DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 49     <-- 49 -->        PDF

UDK 547.8 Sum. list CIX (1985) 455


LIPIDI


Milan KAIC*


SAŽETAK. Lipidi su veoma važne fiziološke, prehrambene i
industrijske tvari o čemu svjedoče mnoga objavljena istraživačka
djela. U tim se djelima, osim općenito poznatih naziva masti, ulja
voskovi i sapuni, pojavljuju i nazivi »pravi lipidi, neutralne masti,
osapunjivi lipidi, neosapunjivi lipidi, polarni lipidi, nepolarni lipidi,
lizolipidi, neutralni lipidi, slobodni lipidi, i neionski lipidi«. Za
lakše proučavanje literature o lipidima, ovdje su razmotrena značenja
svih navedenih naziva.


Lipidi** su sastojci biljnoga i životinjskog tkiva netopljivi u vodi a topljivi
u nepolarnim i slabo polarnim organskim otapalima: petroleteru, eteru,
benzenu, sumporougljiku i halogeniranim ugljikovodicima kloroformu i tetrakiorugljiku.


Lipidi su životni dijelovi staničnih membrana. Jedni emulgiraju stanični
sok, drugi sudjeluju u upravljanju prijenosa iona kroz stanične stijenke,
a treći imaju posebne funkcije. Dijelimo ih ma: jednostavne lipide, složene
lipide, prividne lipide.


JEDNOSTAVNI su lipidi slobodne masne kiseline, masti, ulja i voskovi.
Masne su kiseline lančane monokarbonske organske kiseline i to zasićene
(C/t — C24) kao što je na primjer stearinska kiselina (CH3 — (CH2)16 —
COOH), nezasićene, C14 — C24) uljna (CH:! — (CH2)7 — CH = (CH2)7 — COOH),
dvije hidroksi kiseline (C|8:|, C24) i dvije ciklične kiseline.


Masti i ulja su prirodne smjese glicerida i to uglavnom mješovitih trigli


cerida.
0
(A ) CH20H 0 CH2 0
C
-R
(/i )
( Cl´)
HO-C-HI
CH2OH
H-C-O-C-H
|
CH2 0
P
C
- E"


Glicerol Mješoviti triglicerid


* Doc. dr Milan Kaić, dipl. ing. ehem., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Simunska c. br. 25.
** Stariji naziv lipoidi je danas uglavnom napušten.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 50     <-- 50 -->        PDF

U trigliceridima se masti nalazi više zasićenih nego nezasićenih masnih
kiselina, a u trigliceridima ulja više nezasićenih nego zasićenih masnih kiselina.


(R, R´, R" ili Rt, R2 . .. su radikali masnih kiselina).


Voskovi su esteri dugolančanih masnih kiselina i dugolančanih jednovalentnih
(monohidroksi) alkohola. Na pr.


C25H51COOC30H61


SLOŽENI su lipidi fosfolipidi, glikolipidi, suflolipidi i proteolipidi.


Fosfolipid i (fosfatidi) imaju životvornu ulogu u živim stanicama.
Oni su dijelovi staničnih membrana, izvor energije i sudjeluju u upravljanju
bioloških funkcija.


Fosfolipide dijelimo na glicerofosfolipide i sfingofosfolipide (Slika 1
i 2).


Glicerofosfolipidi su fosfolipidi u kojima je jedna primarna alkoholna
skupina glicerola esterificirana fosfornom kiselinom ili fosforiliziranim kalinom,
etanolaminom, serinom i inozitolom (Slika 1 i 2). Iznimke su plazmalogeni
u čijim se molekulama na prvom ugljikovom atomu glicerola
umjesto masne kiseline nalazi nezasićeni eter, alkoksi spoj ili gliceril eterski
ostatak. Plazmalogeni nisu nađeni u biljkama.


0 HOC-0-CH2-(CH2)X-CH5


H2C-0-CH-CH-(CH2)x-CH R-&-0-C-H .


i 9


H-C-OH
2 d d 5
H2C-0H OH


vinil eter Gliceril eter foefolipid
(3-alkokaifOBfatidil etanolamin


Sfingofosfolipidi su diesteri fosforne kiseline, masne kiseline i dugolančane
baze kao što je nezasićeni dvovaljani alkohol sfingozin ili neki srodni
spoj


CH,-(CH_)lo-C-C-CH-CH-CII~0H


3 2 1

H H OH Mi„


Sfingozin


Glikolipid i su derivati glicerola i sfingozina, u čijim se molekulama
umjesto fosfatnih skupina nalaze ugljikohidrati (monosaharidi i oiigosaharidi).
To su monogalaktozil diglicerid, digalaktozil diglicerid, trigalaktozil
diglicerid i cerebrozidi (Slika 1 i 2).


Sul f olipid i su lipidi u čijim se molekulama nalazi sumpor. U životinjskim
je sulfolipidima sumpor u obliku sulfata, a u biljnim u obliku sulfonske
kiseline (Slika 1 i 2).


Proteolipid i su složeni organski spojevi izgrađeni od lipida i bjelančevina.
Oni nisu topljivi u vodi nego u organskim otapalima.


456




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PRIVIDNI LIPIDI. U prividne lipide ubrajamo Steroide i terpenoide.
Steroid i su spojevi u čijim je molekulama osnovni dio policiklični
kondenzirani ugljikovodik ciklopentanoperhidrofenantren.


r


U Steroide ubrajamo sterole, sterolne estere, žučne kiseline, vitamine
D2 i D:l, hormone adrenalne žlijezde, seksualne hormone i srčane glikozide
genine. Genini su spojevi koji aktiviraju rad srca.


Terpenoidi su derivati izoprema:


r. f\ fxrj rr-^r
H


* | 2
CH,
izoprsn
(2-«*til-l,3-butadi«n)


U terpenoide ubrajamo esencijalna ulja, terpene, biljne pigmente, vitamine
A, E. i K.


PRAVI LIPIDI


Pravi su lipidi esteri masnih kiselina i alkohola i proizvodi njihove razgradnje.
To su zapravo jednostavni i složeni lipidi.


NEUTRALNE MASTI


Neutralne su masti prirodne smjese triglicerida. Taj se naziv upotrebljava
kada se želi naglasiti da u molekulama tih spojeva nema nabijenih (ionskih)
skupina.


OSAPUNJIVI I NEOSAPUNJIVI LIPIDI


Budući da su gliceridi esteri, oni se hidrolizom razgrađuju na alkohol
i kiseline. Tako grijanjem smjese glicerida i vodene otopine jake lužine
(NaOH ili KOH) nastaje glicerol i natrijske ili kalijske soli masnih kiselina
koje nazivamo sapunima.


H2C-0-C-R


CH_OH B - COONa
HaOH + H20 I 2


CHOH Rx- COONa


I


Hf°ih


CH20H H - CCONa


H2C-0-C-R2


glicercl sapuni


Trigllcarid




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 52     <-- 52 -->        PDF

GLiCChOFOSFOLlFiDi


o
HiC-O -Č-R HjC-O-C-R H,C-OH


o 1
?, I ´


R´ - c-O-CH
1 ,OH


R-C-O-C-H HO-CH


I 9 1


H»C-0 -p.O


HjC-O-V- O-CHa


6n


FOSFATIDNA KISELIMA


F35PATID1I- GLIC6ROL


HiC-O-C-K H.C-0-P-CHI HtC-O-C-R
? I I OH I 0 , 9 i
R´-C-O-CH HG-OH HG-O-C-R R-C-O-CH


HjC-0-P-O-CMt HjO-O-C-R I 9
H,C-O-P-0-CHi-CHi-K|5(CHj)3
DIF05FAT1DIL GLICUROL 6"
r-OSFATIDIL KOLIN (LECIT1N)


HlC-O-C-R HaC-O-C-R


, 9 I


R´-Č-O-CH


K-C-O-CH


1 2 HiC-O-P-O-CHi-CH-C-O"


H2C-O-P-0-CHi-CHi-NHj


FOSFATIDIL SERIN


FOSFATlDil ETAHOLANMN


O
HiC-O-C-R HlC-O-C-R
9 l 9 I
R-C-O-CH R´-C-O-CH


I 9 OH OH


1 9 OH OH


HiC-O-P-O J k


HlOO-P-O _,


°~ K HO/1
N——roH


6"


OH
FOSFAT´iDIL INOSITOL.


OH


FOSFATIDIL INOZITOL D1F-OSFAT


HiC-O-C-R. HlC-O-CH-CH-R
9 I


R´-C-O-CH


R´-C-O-CH


OH O-P=0


I 9


HlC-0-P-0-CH2-CHi-KI IJ


o-p-.o


6"


. OH NO"
FOSFATIDIL INOZITOL TR1FOSFAT FOSFATIDIL ETANOLAMIW P´-AZMAVy-´il.


GUCEROUPIDI


Lužnatu hidrolizu nazivamo osapunjenjem (saponofikacijom), jer njome
nastaju sapuni.


Prema tome one lipide koji lužnatom hidroliznom razgradnjom tvore
sapune nazivamo osapunjivim, a one koji se ne mogu hidrolizirati neosapunjivim
lipidima.


Voskovi, masti, ulja, fosfolipidi, glikolipidi i sterolni esteri jesu osapunjivi
lipidi (»osapunjivo!«). Ostali lipidni spojevi, ugljikovodici, alkoholi, aldehidi,
steroli i terpenoid jesu neosapunjivi lipidi (»neosapunjivo«).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 53     <-- 53 -->        PDF

GLICEROLIPIDI BEZ FOSFORA


q


HjC-O-Ć-R CHjOHI § L,„/ 1\. HiC-O-C-R


HO,


HC-O-C-R1


O-CHi OH HO/ °V|


V_V SOH
K>-°-CH´


OH OH
WOHOGALAKTDZIL DISLIGERID DIGALAKTOZiL DISLICERID


^C-O-C-R
H,C-SOäH I °
HC-O-C-R


HO i—r -O-CHI


OH


SULFOLIPID


SFINGOFOSFOLIPIDI


CHjCCHiJ^-CH-CH-CH-CH-CHi-O P - O-CH1.-CH2.--M? (CHj) 5
OH N 6~
R-Ć-O
3FtNGOMIEUN


H H H O (^ 11 ,
R-C--C-C-O -P-C-C-NHj
OH tiH H 6" ^ H


RTC=O
CEBAMID AMINO-ETIL-FOSFONAT


SFINGOLIPIDI BEZ FOSFORA


CHj-(CHi)<2-CH-CH-CH -CH CHjOH
OH NH
R-Ć-O


CERAMID


CHjOH


CHj-fcHjl^-CH-CH-CH-CH -CHz -OO \pH
OH NH <" H0/f


OH


CCREBROZID


CHiOH


CH 5-(CH 2) re-CH-CH-CH-CH-CH 2-O


OH NH


c-o on ?"°


R-HĆ-OH °
SULfATID


SLIKA 2 GLICEROLIPIDI I SFINGOLIPIDI




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 54     <-- 54 -->        PDF

POLARNI LIPIDI I NEPOLARNI LIPIDI


Polarni su lipidi takvi spojevi čije molekule sadrže polarne ili nabijene
(ionske) skupine, koje su usmjerene prema vodi ili nekim drugim polarnim
molekulama ili skupinama, a istodobno su nepolarni dijelovi njihovih molekula
okrenuti od polarne sredine.


Drugim riječima, polarni su lipidi spojevi koji se jednim dijelom svoje
molekule usidre u vodi. odnosno zauzmu granični sloj između nepolarne i polarne
faze (vode).


Polarne skupine u molekulama polarnih lipida jesu: karboksilna, primarna
fosfatna, sekundarna fosfatna. sulfatna, primarna aminska i kvarterne
amonijske baze. U polarne se skupine ubrajaju eterske, vinileterske skupine
i nezasićeni ugljikovodični lanci.


Polarni lipidi obuhvaćaju fosfolipide (fosfatide), glikolipdde i sulfolipide.


G. Rou s e r i suradnici prvi su podijelili polarne lipide na glicerolipide
i sfingolipide.
Polarni lipidi


Glicerolipidi


a) Glicerofosfolipidi


b) Glicerolipidi bez fosfora


Sfingolipidi


a) Sfingofosfolipidi


b) Sfingolipidi bez fosfora


Glicerolipidi su derivati glicerola, a sfingolipidi derivati sfingozina (Slika
1 i 2). Teoretski se može reći da su glicerofosfolipidi derivati fosfatidne
kiseline pa su na temelju tog napravljeni njihove nazivi upotrebom predmetka
f o s f a t i d i (slika i).


Nepolarne su skupine zasićeni ravni razgranati ugljikovodični lanci i
mješoviti ugljikovodični prstenovi.


Nepolarni su lipidi oni lipidi čije je nepolarni dio molekule (to jest nepolarne
skupine) nadmoćan da se ne miješaju s vodom. Kada se na primjer
trigliceridi (masti i ulja) mehanički rasprše u vodi, oni se tada nalaze u obliku
malih kapljica čija je dodirna površina s vodom najmanja.


Danas se sve više upotrebljava definicija N. Nicolaides a koji kaže:
^Nepolarni su lipidi ugljikovodici, voskovi, sterolni esteri, trigliceridi, slobodne
masne kiseline, steroidi, digliceridi. monogliceridi i spojevi slične polarnosti koji
se sa stupca kremične kiseline eluiraju istim nepolarnim otapalima. Polarni su
lipidi spojevi polarniji od monogiicerida. a obuhvaćaju ceramid i druge sfingolipide,
a isto tako i fosfolipide«.


Podjela lipida na polarne i nepolarne lipide prikladna je jer ne obuhvaća
vitamine, pigmente, nositelje mirisa, prooksidante, antioksidante takozvane
prateće tvari, to jest prividne lipide.


LIZOLIPJDI


Lizolipidi su glicerofosfolipidi u čijim molekulama hidroksilna skupina
na drugom (ß) ugljikovom atomu glicerola nije esterificirana. Tako se fosfa


460




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 55     <-- 55 -->        PDF

tidil kolinoblicima«.
(lecitin), fosfatidil-etanolamin i fosfatidilserin pojavljuju u »lizoo
H2C-0-C-(CH2)x-CH3
H-C-OH
0 .CH
H2C-0-P-0-CH2-CH2-N — CH,
0 X CH ,
5
lizcfosf&tidil k»lin
(Lisolecitia)


NEUTRALNI LIPIDI


Naziv »neutralni lipidi« nije istoznačnica neutralnih masti. V. S k i p s k i
i suradnici kažu: »Lipidi koji u svojim molekulama nemaju ni fosfora ni
ugljikohidrata nazivaju se neutralnim lipidima. Iako svi lipidi te skupine
spojevi nisu kemijski neutralni, na primjer slobodne masne kiseline, taj
je naziv prikladan jer se svi lipidi te skupine kromatografski razdvajaju istim
nepolarnim otapalima«.


To znači da su neutralni lipidi zapravo nepolarni lipidi. Oba se naziva
često upotrebljavaju.


SLOBODNI I VEZANI LIPIDI


Slobodni ili nevezani lipidi jesu oni koji se mogu ekstrahirati nepolarnim
otapalima eterom, petroleterom i kloroformom.


Vezani su lipidi oni koji su u tkivima povezani s bjelančevinama u složenim
spojevima proteolipidima. Da bi se ti lipidi odvojili od bjelančevina
potrebno je razgraditi vez kojim su povezani lipidi s bjelančevinama. To se
postiže upotrebom polarnih otapala ctanola. metanola i acetona koja su toliko
polarna da razgrađuju taj vez.


Budući da svi lipidi nisu topljivi u polarnim otapalima za ekstrahiranje
svih lipida (slobodnih i vezanih lipida) upotrebljavaju se otapala koja se naprave
miješanjem polarnih i nepolarnih otapala, jedno ta´kvo otapalo koje
se često upotrebljava je otopina metanola u kloroformu koja se napravi miješanjem
jednog volumena metanola s dva volumena kloroforma.


KISELI I NEKISELI LIPIDI


Kiseli su lipidi oni lipidi čiju molekule reagiraju kiselo. To su masne kiseline,
fosfatidna kiselina, fosfatidilglicerol, difosfatidilglicerol, fosfatidil serin,
fosfatidil inozitol i sulfolipidi (Slika 1 i 2).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Nekiseli su lipidi oni čije molekule ne reagiraju kiselo. Tu su gliceroidi,
voskovi, fosfatidil kolin (lecitin), fosfatdiletanolamin, većina steroida i terpenoida.


U molekulama fosfatidil kolina (lecitina) i fosfatidil etanolamina (Slika 1)
nalazi se lužnati dušični spoj kolin i fosfatna kiselina, pa njihove molekule
ne reagiraju kiselo. U molekulama fosfatidil serina (Slika 1) nalazi se još i
karboksilna skupina pa fosfatidil serin reagira kiselo.


(CH5)?=N -CH2 -CH2OH
OH


kolin


IONSKI I NEIONSKI LIPIDI


Ionski su lipidi oni lipidi u čijim se molekulama nalaze funkcionalne skupine
koje mogu disocirati, a u molekulama neionskih lipida nema takvih funkcionalnih
skupina.


Ionski su lipidi masne kiseline, fosfatidna ´kiselina, fosfatidil glieerol, dif osfatidil
glieerol, fosfatidil kolin (leciton). lizofosfatidil kolin (lizolecitin). fosfatidil
etanolamin, lizofosfatidil etanolamin, fosfatidil serin, lizofosfatidil serin,
fosfatidil anozitol. sulfolipid, sfingomielin. sulfatidi. ceramid fosfonat (Slika
i i 2).


Neionski su lipidi gliceridi. voskovi. glicerolipidi bez fosfora i sumpora.
sfingolipid bez fosfora i sumpora (Slika 1 i 2), i većina steroida i terpenoida.


LITERATURA


1.
Ansell , G. B., Hawthorne , J. N.: Phospholipids, Elsevier Publishing Company,
Amsterdam-London-New York, 1964.
2.
Bonner , J., V a r n e r, J. E.: Plant Biochemistry, Acad. Press, Ney York —
London, 1965.
:>. Cerbulis , J.: Distribution of Lipids in Various Fractions of Couw´s Milk.


J.
Arg. Food Chem., 5, 784—786, 1967.
4.
Fieser. L. F., Fieser, M.: Uvod u organsku herniju, I. knjiga, Savez studenata
Prirodnomatematićkog fakulteta, Beograd, 1960.
5.
F o 1 c h, J., Lees, M., S 1 o a n e-S ta n 1 e y , G. H.: A simple method for the
Isolation and purification of total Lipides from animal tissues. J. Biol. Chem. 226,
497—509, 1957.
6.
Gentner, P. R., Dietrich, L.: Column chromatographic separation of
phospholipids from total lipid extracts. Fette-Seifen-Anstr., 84., 15—17, 1982.
7.
Ha nah an, D. J.: Lipicle Chemistry, John Wiley & Sons Inc. New York,
1960.
8.
H e 1 m p r e c h, H, L.. Friedman. L. T.: Basic Chemistry for the life sciences,
My Graw — Hill Book Company, New York, 1977.
9.
H a r r i s. P.. James . A. T.: The Effect of Low Temperatures on Fatty Acid
Biosynthesis in Plani. Biochem. J.. 112. 325—330, 1969.
10.
Kramer, P. J.. K o z 1 o w s k i, T. T.: Physiology of trees. Me Graw — Hill
Book Compani, New York. 1960.
462




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 57     <-- 57 -->        PDF

11.
Marshall, C. L., Brown, A. D.: The membrane Lipids of Halobacterium
halobum. Biochem. J., 110, 441—448, 1968.
12.
Morrison , J. D.: Organic Chemistry, Waldworth Publishing Company, Belmont
California, 1979.
13.
Morrison, W. R. T a n, S. L., H arg in, K. D.: Method for the Quantitative
analysis of lipids in cereal grains and similar tissuek. J. Scii. Food Agric-, 31,
329—340, 1980.
14.
Nicol a i des, N.: Skin Lipids. Lipid class Composition of Anatomical fites.
J. Am. Oil Chemists Soc., 42, 691—702, 1965.
15.
R a c, M.: Ulja i masti, Poslovno udruženje proizvođača biljnih ulja, Beograd,
1964.
16.
Rogina , B.: Biokemija, Sveučilište u Zagrebu, 1968.
17.
Rouser. G., G a 11 i, C, Liebe r, Analytical Fractionation of Complex Lipid
Mixtures: DEAE Celulose Column Chromatography Combined with Quantitative
Thin Layer Chromatography. J. Am. Oil Chemists Soc. 41, 836—840,
1964.
18.
Rouser, G., Kritchewsky, G., G a 11 i, C, Heller, D.: Determination of
Polar Lipids, Quantative Column and Thin-Layer Chromotography. J. Am. Oil
Chemist´ Soc, 42, 215—227. 1965.
19.
Shaw, N., Schmith, F. P., Kostra, W. L.: The Lipid Composition of
Mycoplasma Laidawii Strain B. Biochem. J., 107, 329—333, 1963.
20.
Shaw, N., Digliinger, F.: The structure of an Acylated Inositol Manoside
in the Lipids of Propionic Acid Bacteria. Biochem. J., 112, 769—775, 1969.
21.
Singh , S. P., M i a r a, B. K.: Lipid of Guar seed meal. J. Agric. Food Chem.,
29, 907—909, 1981.
22.
Skipski, V. P., Good, J. J., Barclay, M., Reggio, R. B.: Quantitive
Analysis of Simple Lipid Classes bv Thin-Layer Chromatograph. Biochem. Biophys.
Acta, 152, 10—19, 1968.
23.
S c h o r m ü 11 e r, J.: Handbuch der Lebensmittelchemie, Band I.. Springer-Verlag,
Berlin, 1965.
24.
So ima jar vi, J., Linko, R. R.: Composition of Polar lipids in carrot roots.
J. Agric. Food Chem., 27, 3279 — 1281, 1979.
25.
Stahl , E.: Thin-Layer Chromatography, Acad,. Press. Inc. Publisher, New
York — London, 1965.
26.
Smidovnik, A., Pre do vić, I., Vitez, Lj.: Karakterizaci.ja olj rastlinskega
izvora s pomoćju kromatografskih metod. Nova proizvod, 32, 23—29, 1981.
27.
White, A., Handler, P., Smith, E. L.: Principles of Biochemistry, Mc
Graw-Hill Book Company, New York, 1968.
Lipids


S u m m m a r y


Lipids are very important physiological, nutritional and industrial compounds,
which is corroborated by man published research works- In these works, besides
the generaly known terms such as fats, oils, waxes and soaps, others also appear
as real lipids, neutral fats, acid lipids, non-acid lipinds, etc. In order to facilitate
study of literature on lipids, this paper discusses the meanings of particular terms.