparat u naravnoj veličini, bilo u obliku glave s vratom i grudnim štitom te repnim perjem otvorenim u lepezu. Tako ispunjen (balzamiran) služio je kao ukrasni izložak bez mogućnosti ocjenjivanja i nagrađivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 69 <-- 69 --> PDF |
SI. 1. U vrijeme parenja (travanj-svibanj) mužjak tetrijeba gluhana opuštenih krila i ispruženog vrata i glave provodi svoje »svadbeno pjevanje«. Na slici se jasno vide repna pera otvorena u lepezu i pera »brade«. Snimljeno na Đrgomlju ponad Delnice, lovište »Risnjak«, svibnja 1978. godine. Foto: A. Frković RASPROSTRANJENOST I BROJNOST Tetrijeb gluhan stani znatan dio paleoarktičke zone, gotovo cijelu Evropu, Sibir do Kamcatke i Sahalina, sjever Mongolije i Kine. Za svoj životni prostor odabire stare mješovite sastojine borealnog tipa nadmorske visine iznad 800 metara, gdje ima dovoljno plodonosnog raslinja i nadasve mira. Uz izuzetak SAP Vojvodine dolazi u svim našim republikama i pokrajinama. Do šezdesetih godina bio je najbrojniji u SR Sloveniji i SR Bosni i Hercegovini, gdje im se brojno stanje procjenjivalo na 3 tisuće kljunova u svakoj od ovih republika. U SR Hrvatskoj tetrijeb stani šume Gorskog kotara i Like te planinsko zaleđe kopnenih općina Hrvatskog primorjaa. Pridolazi gotovo isključivo u velikim privrednim lovištima šumarskih organizacija. Već punih četvrt stoljeća ova se šumska koka nalazi u stanju prilično jake regresije, koja leži u evropskim okvirima te pojave (Z. CAR, 1972.). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tetrijeb spada u takozvane »bjegunce pred kulturom«, u divljač koja se ne može prilagoditi promjenama u životnom prostoru (J. TRAUNMULLER, (1971.). Prodor šumskih prometnica, bučnih vozila i motornih pila lančanica do u gotovo sama tetrijepska pjevališta do te su mjere izmijenila do tada djevičanska tetrijepska staništa da dobar revir sa ovom šumskom kokom pripada prošlosti. Da mu brojnost ne bi pala na biološki minimum, na svom području njegove sadašnje rasprostranjenosti u SR Hrvatskoj i SR Sloveniji stavljen je pod posvemašnu zabranu odstrela. Tijekom minula dva desetljeća u lovištima Šumskog gospodarstva Delnice vršio se opsegom vrlo ograničen odstrel samo kroz 5 godina. Dok je u proljeće 1951. godine na 64 tetrijebskih pjevališta bilo ukupno 122 pijevca i 256 koka (Z. TURKALJ, 1956.), trideset godina kasnije (proljeće 1982.) iznosio je ukupni ocijenjeni broj tetrijeb u našoj Republici oko 185 kljunova na 31 aktivnom pjevalištu. VANJSKI IZGLED I OCJENJIVANJE STAROSTI Ovdje ćemo se osvrnuti samo na one značajke pijevca gluhana koje su od važnosti pri primjeni naputka za ocjenjivanje, a to su: težina i dužina tijela, repna pera te vanjski izgled (ljepota) perja i kljuna. Težina tijela odraslog mužjaka u doba parenja iznosi 3,5 do 4,0 kg (Z. CAR, 1967.). U Gorskom kotaru su zabilježene težine ustrijeljenih pijevaca u poslijeratnom razdoblju u proljetnom lovu priskakivanjem i do 5,6 kg. U jesen su odrasli mužjaci teži od onih ustrijeljenih u proljećeć za 40—50° » (Z. TURKALJ, 1956.). Pored starosti težina tetrijeba ovisi i o području s kojeg potiče. Dok su tetrijebi sa Risnjaka i hrvatskog Snježnika rijetko kad prelazili težinu od 3,5 kg, prema Z. Turkalju kapelski pijevac stečen u travnju redovno je teži od 4,5 kg. Habitosom najveći i najteži tetrijebi potječu sa Karpata i Alpa, a među najlakše spadaju oni sa Pirineja i Kantabrijskog gorja (V. MIKULETIC, 1984.). Od vrha kljuna do kraja repnih pera mužjak mjeri 90—110 cm. Osnovna boja perja mu je crna s pepeljast osi vom bojom vrata, kestenjastom na krilima, sa bijelom pjegom ispod krila te zelenkasto i ljubičasto metalnim sjajem prsiju. Pod gušom mu od produženih pera crne boje naraste »brada«, koja je pri starijim primjercima duža i izrazitija. Pored oblika kljuna, širine i dužine repnih pera te veličine i otvorenosti repa starost tetrijeba utvrđujemo i po obojenosti perja. Repnih pera, njih 16—20, dužine 24—38 cm i širine 7—9 cm, ima uvijek paran broj. U vrijeme parenja odrasli mužjaci šire ta repna ili trtična pera u polukrug, formirajući lepezu. U mladih mužjaka srednja repna pera su duža od postranih, a u starijih su sva repna pera približno iste dužine. Ravno završena pera u lepezi znak su starosti (J. JAVUREK, 1979.). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Z4c«2 1 SI. 2. Završeci repnih pera 1. zaokružen (mlađ) — 2. ravan (srednje star) — 3.´ udubljen (star) ´2 > SI. 3. Oblici kljuna prema starosti 1. mlad — 2. srednje star — 3. star Starost tetrijeba gluhana ocjenjuje se i po dubini uzdužnih brazda na gornjem kljunu, koje su to izrazitije (dublje) što je pijevac stariji. Mladi pijevac ima gornji dio kljuna gladak. Kljun mu je mekši, manje zakrivljen i sivkasto plave boje. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 72 <-- 72 --> PDF |
NAPUTAK ZA OCJENJIVANJE Mjere Točke 1.1. Dužina tetrijeba u cm X 0,1 1.2. Dužina repnih pera prosječna dužina u cm X 0,2 1.3. Širina repnih pera prosječna sirrna u mm X 0,1 1.4. Dužina najdužeg pera >*brade« u mm X 0,1 1.5. Težina tetrijeba u dag X 0,2 2. Dodaci i odbici 2.1. Dodaci (točke za ljepotu) od 0—20 t. 2.1.1. Broj repnih pera od 0— 6 t. 2.1.2. Oblik završetka repnih pera od 0— 6 t. 2.1.3. Udubine (žljebići) na kljunu od 0— 3 t. 2.1.4. Boja perja Ukupno 2.2. Odbici 2.2.1. Ozljede i druge manjkavosti od 0—10 t. Ocjena tetrijeba ukupno Uputstvo za mjerenje, o dodacima (točke za ljepotu) i ođbicima Dužina tijela tetrijeba i dužina repnih pera mjeri se mjernom vrpcom u centimetrima, a dužina pera »brade« i širina repnih pera u milimetrima. Važe se običnom vagom u dekagramima, na 0,01 dag točnosti. 1. Mjere 1.1. Dužina tetrijeba mjeri se u centimetrima od vrha kljuna do kraja najdužeg repnog pera. Broj točaka ove vrijednosti utvrđuje se množenjem dužine tetrijeba s konstantom 0,1. 1.2.Dužina repnih pera mjeri se u centimetrima sredinom svakog repnog pera od baze do vrha. Kod starijih pijevaca vrh repnog pera smatra se najniža točka uđubijenja vrha pera. Broj točaka ove vrijednosti utvrđuje se množenjem prosječne dužine svih izmjerenih repnih pera s konstantom 0,2. 1.3. Širina repnih pera mjeri se u milimetrima na najširem dijelu svakog pera. Broj točaka ove vrijednosti utvrđuje se množenjem prosječne širine repnih pera s konstantom 0,1. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Ispunjeni obrazac trofejnog lista za ocjenjivanje trofeja tetrijeba gluhana Radni Blamenti mjerenja i Jedinica Broj Mjera Prosjek Konstanta broj ocjenjivanja mjer« točaka 1. Mjere 1 2 3 4 5 1.1. Dužina tetrijeba cm 105 0,1 j 10,5 1.2. Dužina repnih pera cm 1 37,5 0,2 7,5 1.3- Širina repnih pera mm Hügggg: 43 0,1 4? 3 1.4. Dužina najduža para "brade." mm 24 zf^—l 0,1 2,4 1.5. Težina tetrijeba dag 480 gig!! 0,2 96,0 2.. Dodaci i odbici 2.1. Dodaci - točke za ljepotu 2.1.1 . Broj repnih pera 0-20 5 2.1.2. Okruglost završetaka repnih pera 0-6 6 2.1.3. Udubine (žljebići) na kljunu 0-6 6 2.1.4. Boja perja 0-3 3 Zbir točaka od 1.1. do 2.1.4. 141,2 2.2. Odbici 2.2.1. Ozljede i druge manjkavosti na tatrijobu 0-10 - Ocjsiia trofeje^tetrijeba - ukupno 141,2 1.4. Dužina pera »brade« mjeri se u milimetrima sredinom najdužeg´ pera brade od baze do vrha pera. Broj točaka ove vrijednosti utvrđuje se množenjem dužine pera brade s konstantom 0,1. 1.5. Težina tetrijeba važe se u dekagramima, na 0,01 dag točnosti. Važe se neistrijebljeni tetrijeb odmah iza odstrela. Broj točaka ove vrijednosti utvrđuje se množenjem težine tetrijeba s konstantom 0,2. 2. Dodaci i odbici 2.1. Dodaci (točke za ljepotu) 2.1.1. Broj repnih pera. Za uobičajenih 18 repnih pera dodjeljuje se 5 točaka, a za svako pero više od 18 po 5 točaka. Repu tetrijeba koji se sastoji od 17 ili manje repnih pera ne dodjeljuje se ni jedna točka. 2.1.2. Oblik završetaka repnih pera. A´ko su završetci repnih pera zaokruženi prema van (konveksni) dodjeljuje se 0 točaka, ako su završeei 479 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 74 <-- 74 --> PDF |
približno ravni — 3 točke, a ako su završeci repnih pera udubljeni (konkavni), dodjeljuje se 6 točaka. 2.1.3. Udubine (žljebići) na kljunu. Ako kljun nema udubina (žljebića) dodjeljuje se 0 točaka, ako je žljebić slabo izražen, dodjeljuju se 3 točke, a ako je žljebić jasno izražen (duboka brazda), dodjeljuje se 6 točaka. 2.1.4. Boja perja. Pijevcima izrazito crne boje perja, mrkih krila i crnozelenog ukrasa koji se metalno prelijeva na prsima i volji dodjeljuje se najviše 3 točke, a za sve druge boje manji broj točaka. 2.2. Odbici 2.2.1. Ozljede. Za razne ozljede i manjakvosti koje mogu nastati od sačmenog hica u glavu, od pada ptice na oštru i tvrdu podlogu, očiglednog gubitka perja i dr. može se odbiti do 10 točaka. Od zbira točaka 1.1. do 2.1.4. odbiju se točke pod 2.2.1. i dobije konačna ocjena tetrijeba gluhana. ZAKLJUČAK 1. Za ocjenjivanje trofeja pijevca tetrijeba gluhana od mjernih elemenata uzima se dužina i težina ptice, dužina i širina repnih pera te dužina najdužeg pera »brade«. Slobodna procjena točaka za ljepotu, uz izuzetak broja repnih pera, stimulira odstrel starijih pijevaca, što je ispravno u pogledu gospodarenja i zaštite ove vrste divljači. 2. Težina tetrijeba kao jedan od elemenata ocjene mora se utvrditi odmah nakon odstrela, odnosno neposredno pred prepariranje. Ostali elementi mjera te dodaci (točke za ljepotu) i odbici mogu se utvrditi i nakon prepariranja. 3. Kako se u posljednje vrijeme u našoj zemlji vrši opsegom vrlo ograničeni odstrel tetrijeba valja prići ocjenjivanju ranije stečenih pijevaca koji su mahom sačuvani u obliku dermopreparata u naravnoj veličini. Da bi se kao element mjerenja mogla uzeti i težina, predlaže se za mlađeg pijevca uzeti težinu od 2,5 kg, za srednje starog 3,0 kg i za starog 3,5 kg. Kategoriju starosti utvrditi prema uobičajenim kriterijima. LITERATURA 1. Car, Z. (1972.): Stanje divljači u Hrvatskoj (umnoženo kao radni materijal za skupštinu LSH), Zagreb 2. J avurek , J. (1979): Lovački praktikum, Beograd 3. Kalinin , M. (1981.): Trofejnaja ocenka gluharja. Ohota i ohotničje hozjajstvo br. 2, Moskva 4. M i kulet i č, V. (1984.): Gozdne kure, Ljubljana 5. R a i ć, L. (1959.): Formule i upute za ocjenjivanje trofeja, Zagreb 6. Tr a u n m u 11 e r, J. (1971.): Suma — životni prostor divljači. Utvrđivanje i društveno vrednovanje opštekorisnih funkcija šume (Materijal za savjetovanje), Beograd 7. Tu r ka l j , Z. (1956.): Divljač visokog lova na Kršu, Zagreb 8. Z o r i č i e, M. (1938.): Međunarodne formule za ocjenu lovačkih trofeja. Lovaćko- ribarski vjesnik br. 8, Zagreb 480 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Estimation of the Trophy of Capercailzie (Tetrao urogallus) Summary The author presented an estamation of ,the Capercailzie as a hunter´s trophy according to guidelines (instructions) drawn up in 1937 in Prague. These instructions were not accepted by CIC (Conseil International de la Chasse et de la Conservation dii Gibier), which considers taht elements for tbropy estimation of birds (weight, body lenght etc.) are relative values and subject to change, depending on the time of shooting, are of the preparations etc. In order that the trophy estimating is as credible as possible, the author emphasizes that weight must be established immediately after the shooting, i.o. before stuffing, while the remaining elements can be established later. The Capercailzie in Croatia lives in forests, 800 m above sea level, but in the author´s opinion it is decreasing in numbers, because it ih with drawing away from the noise of the motor saws and vehicles during the forest felling. Thus, the number of sounding sites of the Capercailzie has decreased from 64 to 31 in the period from 1951—1982, together with the number o cocks and hens. Tetriebovi u Bosni. Njeki šumar iz Bosne, saobćuje u »Waidmannu« sliedeće: »Prigodom službenog putovanja mjeseca svibnja t.g. sastao sam u Zenici šumarnika iz Travnika, koji se vraćao s čekanja (Balz) prekrasnim tetriebom. Upozoren tako, stanem odmah iztraživati, gdje li te divljači imade, te sam našao, da tetrieba dosti imade u gorju među željezničkom postajom u Žepću. zatim selih Blatnici, Komučiiii i Morači iliti Smolinu (gdje i medvjedi obitavaju), nadalje u okružju tešanjskom kod Očuasa. u travničkom okružju po Vučjoj planini, konačno u gorju nedaleko Cerljanovića, iztočno od Vranduka prema Kosovici. Koliko sam nadalje mogao saznati, bave se i domaći lovci ovuda rado zabavom ovoga lova.« (Šumarski list, 1885., br. 10., str. 428.) |