DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 128 <-- 128 --> PDF |
TREĆA IZLOŽBA SLIKA KARLA POSAVCA U ŠUMARSKOM DOMU U ZAGREBU »Susret s djelima slikara Karla Posavca je doživljaj pred likovnim umjetničkim ostvarenjima. Slikar koji snažnim potezom kista daje oduška svom elementarnom nagonu i potrebi da likovno izrazi svoje impresije, doživljaje, osjećaje, poruke ljubav za pejsažom, za prirodom — slikar koji irma iza sebe vaše od dva decenija upornog slikarskog rada — ali slikar koji me radi za izložbe, za interesente, koji radi za svoje zadovoljstvo, koji je za svaku sliku vezan doživljajem, koji se od svake slike teško rastaje. Po rodu Varaždinac — 1927. godine — odrastao je ,i studirao šumarstvo u Zagrebu. Prijateljevao je sa vršnjakom slikarom Stančićem kojii ga je približio likovnom životu, boji i crtežu — koji mu je inicirao paletu i platno. Karlo Posavec prvi puta izlaže u Gospiću 1969. godini na izložfi »Likanale« IV — na manifestaciji likovnih radnika regije udruženih pod istim (naslovom. Uočen na ovoj skupnoj izložbi dobiva poticaj za sudjelovanje na drugim izložbama koje su ise nizale redovito u toku slijedećih godina. Samostalne izložbe nisu ambicija Karla Posavca. Skroman, povučen, bio je poznat kao slikar tek u užem krugu -prijatelja a kolega kojima su motivi njegovih slika bili blizi i koji su ga prijatejski prihvatili. Karlo Posavec svoje teze veže za pejsaže Like. za ličku šumu i život šume — što epskom snagom prenosi na -platno. Motivi s kojima nam otkriva i prezentira ljepote ovog kraja, vrijedno je istaknuti kao njegova najznačajnij djela. Profinjeni osjećaji za ljepotu motiva, za sklad boje i tonova, ugrađeni su u njegove .slike. Radi, uglavnom, ulja na platnu, rjeđe akvarele. Crtež mu je samo »bilješka« nečega što je uočio ili zamislio. Ne radi crteže kao gotovu zamisao — iako mu je u crtežu vanredan siguran potez i vanredan dar opažanja. Umjetnička realizacija Karla Posavca su djela koja ulaze u opus naše suvremene likovne umjetnosti. Po umjetničkoj vrijednosti svojih djela Karlo Posavec zaslužuje priznanje i zaslužuje da mu se otvore vrata u javne kolekcije u kojima će njegova djela ostati za generacije iza nas, kao dokumenti naše suvremene likovne umjetnosti, u koju je Karlo Posavec ugradio niz svojih djela, svojih slikarskih umjetničkih ostvarenja. Karlo Posavec, po svom doprinosu našoj likovnoj umjetnosti, zaslužio je da ne ostane anoniman, zaboravljen i izgubljen. Zaslužio je da mu djela ostanu sačuvana.« Ovim govorom prof, dr Antun BAUER otvorio je izložbu slika Karla Posavca, šumara — dipl. inž. šumarstva, koja je od 18. do 25. travnja održana u Šumarskom domu u Zagrebu. Prof. dr A. Bauera, muzeologa i povjesničara umjet |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Ćas otvaranja izložbe Dr N. Komlenović, prof, đr A. Bauer i autor K. Posavec nosti, i prisutne kolege i prijatelje Karla Posavca, a koji su napunili ne samo veliku nego i malu dvoranu, (pozdravu» je dr Nikola KOMLENOVIĆ, predsjedatelj Predsjedništva Saveza društava ITŽDI Hrvatske. Od izložbe prvih svojih slaka u okviru kolektivne izložbe LIKANALE IV 1969. godine Karlo Posavec izlaže svake godine bilo u okviiru kolektivnih bilo samostalnih izložbi. Početak samostalnih izložbi pada u 1974. godinu s izložbom u Gospiću (u Domu JNA) i Zagrebu (u Šumarskom domu) i do 1979. godine izlaže u Novoj Gradiški (uz Natjecanje drvosječa SRH), Krapini (Galerija Hušnj akovo), Našicama (Dani slavonske šume) i, 1979., opet u Šumarskom domu u Zagrebu, da spomenemo samo neke. Za svoj rad Karlo Posavec je primio d više nagrada — priznanja kao Likanale-a, Muzeja građa Zenice, Narodne tehnike Hrvatske, Kulturnoprosvjetog sabora Hrvatske i dr. Na ovoj izložbi prikazano je 20 slika među kojima su Vraština u plamenu, Starac u bespuću, T.ulove grede, Konj u šumi, Stanovi na Velebitu i i. d. Motivi iz Like i ličkog krajolika, s kojima se danomice susretao kao šumar Šumskog gospodarstva u Gospiću. Svaka od tih slika dokazuje sigurne i čvrste poteze kista slikara Karla Pokavca i osvaja nas svojom prirodnošću. U R |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 130 <-- 130 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG USTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 X 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež.. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Objavljeni radovi se plaćaju! Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stavrnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |