DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 41 <-- 41 --> PDF |
On the Entering of Areal Polutants into Beech and Fir Forests on the Dinaric Range of South-western Yugoslavia Summary A dieback of silver fir (Abies alba Mill.) has begun in natural miscelaneous beech-fir forests in Dinaric Mountains of Nortwest-Yugoslavia thirty years ago. Contemporary are affected an Croatia aproximately over 100 000 ha. Long time it was considered a cause of dieback was the impact of fir needle moth (Argyresthia fundella F. R.). Analogous to other European contries might be assumed the main stress factor are air pollutants. The dieback area is situated between two industrial regions with large air contamination (s. Fig. 1) and therefore exposed to remotely derived air pollutants. Further, it can be expected, the orographic precipitation and windy, cloudy conditions contribute essentially to higher dry and wet deposition. The purpose of this paper is to give first information about an influence of acid preciptitation on soil chemistry and about quantity of heavy mentals accumulated in organic layer of forest floor. 10 sites were selected in beech and beech-fir stands in Lika and Gorski Kotar at different elevations and orographic situations, the lowest at 350 m, the highest at 1230 m. The sample plots 3, 4 and 5 are located in imi&sion protected karst relief forms. 1 and 2 are exposed to inland, 6—10 in subalpine region oriented to seaboard side. Input and effects of pollutants were studied using the forest floor as a sink. It was made a comparison of the stemblow-water influenced »microhabitat« beneath old beech trees (with enriched pollutant concentrations) and the »maerohabitat« 2 od 3 m distant form trunk. Soil samples were collected at 10 micro and 10 macro habitats at Of and Ah horizons within each plot. Soil ´reaction parameters, pH (H20) and pH (KCl) were measured with a glas electrode. Concentrations of lead, cadmium, zinc, copper, chrome and nickel, extracted in 3N HCl, were analysed by flame atocim absorbtion spectophotometry. The results are represented in Figs 3—18 and listed in Tables 1—2. Hydrogen ion concentration differences between micro and macro habitats indicate a very strong inluence of acid depositions on soil chemistry at some habitats (s. Figs. 3—6). The deposition pattern of heavy meals, above all of lead, shows an increase tendency over an elevation gradient. In subalpine region obtain heavy metals contents extraordinary high level. Lead content for example, can be compared with concentrations of direclty contaminated environments of highway rode sides. Generally exists a topographic coincidence of dieback silver fir stands and habitats with strong influence of acid deposition and high concentration of heavy metals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 40 <-- 40 --> PDF |
G 1 a v a č. V. i Koenie s H. (1984): Kleinräumige Konfiguration bodenchemischer Messgrössen in dem vom Stammablaufwasser beeinflussten Bodenbereich alter Buchen. Vehr. Ges f. Ökologie, 13, Jahrestagung Stutgart, im Druck. G 1 a v a ć, V., J o c h h e i m, E, Koenies, H., Rheinstader, R. i Schäfer H. (1985): Bodenchemishe Zustände der stammablaufwasserbeeinflussten Altbuchenflussbereiche in den von Immissionen unbelatsteten und belasteten Gebieten. Das problem der Nullflächen. Ber. das Forschungzentrum Waldökosysteme / Waldsterben, Gütingen, im Druck. G 1 a t z e 1, G,, Sonderegger, E, i Kazda, M.: (1983): Der Einf luss des sauren Niederschlages auf den Waldboden. Allg. Forszeitung 944: 111—113. G 1 a t z e 1, G, Sonderegger, E., Kazda M. 1 Purbaum H. (1983): Bodenveränderungen durch schadstoffangereicherte Stammblaufniederschläge in Buchenbeständen des Wienerwaldes. Allg. Forst Zeitschrift 38: 693—694. Ho rvat, I., G 1 a v a č, V. i E 1 1 e n b e r g, H.: (1974): Vegetation Südosteuropas. Stuttgar (Fischer): XXXII + 768 S. J o c h h e i m, H. (1985): Der Einfluss des Stammablufwassers auf den chemischen Bodenzustad und die Vegetationsdecke in Altbuchenbeständen verschiedener Waldgesellschaften. Ber. der Forschungszentrums Waldökosysteme / Waldsterben. Götingen. 13:225 S. Koenies , H. (1982): Über die Eigenart der Mikrostandorte im Fussbereich der Altbuchen unter besonderer Berücksichtigung der Schwermetallgehalte in der organischen Auflage und im Oberboden. Ber. des Forschungszentrums Waldökosysteme / Waldsterben, Göttingen, 9: 288 S; Nachdruck 1985. Mayer . R.: (1981): Natürliche und antropogene Komponenten des Schwermetall- Haushalts von Waldökosystemen. Habil. Sehr. Univ. Göttingen: 292 S. Mayer . R.: (1983): Interaction of forest canopies with atmospheric constituents: Aluminium and Heavy Metals. In: ULRICH B., PANKRATH J. (eds): Effects of Accumulation of Air pollutants in Forest Ecosystems. Dordrecht (Reidel): 47—55. Heiners, W. A, Marks, R. E i Vitousek iP. M. (1975): Heavy metals in subalpine and alpine soils of New Hampshire. Oikos, 26:264—275. Robinson , E. (1984): Dispersion and Fate of Atmospheric´Pollutants. In: Tres li o w M. (ed.): Air Polution and Plant Life. Chichester (J. Wiley): 15—37). Sicc a ma, Th. G. i Smith , W. H. (1980): Changes im Lead, Zinc, Copper,, Dry Weight and Organic Mater Content of the Forest Flood of White Pine Stands in Central Massachusetts over 16 Years. Environmetal Science a. Technology. 14: 54—56. 3 a f a r, J. (1955): Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele. Analni inst. za experimentalno šumarstvo JAZU: 147—189. Solar , M. (1985): Slowenjens Waldschäden. Diskusions-betrag. Aus: Umwel hat keine Grenzen. Wisenfelder Reihe. 5, Juli: 6—7. T i e t z, U. (1983): Über die Bleikonzentrationen in den organischen Auflagenhorizonten der Fichtenforste entiang einer alten und einer ´neuen Autobahnstrecke. Staatsexamensarbeit GhK, Kassel: 54 S. mit Anhang. Ulrich, B.. Mayer. R. i K ha na P. K. (1979): Deposition von Luftverunreinigungen und ihre Auswirkungen in Waldökosystemen im Soiling. Schriftenr. Forstl. Fakultät Univ. Göttingen und Mitteil. Niedersächhs. Forstl. Versuchsanstalt. 58, Frankfurt/M. (Sauerländer): 291 S. Ulrich , B. (1981): ökologische Gruppierung von Böden nach ihrem chemischen Bodenzustand. Z. Pflanzenern. Bodenkd.. 144: 189—305. Witt ig R. i Nedte H., (1983): Sind Säurezeiger im Stammfussbereich der Buche Indikatore für immisionsbelastete KalkJBuchenwälder? Allg. Forst Zeitschrift, 38: 1232—1233. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Na koncu mora se naglasiti da je koincidencija aeropulacijom opterećenih staništa sa onima u kojima izumire jela očigledna. Dokaz ove podudarnosti bio je jedan od najvažnijih zadataka ovog istraživanja. 5. ZAKLJUČAK Na temelju ustanovljenih pH (H^O) i pH (KCl) vrijednosti, kao i dokazanih koncentracija olova, kadmija, cinka, bakra, nikla i kroma u gornjim slojevima tala istraženih šumskih sastojina dobiveni su prvi iskazi o visini aeropolucije u Gorskom Kotaru i Lici. Rezultati dozvoljavaju slijedeće zaključke: — Bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije jako su utjecane daljinskom aeropolucijom. — Zagađenje je djelomično veće nego u industrijsko-urbanim područjima — Imisija aeropolutanata raste sa nadmorskom visinom. — U dubokim dolinama i uvalama postoje još uvijek šumske površine sa malim unosom stranih tvari. — Umirajuće jelove sastojine i jako imisiono opterećena staništa pokazuju topografsku koincidenciju. LITERATURA Anđresen, A. M., Johnson, A. H. i S i c c a m a Th. G. (1980): Levels of Lead, Copper, and Zinc in the Forest Floor in the Northeastern United States, J. Environ. Qual., 9 (2): 293—296. Android, M- i Klepac, D. (1969): Problem of silver fir dieaback in the areas of Gorski Kotar, Lika and Slovenia. Šumarski list, Zagreb, 93 (1/2): 1—12. Brummer , G. i He r ms, U. (1983): Influence of soil reaction and organic matter on the solubility of heavy metals in soils. In: ULRICH B.; PANKRATH J. (eds.): Effects of Accumulation of Air pollutants in Forest Ecosystems. Dordrecht (Reidel): 233—243. Br iine, H. i E 11 i n g h a u s, R. (1981): Schwermetallgehate in hessischen Böden. Landw. Forschung- Kongressfand Trier, 38: 338—349. Delmas , R. J. i Gravenhors t G. (1983): Background precipitation acidity. In: BEILKE S., ELSHOUT A. I. (eds.): Acid Deposition. Proceedings of the CEC Workshop, Berlin, 9. Sept. 1982. Dordecht (Reidel) 82—107. Friedland, A. J., Johnson, A. H. i Siccama, Th- G. (1983): Trace metal content of the forest floor in the Green Mountains of Vermont: Spatial and temporal patterns. Water, Air, and Soil Pollution, 21: 161—170. G e r s p e r, P. L. i H o 1 o w a y c h u k, N., 1970: Effects of stemflow water on a Miami soil under beech trees: 1. Morphological and physical properties. 2. Chemical properties. Soil Sci- Amer. Proc. 779—794. Gersperger, P. L. i H o 1 ow a y c h u k, N. (1971): Some effects of stemflow from forest canopy trees on chemical properties of soil. Ecology. 52: 691—702. Glavač, V., Krause. A. Wolf-Straub, R., 1970: Über die Verteilung der Hainsimse (Luzula luzuloides) im Stammabflussbereich der Buche im Siebengebirge bei Bonn. Schriftern. f. Vegetationskunde. 5: 187—192. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tab. 2: A(l-horizont PH (H,0) PH (KCL) PB CD B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign. 1 3.56 5.02 ** 3.13 4.58 ** 170.0 79.8 * * 0.6 2.7 ** 2 4.96 6.61 ** 4.22 6.21 ** 226.4 62.3 ** 1.0 1.3 — :s 4.85 4.85 — 4.40 4.37 — 60.3 70.1 — 1.2 1.2 — 4 4.84 5.02 ~ 4.23 4.32 — 53.4 52.1 — 1.5 1.2 — 6 3.86 3.88 __ 2.97 2.95 — 23.7 19.4 — 0.2 0.2 — 6 4.21 4.81 ** 3.73 4.44 *# 192.6 119.0 ** 0.6 1.2 ** 7 5.21 6.60 * 4.76 6.25 (*) 269.4 111.6 ** 3.9 2.1 (*) 8 4.02 5.37 ** 3.51 4.83 ** 192.5 92-7 * 0-8 1.4 (*) 9 4.32 6.47 * i3.73 6.11 " 371.4 126.2 ** 1.4 2.4 * 10 4.08 6.96 ** 3.42 6.46 ** 450.0 124.0 ** 0.8 2.0 ** C U NI CR ZN B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign. 1 12;5 7.4 ** 6.6 3.5 * 9.8 12.7 ** 58.7 72.5 2 20.6 4.8 ** 6.4 6.9 — 6.0 (i.l — 82.5 46.8 3 9.3 8.2 — 5.9 (i.i — 4.9 6.1 — 45.2 47.9 4 4.5 3.7 — 7.3 6.0 — 3.3 3.6 — 40.7 36.3 5 3.1 2.5 — 1.2 1.2 — 0.4 0.3 — 11.5 13.6 6 18.6 13.6 (*) 5.7 6.9 * 3-6 4.4 (*) 61.0 73-7 7 30.9 14.1 «* 11-3 8.9 — 3.5 3.7 — 167.5 72.8 8 18.1 8-9 * 4.1 5.7 — 2.3 2.4 — 77.6 64.6 9 30.8 15.8 * * 5.1 6.7 (*) 3.0 2.9 — 104.9 84.1 10 37.8 15.0 * * 6.6 6.9 — 3.8 4.2, (*) 125.6 83.2 B = pridanak V — poredba |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Tab. 1: 0/,-horizont PH (H.O) PH (KCL) PB CD B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign. 1 4.16 5.32 * * 3.74 5.17 ** 334.7 91.0 * * 1.0 2.1 2 5.44 6.41 ** 4.73 6.08 * * 377.1 62.1 * * 1.2 1.0 3 5.22 5.45 — 4.92 5.11 (*) 63.6 68.7 — 1.4 1.1 4 5.64 5-52 — 5-11 5.09 — 54.7 63-6 — 11 1.1 5 4.44 4.66 — 3.93 4.17 — 131.7 63.2 # * 0.9 0.7 6 4.60 5.01 — 4.12 4.69 ** 289.2 163.0 * 1.2 1.6 7 4.69 5.76 ** 4,13 5.43 ** 394.1 202.5 * 1.5 1.7 H 4.64 5.06 * 4.03 4.74 ** 435.0 136.6 * * 0.9 1.1 9 4.85 5.30 * 4.34 4.50 * + 536.6 140.8 9 4 1.4 1.3 10 4.76 5.69 ** 4.17 5.35 X * 669.1 104.0 4 * 1.0 1.1 CU NI CR ZN B V Sign. B V Sign. B V Sign. B V Sign. 1 19-8 8.7 ** 9.1 7-5 * * 6-4 5.9 — 88.6 125.6 2 31.5 10.2 ** 6.9 4.3 * * 5.1 2.2 * * 93.7 76.0 3 12.0 10.8 (*) 5.3 5.2 — 2.2 2.9 — 66.1 64.1 4 8.6 9.3 ~ 4.7 4.8 — 0.9 0.9 — 69.7 80.0 5 10.6 8.2 ** 6.8 5.2 * 2.0 2.4 — 75.4 72.1 6 27.2 17.8 * * 9.5 8.4 (*) 1.9 1.7 — 98.9 112.3 7 34.3 20.3 (*) 10.7 9.4 — 2.4 1.8 — 118.6 109.6 8 34.6 16.7 ** 10.1 7.2 — 2.5 1.0 * * 97.1 100.4 9 37.9 16.5 + * 11.7 7.4 ** 2.3 1.0 ** 112-7 108.9 10 47.9 13.8 ** 10.9 5.7 * * 4.0 1-4 ** 118.5 82.9 B = pridanak V = poredba |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
NIKALJ (2N HCl EKSTRAKT) Of horizont Pridanak Poredba Y777Ä Ni(ppm) 14 12 // 10 /. o / . 8 v ´i ´A % yx 6 V´A K ´A / I I 1 i $ // // yA .- // / % ĆZ 0 \/A 1 5 6 Pokusne pioh SI. 17. e NIKALJ (2N HCl EKSTRAI Ah horizon t :T) Pri danak Poredba 16 Ni(pprn) 14 12 10 1 :.´: - u "f: 1 1 « I 4::-:: ;;:% :>: : :->-. ´M mM ;:.; - 5 6 Pokusne pl SI. 18 one E?7 I: i- i: >;: % . § .1: 10 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 35 <-- 35 --> PDF |
KROM (2N HCl EKSTRAKT) Of horizont Pridonok Poredba YZZZä I I Cr(pprn) 7 // // // // z Vy // ´/. % g 4 // y. // ´S 3 3 / , ´ / r/ / / o /, ´V ´´,´,-", s. ´..-´ X y. y*-´ / ´> .-´,- < ´ v /t Cr(ppm) 14 1C P :´.: mi ´SS*. 4 2 i: VŽ 1 , rr _´´ r r xy 1 ´/. s´ ´,--´,´/ , /,/ J ,--> y´/ -">´ s : ; i "´/´ ´/, i __ s / Ss ´ / f ´ .-´ ´V // / ", ´/ ´´.- ćć_ _ Vi "/.. o 3 4 5 6 7 S Pokusne plohe SI. 15. [ROM (2N HCl EKSTRAKT) Ah horizont Poredba 11 V yy/ E3=i 4 5 6 Pokusne plohe SI- 16. " / // / / / /4s , 1 ´/,´ // SS 1 /,. .´/; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 34 <-- 34 --> PDF |
BAKAR (2N HCl EKSTRAKT,) Of horizont P rid a na k Poredba EZZD Ju(ppmj r.O ^o 40 30 1 0 PTT Pokusne plohe SI. 13. BAKAR (2N HCl EKSTRAKT) Ah horizont Pridanak Poredba E22ZD Cu(ppm) 45 40 ´ i:. 15 ´/.— 10 mmi Pokusne plohe SI. 14. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 33 <-- 33 --> PDF |
160. 140 120 100 90 60 40 20 0 CINK (2N HCl EKSTRAKT) Of horizont Prida na k Poredba V777A Znfppm) i 71—i / 2 Z /. I I 9, ? v /, ´/ 4 5 6 10 Pokusne plohe SI. 11. CINK (2N HCl EKSTRAKT) Ah horizont Prid ana k. Poredba m& Zn(ppm) Pokusne plohe SI. 12. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 32 <-- 32 --> PDF |
KADMIJ (2N HCl EKSTRAKT) Of horizont Pri danak Poredba Cd(ppm) 1— r^ rn ´/ v % y. ~^ / ,.--. rV /, y. :/-77 s ´/ ´ / /.. /. " / ´/. "V /,/´. .,-. // ´-/ -V / / // y´ // // / / ´ / / -/´ Z ´"/"´ -´ > ",-´ ,-",< I % % ´/ v vi ´/. /, ´´ / V V, ZJ. o 4 5 8 Pokusne plohe SI. 9. KADMIJ (2N HCl EKSTRAKT) Ah horizont Pridanak Poredba Cd(ppm) 4.5 4 ´/: 3.5 i TI, -.; 2.5 2 ´!; :%: 1.5 1 ,L P i i i I:-i 0 1 .i. JM: i 1 1 4 5 6 10 Pokusne plohe SI. 10. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 31 <-- 31 --> PDF |
OLOVO (2N HCl EKSTRAKT; Of horizont Pridänak Poredba S3 EZZ] Pb(ppm) 7Đ0 600 7? // 500 ´/´ 400 - ,´ / _/ y ´/ ~r-~r v; / . .. ´// *´/ ´ / fj ´´s ..-- ´ / 300-.// ´/´ s / ´´/\ y 6 -/., // ´/ J*\ f/ * / /´ 200 ´7,/ / S / / ´, ///,/ // ´ / ;:/; / f / s f´f ´X, ´ ´ / ´´,,-´ s / ´// ´/./ n 100 :Z — y, / -"/ 9, " / 1 t J 1 — 1 7/> — *-, ´.,- s/ /j ´/// / r/* i__c_ // o,,´,. ZA .li.. L_JL-/´i ./, / jLj. L _ _ , / i 3 4-567 10 Pokusne plohe SI-7. OLOVO (2N HCl EKSTR7 KT Ah horizont Pridana k Poredba W&&/Z Pb(ppm) 500 5 6 Pokusne plohe SI. 8. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Slične su rezultate postigli REINERS, MARKS i VITOUSEK (1975), te FRIEDLAND, JOHNSON i SICCAMA (1983) u USA. Zbog toga se može uopćcno ustvrditi da akumulacija teških metala u površinskim slojevima tla uporedno raste sa nadmorskom visinom. Vrlo je vjerojatno da suha dispozicija u subalpskim šumama premašuje vrijednosti ustanovljene u nižim dijelovima Srednje Evrope. U vezi s time treba spomenuti da su REINERS et al. ustanovili veću akumulaciju olova u subalpskim šumama od Abies balsamea a ne u iznad njih ležećim zajednicama klekovine. Iako je dispozicija olova u istraživanom području uvjetovana daljinskim transportom, postoje i primjeri bliske imisije. Tako na pr. sadrži probna ploha 5 samo u Of horizontu mikrostaništa povišene koncentracije olova, i to zbog povećanog prometa na nedugo obnovljenoj cesti Delnice — Kočcvlje. Probne plohe 3 i 4 ne pokazuju nikakovih razlika između uporedenih staništa. Niski sadržaj olova u istraženim horizontima upućuju na njihov od imisije polutanata zaštićeni položaj, što studij topografske karte potvrđuje. Pb-koncentracija u tlima šumskih sastojina subalpskog područja u Gorskom Kotaru odgovara onim u Ruhrskom području, u jednom od najindustrijaliziranih dijelova Evrope (up. KOENIES, 1982) i sliči jako opterećenim područjima u SAD (v. REINERS et al., 1975). Sadržaji olova u Oh horizontu uspoređenih lokaliteta ploha 6 i 8 jednako su visoki kao u smrekovim sastojinama uz autocestu Kassel — Hannover, u 50 m udaljenosti od kolosjeka (TIETZ, 1983). Neobično visoka koncentracija kadmija utvrđena je u Ah horizontu mikrostaništa probne plohe 7. Najviše vrijednosti dosižu ovdje 9 ppm. Vjerojatno da je tu ograničen mobilitet kadmija visokim pH vrijednostima (up. BRUMEĆ i HERMS, 1983). Slično vrijedi i za pojedine probe pokusne plohe 1. Ovako visoke koncentracije nađene su u Evropi samo u blizini olovnih rudnika ili sličnih emitenata (up. KOENIES, 1982). Koncentracija cinka i bakra upućuju ponovno na paralelitet polucijskog opterećenja sa nadmorskom visinom i reljefom. Izuzevši probne plohe 3 i 4 (djelomično i 5) postoje između mikro i makro staništa signifikantne statističke razlike, čime dolazi do izražaja povišena dispozicija ovih metala. Njihove koncentracije u sastojinama sljemenskih područja odgovaraju vrijednostima koje je MAYER (1981, 1983) pronašao u bukovim šumama Sollingena (nadalje up. ANDERSENA et al., 1980). Nasuprot tome koncentracije kroma i nikla koje su u 2 N HCl otopinama samo djelomično obuhvaćene, ne pokazuju neku zakonitost prostorne raspodjele. Rezultati su različiti od staništa do staništa. Viši sadržaj kroma utvrđen je na plohi 1, veći sadržaj nikla u Of horizontima visokogorskih sastojina (plohe 6—10). Ovi posljednji odgovaraju vrijednostima koje je KOENIES (1982) dokazao u bukovim šumama u okolici Frankfurta. Od svih mjerenih teških metala samo su koncentracije kroma niže nego u Srednjoj Evropi. Biogeokemijske cirkulacije teških metala u ekosistemu bukova šuma opisane su numerički u svojim osnovnim crtama od ULRICHA, MAYERA i KHANNE (1979) i MAYERA (1981). Njihova uloga u procesima koji dovode do umiranja šuma nije razjašnjena. Prema sadašnjem stanju nije moguće reći da li oni pripadaju predisponirajućim, uzročnim ili samo pratećim stresovima. 436 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pH(KCl) Of horizont Pridanak Poredba pH(KCl) E v: ´/, I O TA/ -´ ´_,0 5 6 Pokusne plohe si. 5. ! i // i pH(KCI) Ah; horizont Pridanak Poredba pH(KCl) I-1 I f II M 1 iI i: i :i-ii -I: II! Pokusne plohe SI. 6. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 28 <-- 28 --> PDF |
pH(H20) Of horizont 7 pH(H20) Pridanak7777A Poredba 1 I 6.5 ß 4.5 4 - _ - - V g . -;/ ´-A >; . ^ / / / / , ."-> :% / //>// //// / t ^ i // --´ / ´s/S , , // y / // / ´// A / S S { / ., 4i—i f. A .S~ s "´.- ´ ´ / S S As S S A» / | 0SA -v o s´A A z A´A A´ S /.-´ A? s A "Ast. /s /// -/-´ f A A A ´Z . , ´ r , ,, Z: A, /.. ;/.. >!> A ,5 6 Pokusne plohe SI.3. — 1i A < - / /> % " ´/,/ / . , ,_ t´/, Aš As S/s AsA ´A / .- A) V pH(H20) Ah horizont Pridanak Poredba 7 pH.(H20) 6.5 6 5.5 5 4.5 3 2.5 II I I ´SS/ /, 1 i ;: . >:: 777 A//, . //. .- ^* - i>S^^ I :; ´ t i ´^´-´ :;/-:-« 4 5 6 Pokusne plohe SI. 4. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 27 <-- 27 --> PDF |
U suspenziji prosijanog i na zraku osušenog tla (10 g tla, 25 ml H20 odnosno 25 ml IN KCl) mjeren je pH staklenom elektrodom. Za analizu teških metala pripremljeni su 2 N HCl ekstrakti (5 g suhog tla, 50 ml N HCl) po metodi Brünea i Ellinghausa (1981). Tom brzom metodom ekstrakcije može se olovo i kadmij obuhvatiti gotovo sa 100*/», bakar sa 75%, cink sa 30l9/o: krom i nikalj sa 20%. Koncentracije olova, kroma, bakra, cinka, kadmija i nikla u 2 N HCl otopinama izmjerene su sa atomabsorptionspektrometrom (AAS, Perkin-Elmer 3030). Za sve su skupine podataka izračunate aritmetičke sredine, standardne devijacije i varijacijski koeficienti. Njihove su razlike provjerene testom Kolmogorov- Smirnova. Simboli signifikancijskih razina označen su za 90—95"/o-nu vjerojatnost sa (*), 95—99°/o-nu sa *, za 99,0—99,9%-nu sa **. 4. REZULTATI Dobiveni podaci grafički su prikazani u si. 3—10, numerički u tab. 1 i 2. Povišeni unosi kiselina dokazuju se u ovoj radnji indirektno, kroz različite učinke acidifikacije, kroz razlike između mikro i makro staništa. Prema izmjerenim parametrima koncentracije vodika u tlu može se ustvrditi da pokusne plohe 3 i 4 u Čorkovoj uvali, te ploha 5 nedaleko od Broda na Kupi nisu utjecane unosom kiselina ili spojeva koje stvaraju kiseline. U ovim od imisija polutanata zaštićenim lokalitetima nema razlika između staništa uz pridanke stabala i drugih u susjedstvu ležećih normalnih šumskih površina. Znači, da i do 10 puta povišeni unos vode sa polutantima suhe i mokre dispozicije nemože promijeniti kemijska svojstva tla, ako polucije nema ili je ona neznatna. Nasuprot tome znatno se razlikuju pH vrijednosti mikro i makro staništa na lokalitetima koja su izložena prema unutarnjim kontinentalnim dijelovima zemlje (plohe 1 i 2), te na visokim grebenima na rubu submediteranskog područja (plohe 6—10). U Ah horizontima pokusnih ploha 9 i 10 divergira pH za 2 do 3 jedinice, što odgovara 100 do 1000 puta većoj koncentraciji vodikovih iona (si. 3—6). Zbog toga se može sa sigurnošću ustvrditi, da su kiše u istraženom području kisele a u visoko gorskim predjelima vrlo kisele. U udaljenim područjima formirane dimne zastave, stvoreni oblaci aerozola i plinova bivaju prenošeni više stotina kilometara. Prema ROBINSONU (1984) sakupljaju se u atmosferi za vrijeme mirnih i bezoblačnih anticiklona, karakterističnih za ljeta u područjima južnijih od Alpa, zračni polutanti i njihovi fitooksidanti u visokim koncentracijama. Poneseni ciklonalnim zračnim gibanjima bivaju oni prije ili kasnije deponirani. Jednim velikim dijelom »izčešljani« su na prirodnim barijerama, u brdskim šumskim sastojinama ili su u njih uneseni oborinama. U istraživanom području posebno je instruktivan način depozicije olova (si. 7—8). Posebno upada u oči korelacija između visine akumulacije, reljefnih oblika i nadmorske visine, što ukazuje na povećanu suhu depoziciju »vodoravnim « protokom zračnih masa, kao i na povišenu mokru dispoziciju oborinama i maglom. 433 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 26 <-- 26 --> PDF |
bonata (pH > 6,2) spadaju tla pokusnih ploha 2, 7, 8 i 10, silikata (pH 5,0—6,2) 1, 4 i 8. u klasu izmjene iona (pH 5,2—5,0) pokusne plohe 3 i 6. te u klasu aluminija (pH 3,8—4,2) ploha 5. 3. METODA ISTRAŽIVANJA Na malom prostoru, od velikih količina po stablu slivene vode i visokim depozicijama stranih tvari oblikovano mikrostanište na pridanku starih bukovih stabala može služiti kao indikator za — ocjenjivanje veličine unosa polutanata na jednom području — senzitivnosti tla na utjecaj kiselina, akumulaciju teških metala i drugih manje ili više štetnih spojeva, tj. kao pokazatelj promjena okoliša pod utjecajem polucije zraka prouzrokovanom industrijskim društvom. n/m 1500-LIKA GORSKI KOTAR 1300 iiOO´ ©@ (D© 900´ © 700 of \f 500 300 100 1 AD HAN ??? Fagetum illyricum ... Pinetum inugoi + 9tAbieti~Fcigetum illyricum ff? Seslerio-Fagetum . Erico-Ostryeium qLD^ Seslerio —Ostryetum ? SI. 2: Položaj pokusnih ploha, oblici reljefa i vegetacijski profil Značajke mikrostaništa istražene su od GERSPERA i HOLOWAYCHUKA (1970, 1971), GLAVACA et al. (1970). KOENIESA (1982). GLATZELA et al. (1983), WITTIGA i NEITEA (1983). GLAVACA i KOENIESA (1984), JOCHHEIMA (1985) i dr. pri čemu je njegova indikaatrska podobnost mnogostruko potvrđena. Na svakoj pokusnoj plohi izabrano je po 10 bukovih stabala starijih od 100 godina koje se nalaze u I i la klasi stabala po Kraftu. Neposredno na rubu pridanka, tamo gdje se niz stablo sliva voda u tlo (mikrostanište) uzimane su proble tla iz Oi-horizonta organskog pokrova tla i iz A|,-horizonta. U neposrednoj blizini, otprilike 2 do 3 m daleko od pridanaka (makrostanište), uzimane su uporedne probe u istim slojevima tla. Istraživanje se dakle zasniva na 40 proba po pokusnoj plohi. tj. na ukupno 400 uzoraka tla. 432 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 25 <-- 25 --> PDF |
su uvjetovane zračnom polucijom u jako industrijaliziranim Evropskim zemljama. Već studij geografskog položaja i statističkih podataka o SOi emisijama ukazuje na izrazito nepovoljnu konstelaciju polucijskih faktora u šumskim područjima u kojima izumire jela. Oštećena se područja nalaze, kako se može razabrati iz si. 1, između dvije jako opterećene regije Evropskog kontinenta, između visoko industrijalizirane sjeverne Italije i industrijskih revira sjeverozapadne Jugoslavije. Izuzev toga se mora uzeti u obzir blizinska emisija gradova sa sve većom potrošnjom mrkog ugljena, rastućom industrijskom proizvodnjom i povećanom gustoćom prometa. Stoga se čini razumljivim da su bukovo-jelove šume visoko montanskih sljemenskih položaja, koje razdvajaju jadransko mediteransko područje od subkontinentalne unutrašnjosti, najviše pogođene. Ovi istaknuti reljefni oblici odlikuju se čestom razmjenom zračnih masa, velikim godišnjim padavinama (2000—3000 mm) i čestom pojavom magle. U ovome radu iznose se prvi dokazi o jakom imisionom opterećenju bukovih i bukovo-jelovih šuma u jugozapadnoj Hrvatskoj i ukazuje se na moguće uzroke i zakonitosti. 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I POKUSNE PLOHE Područje istraživanja prikazano je u si. 1, osnovni oblici reljefa, visinski raspored vegetacije i položaj pokusnih ploha u si. 2. Pokusna ploha 1: lokalitet: Medveđak (Lika); geološka podloga: vapnenac; nadmorska visina: 740 m; nagib: 5—30°; ekspozicija: NO; šumska zajednica: Fagetum montanum; visina sastojina: cea 26 m. Pokusna ploha 2: Dedinski vrh (Gorski Kotar); vapnenac; 870 m; 10—15°; NW; Abieto-Fagelum illyricum; cea 27 m. Pokusna ploha 3: Corkova uvala (Lika); Dolomit; 860 m; 5—20°; O; Abieto-Fagetum illyricum; cea 32 m. Pokusna ploha 4: Corkova uvala (Lika); Dolomit; 840 m; 5°; NO; Abieto- Fagetum illyricum; cea 35 m. Pokusna ploha 5: Kupska dolina (Gorski Kotar); permski pješčenjak; 350 m; 25°; N; Blechno-Fagetum; cea 25 m. Pokusna ploha 6: Risnjak (Gorski Kotar); vapnenac; 1100 m; 5°; —; Fagetum subalpinum; cea 22 m. Pokusna ploha 7: Viljske stijene (Gorski Kotar); vapnenac; 1230 m; 35°; W; Fagetum subalpinum; 28—30 m. Pokusna ploha 8: Glavica (Gorski Kotar); vapnenac; 1170 m; < 5°; —; Fagetum subalpinum; cea 24 m. Pokusna ploha 9: Dražina (Gorski Kotar); vapnenac; 1120 m; 5—20°; SW; Abieto-Fagetum illyuricum; cea 24 m. Pokusna ploha 10: Viljske stijene (Gorski Kotar); vapnenac; 1180 m; 20n; W; Fagetum subalpinum; 24—29 m. Tla pokusnih ploha mogu se prema njihovim sposobnosti puferiziranja kiselina uvrstiti u različite klase (ULRICH, 1981). U klasu kalcijevog kar |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 24 <-- 24 --> PDF |
GODIŠNJE SO2 EMISIJE U EVROPI 1978 ggg 1280-5200 t/km2 VZ% 320-1280 t/km2 WM 80-320 t/km2 F^\20-80t/km2 | \<20t/km2 SI. 1: Prikaz godišnjih SO. emisija u Evropi 1978. (tona sumpora po km-). Iako u mnogim detaljima netočna, daje ova karta osnovne informacije o položaju emitanata i količinama godišnje emitiranog sumpornog dioksida (S<>,) može služiti kao pokazatelj sveukupne zagađenosti zraka. Kohlhammer-Verlag, 1983. Vrlo se postepeno probija shvaćanje da bi uzroke, već tako rano u poslijeratnom razdoblju nastalih šteta trebalo tražiti u lokalnom, regionalnom i nadregionalnom zagađenju zraka, u promjeni »kemijske klime«, te da se umiranje šuma treba shvaćati kao proces ekosistemskih promjena, koje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UDK 630*425 Sum. list CIX (1985) 42* O UNOSU ZRAČNIH POLUTANATA U BUKOVE I BUKOVO-JELOVE ŠUME DINARSKOG GORJA SJEVEROZAPADNE JUGOSLAVIJE Glavač V., Koenies H., Prpić B.* SAŽETAK. U ovom radu iznose se prvi dokazi o jakom imisionom opterećenju bukovih i bukovo-jelovih šuma u jugozapadnoj Hrvatskoj i ukazuju se na moguće uzroke i zakonitosti. 1. UVOD Prije otprilike 30 godina, oko 1954, ustanovljeni su u Dinarskom gorju jugozapadne Hrvatske fenomeni koji su danas poznati pod imenom sumiranje šuma«, i to u sastojinama jele i bukve na području Šumarije Fužine (Crni vrh, Zvirnjak, Savinjak i Mlaka). Do tada, slično kao i na drugim mjestima u području rasprostranjeni a jele, nailazilo se na znakove opadanja vitaliteta ili lokalno ograničeno umiranje šuma bez značajnih ekonomskih gubitaka. No bolest je nastupila zahvaćajući sve veće površine. Do 1969. zauzele su već oštećene površine u Gorskom Kotaru, Lici, Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj (Maceljska Gora) prostranstvo od 100 000 ha. Ovaj zabrinjavajući proces, koji je zahvatio upravo najljepše i najvrijednije jelove sastojine nije zaustavljen sve do danas. Bolest se iskazuje kroz odsustvo više godišta iglica, razrijeđenje krošnje, učestalo pojavljivanje suhih grana i živica, kroz formiranje vrha u obliku rodinog gnijezda i kroz tvorbu vodenog srca. Osjetljiva jela biva zamijenjivana otpornijom bukvom, tako da se govori o konverziji vrsta. Posebno je zanimljivo da je poremećenje ravnoteže u korist bukve bilo primjećeno još u podmlatku zdravih bukovo-jelovih sastojina (SAFAR, 1955). Naravno da su traženi mogući uzroci. U tradiciji biocenoloških šumskih istraživanja istakli su ANDROIĆ i KLEPAC (1969) kompleksni, ekosistemski karakter ove pojave i razmatrali moguće utjecaje klimatskih, geomorfoloških, pedoloških, parazitoloških i šumskouzgojnih faktora. Spomenuti autori dolaze do zaključka da je jelov moljac (Argyresthia fundella F. R.), inače poznat kao sekundarni štetnik, najvažniji uzročni faktor, budući da je u bolesnim sastojinama uvijek prisutan. Ovaj pokušaj tumačenja ostao je do danas ne opovrgnut. * Predavanje održano prigodom »15. Jahrestagung derGesellschaft für Oekologie « u Grazu dne 4. rujna 1985. Prijevod: V. Glavač 429 |