DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 13 <-- 13 --> PDF |
tJDK (630*451.2:231.9)001 Sum. list CIX (1985) 410 ISTRAŽIVANJE NOVČANIH VELIČINA ŠTETA OD DIVLJACI U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA Uroš GOLUBOVIC* SAŽETAK: U ovom, trećem po redu, autorovu radu prikazani su kontinuirani rezultati istraživanja novčanih iznosa šteta od divljači u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Autor je istraživao na stalnim pokusnim plohama od kojih ja jedna ograđena, a druga — komparativna — neograđena pokusna ploha. Na kraju rada autor numerički dokazuje i zaključuje da od divljači napadana stabla zaostaju u debljinama, visinama i vrijednostima prema onima što su bila ograđena, te iznosi direktne, štete po jedinici površine u istraživanim sastojinama. UVOD Poznato je da divljač pričinjava znatne štete u mladim jednodobnim šumama i na stabalcima u prebornim šumama. Cinjem su razni pokušaji da se stabalca zaštite premazivanjem ili omotavanjem ljepljivim trakama i folijama, a kao najuspješnije se pokazalo ograđivanje mladih sastojina do njihove određene starosti. Sva tri načina zaštite mladih sastojina i stabalaca su skupa, ali su redovito novčani iznosi šteta od divljači veći nego što su troškovi zaštite. O tome smo pisali u dva navrata (1, 4), a ovaj treći napis predstavlja nastavak naših daljnjih istraživanja te aktualne problematike u šumarstvu. Istraživali smo na stalnoj pokusnoj plohi, postavljenoj prije 17 godina na području Šumarije Lipovljani u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, odjel 107. na površini od 1 ha. Pola pokusne plohe, odnosno 0,50 ha smo čvrsto ogradili, a druga komparativna polovina je ostala neograđena. NATURALNI POKAZATELJI Zimi 1983/84. godine prije početka svih snimanja — pristupili smo posebnom čišćenju nepoželjnih vrsta, te vrsta drveća što su nam ciljem gospodarenja, ali koje su bile u zasjeni ili su pak smetale razvoju drugih boljih stabalaca. *) Dr Uroš Golubović, dipl. inž. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska c. 25. 419 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
U tabeli 1. i 2. prikazani smo u apsolutnim iznosima i postocima broj izvađenih stabalaca po vrstama drveća na obje pokusne plohe (»A*< i »-B«). Ti su podaci zanimljivi, pa ćemo ih odmah i analizirati. Tabela 1. BHOJ IZVAĐENIH STABALACA U ČIŠĆENJU 1983/84-. Vrsta drvećaji hrast jasen brijest grab ostalo ukupno i P 0 K USNA P L 0 H A " A " Broj stabalaca 19 1957 954 425 373 3728 U postotku 0.5 52.5 25.6 11.4lO. J 100.0 Tabela 2. P 0 K U 5 S A P L 0 H A " B " Broj oštećeno 7 271 393 27 14 712 stabaneoštećeno p 1702 1574 1178 1046 5602 laca ukupno 9 1973 2067 1205 1060 6314 U postotku 0.1 31.2 32.7 19.1 16.9 100.0 Kako se iz tab. 1. vidi na ograđenoj pokusnoj plohi »A« izvadili smo 3.728 stabalaca. a ni jedno od njih nije bilo oštećeno od divljači. Struktura tih izvađenih stabalaca po vrstama drveća se vidi iz tabele 1. Uglavnom je najviše bilo tj. 52,5% jasenovih stabalaca, a iza njih dolaze brestova stabalca s 25,6% itd. Međutim zanimlijvi su podaci s neodgrađene pokusne plohe »B«: Prema tab. 2. ukupno smo izvadili 6.314 stabalaca, od čega je 712 izvađenih stabalaca ili 11,3% bilo oštećeno (oguljeno) od divljači. Od samo 9 izvađenih hrastovih stabalaca — 7 ih je bilo oštećeno od divljači, dok je jasenovih stabalaca bilo oštećeno 13,7%, brestovih 19,0% itd. Tabela 3. BRCJ STABALACA KIBLI JE ČliĆEiJA Vrsta drveća hrast j jasen j brijest j feral; ostalo \ ukupno 1 Broj staoalaca ü postotku 1973. 51,23 2. .9 19.0 29.27 18.P 2781 16." 19492 1QC.0 Eroj stabalaca U po 13to´Bca lr ´7C 1%3 ;.;0-C 57.1 -.´318 1089 7 -. 7 ICO.O Broj stabalaca U postotku 1983. 1534 21.9 90 J5 903 lj .2 999 7.1 197014 100.0 U tabeli 3. smo prikazali broj stabalaca na ograđenoj pokusnoj plohi »A« nakon čišćenja po godinama mjerenja i po vrstama drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Mjerenja smo obavili 1973, 1978. i 1983. godine ili svake 5-te godine, pa se iz tab. (kolona »ukupno«) vidi da je 1973. godine na pokusnoj plohi bilo 16.422 stabalca (32.844/ha) kada je sastojina jmala 5 godina, zatim da je 1978. godine imala 14.156 stabalaca (28.312/ha) kada je bila stara 10 godina i 1983. godine 7.014 stabalaca (14.028/ha) kada je imala 15 godina. Iz tabele se također vidi da ni jedne godine na toj pokusnoj plohi nije bilo oštećenja od divljači, jer je čvrsto ograđena. Osim toga se vide apsolutni i postotni odnosi vrša drveća iz kojih se može razabrati da hrasta ima dovoljno, čak oko 22% (1983. godine), a jasena 57,6%, dok se broj brestovih stabalaca smanjio na 11,2% zbog njegovog prirodnog odumiranja, a broj grabovih stabalaca smanjili smo uzgojnim zahvatima na 7,1%. Godine 1983. na pokusnoj plohi su se pojavile i neke voćkarice (2,2%) koje ranijih godina ni jesmo evidentirali. Ove podatke smo ukratko komentirali zato što nam slijede zanimljivi podaci iz komparativne, neograđene pokusne plohe »B« što ih donosimo u tabeli 4. U toj tabeli su, naime, najzanimljiviji podaci što smo ih, po godinama mjerenja, prikazali u posljednjoj koloni (»postoci oštećenih stabalaca«) po vrstama drveća.Iz te kolone se vidi da je od divljači najnapadanija vrsta drveća poljski jasen. Od ukupnog broja oštećenih stabalaca u 1983. godini 53,0% se odnosi na jasenova stabalca, a 8,2% na hrastova. Doduše godine 1373. jasenovih je stabalaca bilo oštećeno 54,4%, a hrastovih 9.9 ili okruglo 10% od ukupnog broja oštećenih stabalaca na pokusnoj plohi. Interesantno je istaći da je 107. odjel u kome se nalaze navedene pokusne plohe — 70-tih godina bio snažno zahvaćen sušenjem, pa je, kao posljedica toga, i snažno prorijeđen. Nakon toga je buknuo pomladak svih vrsta drveća u cijelom odjelu (32 ha), pa se divljač razmiljela po njemu — čime tumačimo da su oštećenja na pokusnoj plohi godine 1978. bila nešto manja od oštećenja 1973. i 1983. godine. Kako se iz sumarnih podataka tab. 4. (i odnosne kolone) vidi, najveće oštećenje od divljači je bilo 1983. godine s iznosom od 35,8%, zatim 1973. godine 20,7% od ukupnog broja stabalaca na pokusnoj plohi »B«. Tome je, kako smo istakli, vjerojatno razlog manja koncentracija divljači na pokusnoj plohi, odnosno veće obilje stabalaca na raspoloženje divljači za oštećivanje. VRIJEDNOSNI POKAZATELJI Za utvrđivanje vrijednosti i odštetnih vrijednosti od divljači i u ovom radu smo primijetili istu metodu, odnosno Glaserovu formulu, koja kaže da se vrijednosti sastojina odnosa kao kvadrati njihovih starosti. Dakle Ai : Ax = Ax i2 = i2 : x2, a odakle prilagođeno računanju po stabalcu Ai = n 2 x pri čemu: Ai = prosječna vrijednost 1 stabalca mlade sastojine koju utvrđujemo; Ax = prosječena vrijednost 1 stabla približno zrele sastojine za sječu, i = starost 1 stabalca mlade sastojine čiju vrijednost utvrđujemo; koja je unaprijed utvrđena; x = starost 1 stabla približno zrele sastojine; n = broj stabalaca na pokusnim plohama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tabela 4. BliOJ STABALACA POSLIJE Q] 2.C2NJA Vrata drveća hrast jasen brijest grab ostalo r ukupno P 0 K U S H A i LOH A " 33 ´ kroj oštećenih f 541 5222 | 79 45 5687 stab. neoateĆT-nih. 31-0 2699 3354 2493 12148 1975. ukupno 3441 5931 3955 2340 15835 U postotku 21.7 37.4 24.3 16.1 100.0 Broj o:i te ´. enih 271 1401 794 324 81 2871 stab. nsoštećeicih 15--3 4987 2892 14 51 141 10974 1973. ukupno 17?4 6338 3686 1775 15845 U postotku 46.2 2:.. 6 12.3 1.6 100.0 Broj ; oštećenih - 85 1705 82 36 27 1935 stab. ´:iLüLtc-ćenih. 1511 451 4 57 139 3472 1985.1 ukopno 1017 3215 533 475 166 5405 U postotku 18.3 59.5 9.9 8.8 ?.o 100.0 Postotak 1373. 9.9 54.4 2.0 l.S 23.3 oštećenih 1970. 15.5 21.9 21.5 18.3 56.5 20.7 stabalaca , 1985. 8.2 53.0 ».. 7.6 16.5 35.8 Tabela 5. Naturali-i i vri j ed.no sni pokazatelji po godinama snimanja Vrsta drveća Broj stabalaca Vrijednost 1din. godin e stabalca Ukupns vrijednos t din. 19 7 J 1978 198} 1973 1978 1983 1973 1978 1985 p 0 K U L N A PLOH A " A " Hrast 342 J 2164 1554 0,93 4,51 9,5´+ 3185 9760 146 34 J asen 7231 8090 40 39 0,36 1,76 3,72 260J 14238 15025 Brijes t 2987 2618 788 0,03 0,16 0,34 90 451 268 Grab 2781 1084 499 0,00 0,01 0,02 6 11 10 Ukupno 16422 14156 6860 5882 24460 29937 Tabela 6. p OKU S N A P L 0 H A ii B " Hrast 3441 1774 101? 0,93 4,51 9,54 3200 8001 9702 Jasen 5921 6388 3216 0,36 1,76 3,72 2132 11243 11964 Brijes t 3993 3656 533 0,03 0,16 0,34 118 590 181 Grab 2540 1775 473 0,00 0,01 0,02 5 20 9 Ukupno 15835 13845 5405 5455 19854 21856 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ovdje napominjeno da Glaser za »Ax« i »x« uzima za listače 60 godina starosti, a ne »približno zrelu sastojinu za sječu« (2). Budući da nijesmo imali pokusne plohe sa sastojinom od 60 godina starosti, a inače jednakih uvjeta — zakonitost koju je Glaser otkrio proširili smo na »približno zrelu sastojinu za sječu«. Vjerujemo da je i praktično dozvoljena ta analogija. Po toj formuli smo utvrdili vrijednosti stabalaca po vrstama drveća na obje pokusne plohe i rezultate prikazali u tabelama 5. i 6. Ovi podaci su zanimljivi pa ćemo ih zato i malo više komentirati. Iz tab. 5. se vidi da smo na ograđenoj pokusnoj plohi »A« godine 1973. na 0,50 ha izbrojali 16.422 stabalca svih vrsta drveća i utvrdili njihovu vrijednost s iznosom od 5.822 dinara. Nakon 5 godina, odnosno 1978. godine i nakon provedenog čišćenja u toj plohi — izbrojili smo 14.156 stabalaca s vrijednošćcu od 24.460 dinara ili 4,16 puta većom. Godine 1983. ili nakon narednih 5 godina na pokusnoj plohi smo izbrojali 6.860 stabalaca svih vrsta drveća (bez voćkarica) i utvrdili im vrijednost po navedenoj formuli i po istim cijenama (iz 1973. god.) s iznosom od 29.937 dinara, ili 1,22 puta većoj, odnosno za 5,09 puta većoj u odnosu na 1973. godinu. Iako se broj stabalaca na pokusnoj plohi smanjio od 1973. do 1983. godine za 2,39 puta — vrijednost im se povećala, ´kako smo već naveli, za 5,09 puta. Kako se iz formule vidi, vrijednost i starost približno zrele sastojine, te vrijednost dinara su konstantne veličine, pa je otuda vrijednost mlade sastojine funkcija kvadrata njezine starosti. hW OGRA; i NA POK PLOHA OGRAĐENA POK PLOHA NEUGRAĐENA (KONTROLNA) POK PLOHA ´ đ.jcm| S[ 2 Izravnane vistne hrasta |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A - OGRAĐENA POK PLOHA S - NEOGRAKHA (KONTROLU POK U HA Of p,´,j;rss POK PLOHA ,., ., SI. ´,. Ukupna vrijednost hrastovih i JGS^novIh ´... i :.´ ^vnar» visme |asei a stabalaca na pokusnim plohama A to se opet najbolje vidi i iz vrijednosti jednog stabalca po godinama mjerenja koja je vrijednost, npr. hrastovog, u 10 godina porasla za 10,26 puta. To se isto vidi i iz tab. 5. i 6. gdje su vrijednosti pojedinih stabalaca iste, jer su istih starosti. Prema tome, razlike koje su u vrijednostima nastale između te dvije pokusne plohe — narasle su, zapravo, iz razlika u broju i kvaliteti stabalaca na njime. I one su znatne. U godini 1973. bila je vrednija ograađena od neograđene plohe za 7,8%; godine 1978. za 23,2%, a godine 1983. za 37,00%. Iz grafičkog prikaza (si. 1) vidi se da su stabalca hrasta i jasena na ograđenoj plohi (puna linija) u prosjeku nešto deblja od njihovih vršnjaka (crtkana linija) na neograđenoj plohi. Dakle, dok se u ograđenoj plohi stabalca debljaju, dotle ona u neograđenoj plohi »liječe rane« od divljači. To se vidi i po visinama hrastovih i jasenovih stabalaca, što smo ih grafički prikazali na slikama 2. i 3. Te su razlike također znatne i zato skrećemo pažnju na njih. I na kraju histogramom smo predstavili (si. 4) ukupne vrijednosti hrastovih i jasenovih stabalaca na pokusnim plohama, iz koga se još zornije vide te razlike. NOVČANI POKAZATELJI IZNOSA ŠTETA OD DIVLJACI U tabelama 7. i 8. saželi smo (i ponovili) sve relevantne rezultate istraživanja — kako bismo logičnije odgovorili na pitanje postavljeno u ovome podnaslovu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Navedeni podaci u tabelama se odnose samo na neograđenu plohu »B«, jer u ograđenoj, kako smo to već istakli, nikada nije bilo od divljači oštećenih stabalaca. Tabela 7. BROJ OŠTEGENIt . STABALACA KA POKU SNOJ PLOHI " B " Vrsta drveća hrast jasen brijest grab ukupno 1973. god. 341 3222 79 45 3687 1978. god. 271 14-01 794 324 2871 1983- god. 83 1705 82 36 1933 Dakle, u tabeli 7. vidi se broj od divljači oštećenih stabalaca po vrstama drveća i godinama mjerenja. U tabeli 8. smo prikazali postotke od ukupnog broja oštećenih stabalaca. isto po vrstama drveća i godinama mjerenja. Ali u toj tabeli smo prikazali i apsolutne iznose šteta od divljači u dinarima — pod uvjetom da će se ta stabalaca sva posušiti ili da će se zbog svog izgleda, deformiranosti, zalomljenosti i si. morati uzgojnim zahvatima ukloniti iz sastojine. Tabela 8. --i POSTOCI OŠTEĆENJA I VRIJEDNOSTI OŠTEĆENIH STABALACA NA POKUSNOJ PLOHI " B " Postotak oštećenja |Vrijednost ošteć. stab. Vrsta drveća din. godine 1973 1978 1983 1973 1978 1983 Hrast 9.9 15.3 8.2 327 1224 792 Jasen 54.4 21.9 53.0 1159 2463 6343 Brijest 2.0 21.5 15.4 2 127 28 Grab 1.8 18.3 7.6 0 4 1 U kupno 23.3 20.7 35,8 1448 3817 7164 Znači, pod tim uvjetima u 1983.. godini, kako se i tab. 8. vidi, nastala šteta od divljači iznosi 7.164 dinara, odnosno 14.328 din/ha. To je blizu 1,5 milijuna starih dinara po 1 ha, a to je daleko više nego što iznose troškovi ograđivanja mladih sastojina, o čemu smo ranije pisali (1). Treba posebno istaći da se ograde ne podižu na istom mjestu trajno, nego samo dotle dok stabalca ne »pobjegnu« zubu i rogu divljači. Naprotiv, štetne posljedice od divljači prate stabla do njihove sječne zrelosti. Upravo se tada ne samo »-pročita« učinjen propust u mladosti sastojine nego se i finan |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 20 <-- 20 --> PDF |
cijski osveti u njezinoj starosti (sječnoj zrelosti). Tada se, naime, u primarnoj i finalnoj preradi skupo proizvedeni sortimenti moraju bonificirati ili čak škartirati (3). ZAKLJUČNE NAPOMENE Na temelju iznesenog u ovome napisu i na osnovi naših prijašnjih istraživanja navedene problematike u mladim, jednodobnkn, mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena — u mogućnosti smo dati slijedeće zaključne napomene. 1. Hrastova i jasenova stabalca što su napadana od divljači u pravilu zaostaju u debljinama: — za 15 godina 20,4% ograđenih hrastovih stabalaca imaju prsne promjere (1,30 m) od 6—14 cm. a tek 10.1"/<; neograđenih hrastovih stabalaca dosežu te promjere; — za 15 godina 19,0% odgrađenih jasenovih stabalaca imaju prsne promjere od 6 — 14 cm. a 19.4% neograđenih jasenovih stabalaca dosežu te promjere. Kako se iz ovih podataka vidi, istih su ili nešto jačih debljina jasenova stabalca na neogradenoj pokusnoj plohi. Mislimo da je razlog tome što su jasenova stabalca u prsnim visinama ranjavana i deformirana od divljači, pa su nepravilno zarastala i ostala nepravilnih oblika, pa im to nijesu pravi nego lažni promjeri, jer se vrpca prilikom mjerenja nije mogla priljubiti uz stabalca. 2. Hrastova i jasenova stabalca što su napadana od divljači zaostaju u visinama: — ograđena hrastova stabalca imaju za 14% veće prosječne visine od onih neograđenih. 3. Hrastova i jasenova stabalca što su napadana od divljači zaostaju u vrijednostima: — ograđena hrastova stabalca su za 50,8% vrednija od onih neograđenih. dok su ograđena jasenova stabalca vrednija za 25,6% od onih neograđenih. 4. Utvrđena šteta od divljači u 1983. godini iznosi 14.328 din/ha i ona je znatna. Odjel u kojem smo istraživali ima površinu od 32 ha, i u njemu je 1984´85. godine izvršen dovršni sjek, što znači da se u njemu očekuje i. bujno pomlađenje, a time i goleme štete od divljači. Prema ovim podacima i cijenama iz 1973. god. za očekivati je da bi šteta od divljači u tome odjelu mogla iznositi blizu 46 milijuna starih dinara, što predstavlja veliki iznos. 5. Mlade jednodobne sastojine treba ograđivati do 20-te ili 25-te godine njihove starosti kako bi se izbjegle te goleme štete, tim prije što su troškovi ograđivanja manji od mogućih šteta. 6. Nastali ožiljci od divljači u mladosti sastojine — otkrivaju se u primarnoj i finalnoj preradi drva i oni direktno utječu na bonifikaciju kvalitete sortimenata ili njihovo škartiranje u toj preradi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 21 <-- 21 --> PDF |
LITERATURA 1. G o 1 u b o v i ć, U.: Utvrđivanje vrijednosnog (novčanog) iznosa šteta od divljaci u mješovitim isastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. «Šumarski list« 5—7/1981. 2. Kraljić , B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva. (Udžbenik, str. 1—802), Zagreb 1952. 3. P 1 a v š i ć, M. i G o 1 u b o v i ć, U.: Istraživanje vrijednosti bruto produkta u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koju omogućuje hektar (zrele) nizinske slavonske šume. (offset, str. 1—132), Zagreb 1970. 4. P 1 a v š i ć, M. i G o 1 u b o v i ć. U.: Utvrđivanje šteta od divljači. »Šumarski list« 7—9/1974. Investigation of the Monetary Magnitudes of Damage Caused by Game to Mixed Stands of Pedunculate Oak and Field Ash Summary In this work the author presents the results of investigations into damage caused by game to young forests of pedunculate oak and field ash. carried out over a period of fifteen years. It has long been known that game causes serious damage to young forests by biting into top buds and byabrading the bark of young trees with their teeth and horns. However, before these investigations, no attempt had been made to assess such damage in terms of money. In his first two relevant works, and in this third, more complete and all- embracing one, the author has presented interesting results arived at by investigations conducted on a permanent experimental pilot, one half of which was solidly fenced-off and the other (control) was not, thus allowing deer and roe freely to move about. On the basis of a specially devised methodology of investigation and the results obtained, the author has concluded that game slows down the growth of young oak and ash trees up lo as much as 10 per cent in thickness, up to 14 per cent in height, and up to 51 per cent in termos of value. Furthermore, has findings show thai direct annual damage caused by game can amount up to close on 15,000 din ha (one hectare = 2.47 acres), and proposes to have young stands (until they reach the age of 20 or 25 years) fenced off since the costs of such fences are considerably smaller In addition, the author emphasizes that scars lelt by game on young trees considerably degrade the class of asssortments at the time of felling, particularly in the primary and final processing of oak- and ash wood, and thereby lower the price of wood. |