DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 42 <-- 42 --> PDF |
IZ ŠUMARSTVA AZIJSKIH ZEMALJA Prema izvještaju Komisije UNO za Aziju obešumljenje u području tropskihšuma poprima katastrofalne razmjere. Posljedice obesumljenja izrazito se očituju u režimu vode. U kišnom periodu godine nastaju ogromne poplave koje uništavaju ne samo tlo i imovinu nego odnose i brojne ljudske živote. Ugrožava se i poljoprivreda, jer s nagnutih terena erozijom odnosi se plodno tlo, a u ravnicama mulj zatrpava poljoprivredne površine. S druge strane u suhom periodu nastaje manjak vode, od kojeg manjka ne strada samo bilje nego i stoka, koja ugiba od žeđe. Stoga vlade odnosnih država poduzimaju mjere za sprečavanje prekomjerne sječe i izvoza drva. Krijumičarenje drva na Filipinima, na pi\. nastoji se spriječiti i avionskim stražarenjem nad morem s ovlaštenjem da se svaki brod koji prevozi ilegalno stečeno drvo i oružjem prisili na povratak u luku. U Pakistanu jedna vrst malog puža ozbiljno ugrožava pomlađivanje šuma. Taj puž obgriza koru s biljaka u rasadnicima ili posađenih u kulturama i za život onesposobljava 70% biljaka, uz populaciju od 200 do 500 jedinki na 100 ha površine. Najčešće je napadnut bijeli dud. Zanimljivo je, da ga se ne može suzbiti ni s raspoloživim kemijskim sredstvima. U zemljama Jugoistočne Azije za izvlačenje drva iz šuma koriste se i slonovi. Za taj rad mora se slon »školovali« već od mladih dana. Pored vodiča (mahouta) u školovanju koristi se i stari školovani slon, koji slona-učenika »opominje« kada u svom radu griješi. Vodič hrani slona i odgovoran je za njegovo zdravstveno stanje, koje se kontrolira. Po završetku rada slon se mora obavezno okupati. Slon se ne smije preopterećivati, pa za vrijeme visokih dnevnih temperatura radni dan se skraćuje na svega 5 sati. Također je već desetke godina ustaljen i petodnevni radni tjedan, a u radnoj sezoni, koja u Burmi traje od polovice lipnja do polovice veljače krajem listopada uživaju trotjedni odmor. Zanimljivo je, da slonovi i sami točno održavaju ovaj vremenski ritam. Slonovi su u ovim šumama pogodniji od strojeva, jer su šume bez puteva, a primjeni strojne vuče (traktora i si.) ne pogoduje ni blatni teren džungle, a slon može povući teret i do 5 tona. Rad sa slonovima je olakšan i time, što mogu naučiti do 40 manevara (zapovijedi). Veći dio azijskog kontinenta, ne računajući onaj u sklopu SSSR-a. oskudijevadrvom. Tako uvozom moraju pokrivati svoje potrebe Japan, Koreja, Kina, Hong Kong, Tajvan, Singapur, Indija. Sri Lanke, Pakistan a višak i za izvoz imaju samo Malaja. Tajland, Filipini i Indonezija. Sume u Indiji, na pr., zauzimaju samo 8% površine cijele zemlje te se planira pošumljavanje S0 milijuna ha, devastiranih i poplavljenih površina. »Objavljujem zabranu ubijanja raznih životinja i živih bića kao papiga, golubova crvenih očiju, pijetlova koji žive uz rijeku Ganges, šišmiša, ježeva, vjeverica, vodenih kornjača, nekih vrsta riba i jelena, sve mlađih od 12 godina«. To je tekst zabrane indijskog vladara koji je vladao od 264 do 227 godine prije nove ere te je, prema tome. za sada najstariji akt o zaštiti prirode. B. Hruška |