DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 122 <-- 122 --> PDF |
ŠUMARSKI VETERANI HRVATSKE, SRBIJE TE BOSNE I HERCEGOVINE U POSJETU VINKOVCIMA U organizaciji DIT-a šumarstva i drvne industrije Zagreb održan je 24. svibnja ove godine u Vinkovaima susret starijih generacija šumara iz SR: Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, no većinom iz njihovih centara: Zagreba, Beograda i Sarajeva. Domaćin im je bio DIT šumarstva i drvne industrije Vinkovci, a susret je održan u društvenom domu Drvno industrijskog ´Kombinata »Spačva.« Slijedom već uhodane prakse ovog zagrebačkog društva, da svoje starije gene-, racije ponovo približi struci i suradnicima iz minulih dana — dolazi i do ovog susreta, ali ovaj put u proširenom sastavu. Vinkovci su došli u obzir ne samo kao poznato sastajalište šumara ove tri republike, već i kao područje, u čijem je radu sudjelovao veći broj učesnika. Od 35 sudionika susreta bili su: — dz SR Hrvatske Cop Bogomil, Horvatinović Slavko, Hruška Bernard, Maretić Mirko, Maričević Ivan, Muniižaba Sveto, Lucarić Tomo, Oštrić Ivan, Piškorić Oskar, Potočić Zvonimir, Sirotić Nadan, Supek Vlado, Spoljarić Vladimir, Šulentić Ferdo, Tonković Dragan, Trohar Vlado, Vanjković Srećko, Vilček Emanuel i Ziani Petar; — iz SR Srbije Dimitrijević Žarko, Đekić Rajica, Jašić Petar, Jovanović Miodrag, Nikolić Nikola, Dadivojević Radmilo, Stojanović Jovan i Vladisavljević Svetisiav; — iz SR Bosne i Hercegovine Hadžitrifković Romko, Jovković Branislav, Marjan Jovan, Milanović Branko i Ržehak Viktor. U ime Radne organizacije »SLAVONSKA SUMA« prisustvovao je Koščevi ć ing. Zvonimir, iz Drvno-industrijskog kombinata »SPAČVA« Skok o ing. Zvonko te u ime domaćina, Društva inženjera i tehničara šumarstva d drvne industrije Vinkovci, tajnik Sarčevi ć ing. Slavko s predstavnicima Radničkog kulturnog umjetničkog društva »ŠUMARI« Ore š kovi ć ing. Ivom i tehničarom MUHAR Martinom. Po dolasku svih učesnika susreta okupljene je, u ime inicijatora — DITŠDI Zagreb, pozdravio prof, dr Zvonimir Potočić , zahvalivši se kako gostima iz susjednih republika na odazivu tako i domaćinu na susretljivosti oko ostvarivanja programa. Tom prilikom je izraženo žaljenje što je, zbog kratkoće vremena, izostavljen posjet poznatom spačvansfeom bazenu, domeni slavonskog hrasta. O njegovim mogućnostima i privrednom značaju govorit će, sami po sebi, kapaciteti za preradu drva, ponikli nadomak samom bazenu, uz njegovu materijalnu i kadrovsku podršku. Potom se obratio skupu ing Sarčevi ć Slavko u ime 230 članova DIT-a šumarstva i drvne industrije Vinkovci, poželivši mu dobrodošlicu te priznanje i zahvalnost ovoj generaciji, koja je svojim nesebičnim i predanim radom poni |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 123 <-- 123 --> PDF |
S. 1. Prof. đr Zv. Potočić u ime DITSD I Zagref pozdravlja prisutne na susretu Foto Zl. Lončarić jela glavni teret obnove i izgradnje iratom opustošene zemlje i bez čijih žrtava ne bi bilo sadašnjeg napretka niti života kakovog sada ümademo. Nekoliko riječi o šumarstvu Prema podacima iz 1984. god., iznešenim po drugu Koščevićo i i «uručenim materijalima — bivše ŠG »Hrast« pretstavlja nizinsko šumsko područje smješteno između Save i Dunava uz istočnu granicu SR Hrvatske, s površinom od oko 66.000 ha d drvnom zalihom od oko 15,5 milđjiuna m3, odnosno 254 m3 po hektaru obrasle površine, gdje je hrast zastupljen s približno 63%», jesen sa 17 i ostale vrste sa 20%. Godišnji je prirast ocjenjen na 488.000 m3, odnosno 8 m3 po hektaru, a godišnji etat na 376.000 m3 ili 6,2 m3 po hektaru. Prema vrstama prihoda — glavni prihod učestvuje sa 44 i prethodni sa 56%. a «prema vrstama «drva: hrast sa 36%, ostali tvrdi lišćari sa 47% «i meki lišćari sa 17%. Iskazana struktura u odnosu na vrste prihoda, (posljedica je poremećaja dobnih «razreda još od sječa starih hrastika, kad je pretežan dio «posječen u razdo- blju od 1890. do 1910. god. Sadašnje njihovo stanje, u odnosu na površine, izgleda ovako: razred: I II HI IV V VI VII I—VII o/o: 14 8 13 36 19 9 1 100 Odnos godišnjeg etata prema ukupnoj drvnoj zalihi čini 2,4%, a prema godišnjem prirastu 77%. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 124 <-- 124 --> PDF |
SI. 2. Zajednički snimak sijedih šumarskih glava sa svojim domaćinima Foto: Zl Lončari |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Otvorenost šuma iznosi 6,5 km/100 ha, što je u znatnoj mjeri ispod potreba gospodarenja. Od poslovnih rezultata iz te godine spomenut ćemo da je ukupan prihod ostvaren s ako 3.300 milijuna dinara u čemu utrošena sredstva učestvuju s 43°/» a dohodak s 57»/». U sprovođenju odredbi Zakona o šumama o organizacijskim oblicima šumarstva u Hrvatskoj s 1. siječnja 1985. godine nastale su značajne promjene. Dotanji SOUR »Slavonska šuma« Vinkovci i RO &G Slavonska Požega reorganizirali su u jedinstvenu Radnu organizaciju šumarstva »Slavonska šuma« sa sjedištem u Vinkovcima. Ta RO obuhvaća četiri OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma, deset OOUR-a za iskorištavanje šuma, četiri OOUR-a raznih djelatnosti i sedam Radnih zajednica uključivši i RZ centralne zajedničke službe u Vinkovcima. Na području Spačvanskog šumskog bazena osnovan je jedan OOUR za uzgoj i zaštitu šuma (»Hrast« u Vinkovcima) s 10 RJ — bivših Šumarija), četiri OOUR-a za iskorištavanje šume (Vinkovci, Otok — Spačva, Vrbanja i Županja) te RJ »Mehanizacija« i »Prome1;« kao i RZ zajedničkih službi navedenih OOUR-a. Svoje izlaganje drug Koščević je završio s napomenom da sveukupne potrebe na drvu ovadašnjeg industrijskog kombinata namiruje to uže vimkovačko šumarstvo i da su međusobni odnosi na zavidnoj visini, što je pobudilo određenu pažnju i opuštanje, nakon izvješća o tim složenim organizacijskim prelamanjima, popraćenim s obiljem već nezaobilaznih kratica. Ukrako o drvnoj industriji Nastanak sadašnje drvne industrije na ovom žitorodnom, ali i šumom bogatom kraju, prema riječima druga Skok e i pisanih materijala, treba povezivati s rješavanjem gorućeg problema uposlenostl kraja nastalog kroz suvremenu poljoprivrednu proizvodnju. No usto bi trebalo podsjetiti da je u toku iskorišćivanja starih slavonskih hrastika ovdje postojala razvijena prerađivačka industrija, koju su sačinjavale tri pilane u Vrbanji, tvornica tariina u Županji i tri pilane u Vinkovcima. Sukcesivno sa završetkom sječa završavan je i njihov rad, a prerada se je svodila na pojedinačna uslužna postrojenja uglavnom vezana na mlinove. Nova industrija nastaje 1956. godine putem spajanja lokalne pilane Cerna i Zanatskog stolarskog poduzeća »Slavonski hrast «Vinkovci, koja pod nazivom Drvna industrija »Slavonski hrast« na ovoj lokaciji u Vinkovcima počima graditi svoja postrojenja. Od 1961. do 1969. god. to se poduzeće spaja sa ŠG »Hrast«, otkad djeluje kao »Sumsko-poljoprivredno industrijski kombinat »Spačva«. Nakon njihovog razdvajanja djeluje samostalno kao Drvno industrijski kombinat »Spačva« sa današnjih osam osnovnih organizacija udruženog rada i radnom zajednicom, lociranih u Vinkovcima, a odnedavna i u Županji. Njihovu strukturu i godišnji opseg proizvodnje pružaju slijedeći podaci: 1. Pilana Vinkovci: prozer 75.000 m3 öblovine JUR Pilana Županja: prorez 25.000 m") oblovine |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 126 <-- 126 --> PDF |
2. Tvornica parketa: lamel parket 300.000 ni2, klasični parket 250.000 m2 3. Tvornica plemenitog furnira: 3.000 m^ furnira 3.000 tona drvnog briketa 4. Tvornica građevne stolarije: 30.000 ulaznih i unutrašnjih vrata 20.000 fronti za regale i kuhinje 5. Tvornica ambalaže d Ijuštenog furnira: 1.500.000 kom sanduka jabučara 3.000 m3 topolovog Ijuštenog furnira 6. Stolarija s proizvodnjom drvenih stubišta, specijalnih parketa, zidnih obloga i dijelova namještaja 7. Pogon za održavanje i energetiku, ikoji obuhvaća kotlovnicu, sušaru, trafostanicu, mehaničku i elektroraddonicu, te strojno i građevinsko održavanje. 8. »Spačva-trgovina«, s prodajom, nabavom, transportom, društvenim standardom i maloprodajnim stovarišti´ma u Vinkovcima i Zadru. 9. Radna zajednica zajedničkih službi. U DIK-u uposleno je oko 2.000 radnika. Ukupan prihod predviđen je za 1985. god. sa cea 7.700 milijuna din., u čemu učestvuju troškovi proizvodnje sa 69°/o, a dohodak 31"Vo. Od ukupne realizacije interna realizacija sudjeluje sa 29%, domaće tržište 40°/o, a izvoz 31%. Pravci budućeg razvoja usmjeravaju se na proizvodnju masivnog namještaja i stolica, te na proširenje i modernizacija postojeće proizvodnje na obje lokacije. Obilazak industrijskih postrojenja počeo je sa stovarištem oblovine i vodio kroz pilanske hale, tvornicu ambalaže i Ijuštenog furnira pogon za proizvodnju briketa, parketariju, proizvodne hale tvornice građevne stolarije i završio u tvornici plemenitih furnira. Već raspored i veličina tih postrojenja, građevinske konstrukcije i sam strojni park stvorili su dojam .jedne suvremene li uhodane proizvodnje. Za poneke goste pojava takove proizvodnje u Vinkovcima značila je nešto novog, a za ostale rijedak susret s pravim brdima pilanskih i furnlirskih trupaca, nepreglednim nizovima paletizirane piljene građe, te upakovanih složajeva, što parketa, što furnira i ostalih proizvoda. Razgovori su nastavljeni i u toku ručka, priređenog u društvenom đoniu. Počima ih drug Potoči ć nakon uočenih nešto tanjih promjena trupaca i asociranih misli na poznata imena ovdašnjih taksatora Markića, Crnadka, Smilaja — interesirajući se, da li su još na snaži propisi o dužini ophodnji iz njihovih šumško-gospođarskih osnova. Iz odgovora se saznalo da postoje propisi o 140-oj ophodnji za hrast, koje se primjenju za sve kvalitetnije sastojine. Autor ovog članka upoznao je prisutne, kroz nekoliko dogodovština — kako se je negda ovdje živjelo, kako se je provodila struka i o čemu kružile već dosad i zaboravljene priče. To je potaklo još nekoliko sugovornika da ga i ponekom svojom uspomenom upotpune. Bili su to drug Žarko D i m i tr i j e v i ć sa svojim utiskom u nastupu svog rada kod Brodske imovne općine 1932. godine kao i drug Rajica D j e k i ć sa podvigom njihove grupe »umnih radnika« iz Tuzle, kada su štrajkom izvojevali neke povlastice za svoju obespravljenu branšu šumara — stažista. 532 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 127 <-- 127 --> PDF |
Na programu je sudjelovala i dramska sekcija RKUD »Šumari« sa odlomkom is monodrame J. Pejakovića »Oj živote« koju je uspješno odigrao glumac-amater B. Kralj . Na kraju je prikazan fdlm o ŠG »Hrast« snimljen 1974. god o proslavi stote obljetnice postojanja šumarstva jugoistočne Slavonije na višoj organizacijskoj razini. O dojmovima s tog susreta trebali bi, prije svega, poći od samih učesnika. Prema životnoj dobi uglavnom je to generacija rođena prije završetka I svjetskog rata, predvođena doajenom 85-godišnjim Miodragom Jovanovićem, te 79-godišnjim Petrom Zianijem, 77-gadišnjacima Žarkom Dimitrijevićem ,i Svetislavom Kijametovićem i tako iredorn. Stiče se dojam, ali naoko, da je to već vrijeme učinilo svoje. No sudeći po svježini duha, memoriji i živom dialogu sve su te snage još pune života, čija se bogata iskustva, nažalost, premalo koriste. Pa čak ni na jednoj, moglo bi se ustvrditi, nasušnoj potrebi da se obradi, još nedovoljno izraženi doprinos šumske privrede na obnovi i industrijalizaciji zemlje ili recimo, uloga inženjersko-tehničkog kadra na tom zadatku — čiju bi organizaciju, uz nešto više ulaganja, mogla provesti i sama redakcija »Šumarskog lista«. Završavajući ovaj izvještaj o drugom susretu šumara veterana iz Beograda, Sarajeva i Zagreba (prvi je održan 18. svibnja 1983. godine u Slavoskom Brodu) ne možemo se oteti dojmu da je susret, iako u vremenskom tjesnacu, u cijelosti uspio i da slične aktivnosti treba i nadalje podržavati. I nastavit će se, jer je pred rastanak kolega Rajioa Đ e k i ć izjavio da će beogradski penzionera organizirati sljedeći susret na svom području, na Goču ili na Deliblatskoj peščari. Dragan Tonković |