DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 43 <-- 43 --> PDF |
UDK 630*95 : 27!) Šum. list CIX/1985. 449 IZRADA PROGRAMA ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA POSEBNE NAMJENE* Marijan KOLlC** SAŽETAK. Sume posebne namjene su od velikog značaja za pojedine regije naše zemlje, ali unatoč toga nije valorizirana njihova vrijednost prvenstveno od šumarskih stručnjaka. Dosadašnjaaktivnost šumarskih stručnjaka u tim šumama samo je pragmatičke prirode. Konstatira se da je već u izradi programa za gospodarenje potrebno utvrditi elemente i propisati mjere kojima će biti osiguran pravilan i adekvatan način gospodarenja šumama posebne namjene. U ovom promatranju težište je dano kategoriji šuma posebne namjene za odmor i irekreaciju. Sume posebne namjene su posljednjih godina, uz sporadičke izuzetke, na marginama interesa šumarske nauke a naročito šumarske prakse. Pomanjkanje interesa za sudbinu tih šuma ničim ne opravdava nas šumare jer je tisuće hektara šuma posebne namjene na našem priobalnom i otočnom dijelu od velikog društvenog interesa. Uzroci su prvenstveno ekonomskog karaktera jer u njima nema značajnijeg sječivog etata, pa ni financijskog prihoda, što se može prihvatiti samo kao objašnjenje ali ne i kao opravdanje. Opterećenost nas šumara, zapravo opsjednutost proizvodnje drvne tvari i etatom, čini da se zanemaruje ogromna uloga šume i temeljna postavka da se od ukupnih koristi šuma čak 90%> odnosi na ekološke, neopravdano nazvane indirektne, koristi a svega 10% na koristi od proizvodnje drvne mase. Time su temeljne postavke dobile puni deklarativni karakter. Logičan slijed takvih rezoniranja i nedovoljne valorizacije ovih koristi šuma su razni oblici devastacija, čak i kompletno krčenje pojedinih šumskih kompleksa čiji je ekološki značaj nadasve bitan. Jedan od najboljih primjera za to je krčenje Motovunske šume za poljoprivredne namjene unazad 15 godina, a do danas niti jedan hektar krčevine poljoprivredno se ne iskorišćuje. S druge strane, gospodarenjem šumama posebne namjene bave se agronomi, arhitekti, komunalni stručnjaci i druge neadekvatne i nekompetentne osobe za ovo stručno područje, čemu je pripomogao i slab interes šumarskih stručnjaka. Tom neregularnom stanju u gospodarenju šumama posebne namjene u dobroj je mjeri uzrok i disciplina uređivanja šuma. Činjenica je da do danas nemarno adekvatne pravilnike za izradu uređaj nih elaborata za šume *) Referat održan na Simpoziju »uređivanje šuma u svjetlu dostignuća šu marske znanosti i razvoja privrede« održanog od 18. do 22. veljače 1985. godine na Brionima. *) Marijan, Kolić, dipl. inž. šum., Rovinj |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 44 <-- 44 --> PDF |
posebne namjene i šume na kršu, što smatram limitrajućim faktorom razvoja tih šuma. Kao prioritetni zadatak nameće nam se potreba izrade, ili nadopune postojećih, pravilnika za izradu uređajnih elaborata. Parkšuma Zlatni rt u Rovinju, jedna ođ livadnih površina Foto: M. Rukavina, 1984. Izrada uređajnih elaborata za šume posebne namjene traži modificiran, suptilniji pristup sa većim stupnjem razrade za razliku od uređajnih elaborata ekonomskih šuma. Po mojem mišljenju pri tome trebaju doći do punog izražaja sljedeća načela: 1. Ostvarivanje potpune funkcije šume kao dijela ekosistema 2. Ostvarivanje funkcije šume u zadovoljanju općedruštvenih potreba nematerijalne prirode 3. Ostvarivanje funkcija šume u kreaciji pejzaža prostora 4. Ostvarivanje funkcije šume kao segmenta razvoja zainteresiranih društvenih i privrednih djelatnosti 5. Načelo da je produkcija drvne tvari, iako ne mora biti zanemariva, od sekundarnog značaja 6. Nadopuna klasičnog principa trajnosti prihoda principom trajnosti fizionomsko-estetskih i pejzažnih komponenti. Ispunjavanje ovih načela izradi uređajnih elaborata za šume posebne namjene zahtijeva da uređivači šuma prošire znanje iz potrebnih disciplina: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 45 <-- 45 --> PDF |
prostornog planiranja, ekologije, projektiranja, pejsažnog oblikovanja, fotogrametrije i drugih. Isto tako, komplementarnost pristupa pri izradi uređajnih elaborata traži od uređivača poznavanje urbanističkih planova, razvojnih planova komune regije, razvojnih planova turističke i druge privrede i infrastrukturalnog planiranja. Pri tome se ne smije zanemariti ni glas javnosti kao građana, turista i ostalih segmenata društva. Samo ćemo na taj način biti ispre d nekih djelatnosti koje znaju biti vrlo agresivne kada je u pitanju šuma stavljajući nas pred gotov čin s već završenim projektima za gradnju cesta, dalekovoda i drugih objekata po kojima stradaju veliki i značajni kompleksi šuma. U izradi programa za unapređivanje šuma posebne namjene, posebnu pažnju treba posvetiti gospodarskoj razdiobi šuma. Standardne šumarske kriterije treba proširiti funkcionalnim i drugim kategorijama. Dosadašnju gospodarsku podjelu na odjele ,i odsjeke u šumama posebne namjene ne smatram dovoljnom i mislim da nam je potrebnija detaljnija razdioba tako da ona seže i do izlučivanja grupe stabala, pa čak i do pojedinačnih egzemplara soliternih stabala. Glavni problem kod uređivanja ovih šuma je programiranje dinamike razvoja sastojine ili drugih šumskih vegetacijsikih dijelova. Za razliku od ekonomskih šuma gdje je gospodarski cilj postizanja sječive zrelosti, kod ovih se šuma u gospodarenju uglavnom računa s fizičkom zrelosti. Drugo, svi objekti u prostoru (komunikacije, tehnički uređaji, zgrade i dr.) imaju kon- Parkšuma u Rovinju: Povremeni potok premošten je drvenim mostom Foto: M. Rukavina, 1984. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 46 <-- 46 --> PDF |
stantne gabarite dok vegetacija — šuma vremenom naravno mijenja dimenzije, te se kod propisivanja gospodarskih mjera moraju dovesti u sklad ove nepodudarnosti. Gospodarski ciljevi moraju biti vrlo jasno izraženi da bi se osigurala pejzažno-fizionomska trajnost oblika. Pri tome je važno posvetiti posebnu pažnju regeneraciji koja treba omogućiti da nakon propadanja od fizičke zrelosti imamo odmah ili u čim kraćem periodu zamjenu, tako da opći pejzažni oblici nemaju nagla nepoželjna estetska osiromašenja u prostoru. Specifični karakter gospodarenja šumama posebne namjene se očituje u tome da se gospodarskim mjerama moramo boriti protiv utjecaja prirode, za razliku od ekonomskih šuma gdje istim potpomažemo prirodu. Naime, sastav tih šuma je često od vrsta van svog prirodnog areala, te biološki jača autohtona vegetacija istiskuje postojeće vrste. U tim slučajevima pažljivo planiranim gospodarskim mjerama uređivač mora osigurati kontinuitet tih vrijednih postojećih šuma. Iz naprijed navedenih razloga, kao i nekih drugih pokazatelja takve šume su zdravstveno labilniji sistemi od nekih drugih kategorija šuma. Smatramo da su dosadašnje imisije štetnih plinova u atmosferu (i ibez TE Plomin II) u Istri uzrokovala nagla sušenja pojedinih alohtonih (Abies insignis, Cedrus deodara) i drugih vrsta dok su autohtone šume zasad još očuvane. U uređajnim elaboratima za šume posebne namjene, moraju biti posebno dobro obrađene i definirane komunikacije u skladu sa funkcijom koja prevladava. Budući da sve šume posebne namjene moraju imati izražen javni karakter, samim time trebaju biti osposobljene za prihvat većeg broja posjetilaca. Osim komunikacija treba riješiti problem prihvatne zone, za parkiranje prostora, rješenja ulaznog dijela i dr. Uređajnim elaboratima treba predvidjeti, naravno u skladu sa prevladavajućim funkcijama, koji sadržaji u smislu tehničkih uređaja mogu i trebaju doći u te šume (trim-staze, klupe i objekti i drugi sadržaji). Smatram da to moraju propisati šumarski stručnjaci jer navedeni sadržaji trebaju biti u optimalnom odnosu prema šumi, a nije bilo rijetkost da su raznih stručnjaci, pretežno arhitekti, u rješavanju ovih problema vrlo agresivno zadirali u šumske sastojine i tako ih devastirali. Da bi se omogućilo pravilno i intenzivno gospodarenje u tim šumama potrebno je da programi za gospodarenje sadrže i adekvatni kartografski prikaz. Mislim da bi u ovom slučaju karte morale biti barem u mjerilu 1:2000. S obzirom da se tu radi uglavnom o daleko manjim površinama nego što je to slučaj u ekonomskim šumama, tako bi mjerilo bilo sasvim prikladno i za operativne potrebe. Financiranje troškova izrade programa za unapređivanje šuma posebne namjene rješeno je, kao i za ostale kategorije šuma, novim Zakonom o šumama, a za financiranje intenzivnog gospodarenja treba uključiti širu društvenu zajednicu. Bojazan da društvo nije zainteresirano za unapređenje tih šuma nije opravdana. Nepokolebljivom, upornom stručnom argumentacijom javnost će se sigurno uključiti u razvoj tih šuma, to više ako uspijemo dokazati kakva je njihova uloga i karakter infrastrukturalne komponente. Međutim moguće je postaviti pitanje je li to posao nas šumara ili prostornih planera, arhitekata odnosno nekih drugih zanimanja. Najjednostav |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 47 <-- 47 --> PDF |
niji odgovor na to pitanje je ovaj primjer: U Općini Rovinj na oko 30 km obale nalazi se oko 1500 ha šuma posebne namjene. Zar može tko drugi osim šumara, imajući u vidu i potrebe suvremenog života, bolje brinuti se o njihovom očuvanju i uključivanju u krajolik obalnog pojasa? Na kraju izražavam mišljenje, da veći dio postavki za šume posebne namjene trebaju važiti i za velik dio šuma na području krša, jer je i tu proizvodnja mase sječivog etata sasvim sekundarnog značaja. Imajući u vidu ogromne pejzaže koji se ostvaruju kod redovitih šumsko-gospodarskih radova (velike sjeeine, pošumljavanje površina) u ekonomskim šumama također bi trebalo voditi računa i o pejzažno-ekološkoj komponenti. Mislim da bi u području ekonomskih šuma na području svake Šumarije trebalo izdvojiti pojedine šume (ili dijelove) koje bi imale karakter šume posebne namjene ili čak odnosni prostor ili površine koje zaslužuju osnivanje šuma posebne namjene. Vjerujem da svaka Šumarija ima 25—50 ha neke šume sa izvjesnim specifičnostima, koje bi se mogle i trebale izlučiti i dati im posebni tretman. Ukoliko mi šumari već sada tako ne počnemo razmišljati, ubrzo će nas javnost na to prisiliti. Poznato je da u nekim zemljama utjecaj javnosti dolazi do izražaja u organiziranim oblicima, negdje čak u formiranju političkih stranaka. Prof. dr K1 e p a c iznio je podatak da potrošnja drva raste u skladu sa porastom razvoja pojedine zemlje, a ja sam mišljenja da i briga i osjetljivost javnosti u pogledu šuma još brže raste sa stupnjem razvoja pojedine zemlje. Zato ovime pozivam kolege da osim naših svakodnevnih briga o drvnoj masi i sječivom etatu više pažnje posvetimo šumi kao živom biću, odnosno budimo manje »drveni«, a više »zeleni«. ZAKLJUČAK Sve jači proces sužavanja prostora djelovanja šumarstva se sve više koncentrira na direktnoj utilitarnosti i time degradira uloga i značaj šuma, a i šumarstva kao privredne grane. Šumarstvo treba svojim djelovanjem putem osnova gospodarenja, programa za gospodarenje kao i gospodarskim radovima u potpunosti afirmirati opće korisne funkcije šuma i artikulirati ostvarivanje potreba društva za koristi šuma materijalne prirode. Kod izrade uređajnih elaborata osim standardnih šumarskih kriterija posebnu pažnju posvetiti estetskom uređenju šuma, oblikovanju pejzažakreativnom korištenju prostora. LITERATURA Krstić , A.: Uređenje predela i park šuma Socijalistička privreda, Beograd 1951. M a r i n o vi ć-Uzel ac, A. Socijalni prostor, Prostor i društvo SNL Zagreb 1978. Meštrović , 5.: Zaštita prirode u Jugoslaviji Radovi br. 1/84, Institut Jastre barsko, Zagreb 1984. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Kolić Development of Programme for Management of Forests with Management of Forests with a Special Purpose Summary The law on forests in Croatia differentiates forests according to their purpose in economic, protection and specialpurpose forests. Forests with a special purpose include also those for rest and recreation. According to the law these forests must also have a basic management policy, which, conversely to the basic management policies for economic forests, is called a ´programme for management of forests with a special purpose´. The author sets out principles for realisation of such a programme based on the principle that such a forest has to be treated as part of an ecosystem. Consequently management should be programmed according to the principle of the duration of physiognomical-easthetic and landscape components, and not according to the classical principle of income duration, (op) ČETINJAČE U OKOLINI ROVINJA I :?*´ ´ Zeleni pojas oko grada Rovinja — grada na zapadnoj obali Istre — datira od 1900. godine. Podignut je sadnjom biljaka raznolikog šumskog drveća. U područje prirodne submediteranske šume unesene su četinjače: Pinus nigra Arn., Pinus halepensis Mili., Pinus brutia Ten., Pinus pinea L., Pinus strobus L., Picea excelsa Lk. Abies cephalonica Lound., Abies concolor Lind., Cedrus deodara Lews., Cedrus atlantica man., Pseudotsuga taxifolia Britt., Cupressus sempervirens L. variatio horisontalis i variatio pyramidalis. C. macrocarpa Hartw., te vjerojatno C. Goveniana Gord., C. Torulosa Don. i C. fenebris Endl.. Chamaecyparis Lawsoniana Perl, i dr. — Te su se vrste do danas održale, ali nije isključeno, da je bilo i drugih,bar pojedinačno. Pojedine od navedenih vrsta uzgojene su u sastojinama. a druge kao samci (soliteri) ili u drvoredima. Površina sastojina parkova i parkšumica od navedenih vrsta iznosi oko 200 ha (točne se površine ne mogu navesti zbog pomanjkanja podataka), a pripadaju raznim vlasnicima. Na sjevernoj strani grada nalazi se park tamošnje bolnice (Hospitio marina). Od njega prema jugu prostiru se nasadi raznih privatnika, kao i nasadi grada Rovinja, a na njih se nadovezuje bivši posjed obitelji Hitterott. Potonji je i najveći. On se prostire na površini od od kojiih 130 ha, od čega se 90 nalazi na kopnenom dijelu, a ostalo na nekoliko otočića. (Šumarski list. prosinac 1946.. str. 215—218). Nap. Uredništva: Današnja parkšuma Zlatni rt obuhvaća kopneni dio b. posjeda Hitterot. |