DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 122     <-- 122 -->        PDF

ŠUMARSKI VETERANI HRVATSKE, SRBIJE TE BOSNE I
HERCEGOVINE U POSJETU VINKOVCIMA


U organizaciji DIT-a šumarstva i drvne industrije Zagreb održan je 24. svibnja
ove godine u Vinkovaima susret starijih generacija šumara iz SR: Hrvatske,
Srbije, Bosne i Hercegovine, no većinom iz njihovih centara: Zagreba, Beograda
i Sarajeva. Domaćin im je bio DIT šumarstva i drvne industrije Vinkovci, a susret
je održan u društvenom domu Drvno industrijskog ´Kombinata »Spačva.«


Slijedom već uhodane prakse ovog zagrebačkog društva, da svoje starije gene-,
racije ponovo približi struci i suradnicima iz minulih dana — dolazi i do ovog
susreta, ali ovaj put u proširenom sastavu. Vinkovci su došli u obzir ne samo
kao poznato sastajalište šumara ove tri republike, već i kao područje, u čijem
je radu sudjelovao veći broj učesnika.


Od 35 sudionika susreta bili su:


— dz SR Hrvatske Cop Bogomil, Horvatinović Slavko, Hruška Bernard, Maretić
Mirko, Maričević Ivan, Muniižaba Sveto, Lucarić Tomo, Oštrić Ivan, Piškorić
Oskar, Potočić Zvonimir, Sirotić Nadan, Supek Vlado, Spoljarić Vladimir, Šulentić
Ferdo, Tonković Dragan, Trohar Vlado, Vanjković Srećko, Vilček Emanuel i Ziani
Petar;
— iz SR Srbije Dimitrijević Žarko, Đekić Rajica, Jašić Petar, Jovanović Miodrag,
Nikolić Nikola, Dadivojević Radmilo, Stojanović Jovan i Vladisavljević Svetisiav;


— iz SR Bosne i Hercegovine Hadžitrifković Romko, Jovković Branislav, Marjan
Jovan, Milanović Branko i Ržehak Viktor.
U ime Radne organizacije »SLAVONSKA SUMA« prisustvovao je Koščevi ć
ing. Zvonimir, iz Drvno-industrijskog kombinata »SPAČVA« Skok o ing. Zvonko
te u ime domaćina, Društva inženjera i tehničara šumarstva d drvne industrije
Vinkovci, tajnik Sarčevi ć ing. Slavko s predstavnicima Radničkog kulturnog
umjetničkog društva »ŠUMARI« Ore š kovi ć ing. Ivom i tehničarom MUHAR
Martinom.


Po dolasku svih učesnika susreta okupljene je, u ime inicijatora — DITŠDI
Zagreb, pozdravio prof, dr Zvonimir Potočić , zahvalivši se kako gostima iz
susjednih republika na odazivu tako i domaćinu na susretljivosti oko ostvarivanja
programa. Tom prilikom je izraženo žaljenje što je, zbog kratkoće vremena, izostavljen
posjet poznatom spačvansfeom bazenu, domeni slavonskog hrasta. O njegovim
mogućnostima i privrednom značaju govorit će, sami po sebi, kapaciteti
za preradu drva, ponikli nadomak samom bazenu, uz njegovu materijalnu i kadrovsku
podršku.


Potom se obratio skupu ing Sarčevi ć Slavko u ime 230 članova DIT-a
šumarstva i drvne industrije Vinkovci, poželivši mu dobrodošlicu te priznanje i
zahvalnost ovoj generaciji, koja je svojim nesebičnim i predanim radom poni




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 123     <-- 123 -->        PDF

S. 1. Prof. đr Zv. Potočić u ime DITSD I Zagref pozdravlja prisutne na susretu
Foto Zl. Lončarić


jela glavni teret obnove i izgradnje iratom opustošene zemlje i bez čijih žrtava
ne bi bilo sadašnjeg napretka niti života kakovog sada ümademo.


Nekoliko riječi o šumarstvu


Prema podacima iz 1984. god., iznešenim po drugu Koščevićo i i «uručenim
materijalima — bivše ŠG »Hrast« pretstavlja nizinsko šumsko područje smješteno
između Save i Dunava uz istočnu granicu SR Hrvatske, s površinom od
oko 66.000 ha d drvnom zalihom od oko 15,5 milđjiuna m3, odnosno 254 m3 po
hektaru obrasle površine, gdje je hrast zastupljen s približno 63%», jesen sa 17 i
ostale vrste sa 20%.


Godišnji je prirast ocjenjen na 488.000 m3, odnosno 8 m3 po hektaru, a godišnji
etat na 376.000 m3 ili 6,2 m3 po hektaru. Prema vrstama prihoda — glavni
prihod učestvuje sa 44 i prethodni sa 56%. a «prema vrstama «drva: hrast sa 36%,
ostali tvrdi lišćari sa 47% «i meki lišćari sa 17%.


Iskazana struktura u odnosu na vrste prihoda, (posljedica je poremećaja dobnih
«razreda još od sječa starih hrastika, kad je pretežan dio «posječen u razdo-
blju od 1890. do 1910. god. Sadašnje njihovo stanje, u odnosu na površine,
izgleda ovako:


razred: I II HI IV V VI VII I—VII


o/o: 14 8 13 36 19 9 1 100


Odnos godišnjeg etata prema ukupnoj drvnoj zalihi čini 2,4%, a prema godišnjem
prirastu 77%.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 124     <-- 124 -->        PDF

SI. 2. Zajednički snimak sijedih šumarskih glava sa svojim domaćinima


Foto: Zl Lončari




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 125     <-- 125 -->        PDF

Otvorenost šuma iznosi 6,5 km/100 ha, što je u znatnoj mjeri ispod potreba
gospodarenja.


Od poslovnih rezultata iz te godine spomenut ćemo da je ukupan prihod ostvaren
s ako 3.300 milijuna dinara u čemu utrošena sredstva učestvuju s 43°/» a dohodak
s 57»/».


U sprovođenju odredbi Zakona o šumama o organizacijskim oblicima šumarstva
u Hrvatskoj s 1. siječnja 1985. godine nastale su značajne promjene. Dotanji SOUR
»Slavonska šuma« Vinkovci i RO &G Slavonska Požega reorganizirali su u jedinstvenu
Radnu organizaciju šumarstva »Slavonska šuma« sa sjedištem u Vinkovcima.
Ta RO obuhvaća četiri OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma, deset OOUR-a za
iskorištavanje šuma, četiri OOUR-a raznih djelatnosti i sedam Radnih zajednica
uključivši i RZ centralne zajedničke službe u Vinkovcima. Na području Spačvanskog
šumskog bazena osnovan je jedan OOUR za uzgoj i zaštitu šuma (»Hrast« u
Vinkovcima) s 10 RJ — bivših Šumarija), četiri OOUR-a za iskorištavanje šume
(Vinkovci, Otok — Spačva, Vrbanja i Županja) te RJ »Mehanizacija« i »Prome1;«
kao i RZ zajedničkih službi navedenih OOUR-a.


Svoje izlaganje drug Koščević je završio s napomenom da sveukupne potrebe
na drvu ovadašnjeg industrijskog kombinata namiruje to uže vimkovačko šumarstvo
i da su međusobni odnosi na zavidnoj visini, što je pobudilo određenu pažnju
i opuštanje, nakon izvješća o tim složenim organizacijskim prelamanjima, popraćenim
s obiljem već nezaobilaznih kratica.


Ukrako o drvnoj industriji


Nastanak sadašnje drvne industrije na ovom žitorodnom, ali i šumom bogatom
kraju, prema riječima druga Skok e i pisanih materijala, treba povezivati s rješavanjem
gorućeg problema uposlenostl kraja nastalog kroz suvremenu poljoprivrednu
proizvodnju.


No usto bi trebalo podsjetiti da je u toku iskorišćivanja starih slavonskih hrastika
ovdje postojala razvijena prerađivačka industrija, koju su sačinjavale tri
pilane u Vrbanji, tvornica tariina u Županji i tri pilane u Vinkovcima. Sukcesivno
sa završetkom sječa završavan je i njihov rad, a prerada se je svodila na pojedinačna
uslužna postrojenja uglavnom vezana na mlinove.


Nova industrija nastaje 1956. godine putem spajanja lokalne pilane Cerna i
Zanatskog stolarskog poduzeća »Slavonski hrast «Vinkovci, koja pod nazivom Drvna
industrija »Slavonski hrast« na ovoj lokaciji u Vinkovcima počima graditi svoja
postrojenja. Od 1961. do 1969. god. to se poduzeće spaja sa ŠG »Hrast«, otkad djeluje
kao »Sumsko-poljoprivredno industrijski kombinat »Spačva«. Nakon njihovog
razdvajanja djeluje samostalno kao Drvno industrijski kombinat »Spačva« sa današnjih
osam osnovnih organizacija udruženog rada i radnom zajednicom, lociranih
u Vinkovcima, a odnedavna i u Županji. Njihovu strukturu i godišnji opseg proizvodnje
pružaju slijedeći podaci:


1. Pilana Vinkovci: prozer
75.000 m3 öblovine
JUR Pilana Županja: prorez
25.000 m") oblovine


ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 126     <-- 126 -->        PDF

2.
Tvornica parketa: lamel parket
300.000 ni2, klasični parket 250.000 m2
3.
Tvornica plemenitog furnira:
3.000 m^ furnira
3.000 tona drvnog briketa
4.
Tvornica građevne stolarije:
30.000 ulaznih i unutrašnjih vrata
20.000 fronti za regale i kuhinje
5.
Tvornica ambalaže d Ijuštenog furnira:
1.500.000 kom sanduka jabučara
3.000 m3 topolovog Ijuštenog furnira
6.
Stolarija s proizvodnjom drvenih stubišta, specijalnih parketa, zidnih obloga
i dijelova namještaja
7.
Pogon za održavanje i energetiku, ikoji obuhvaća kotlovnicu, sušaru, trafostanicu,
mehaničku i elektroraddonicu, te strojno i građevinsko održavanje.
8.
»Spačva-trgovina«, s prodajom, nabavom, transportom, društvenim standardom
i maloprodajnim stovarišti´ma u Vinkovcima i Zadru.
9.
Radna zajednica zajedničkih službi.
U DIK-u uposleno je oko 2.000 radnika.
Ukupan prihod predviđen je za 1985. god. sa cea 7.700 milijuna din., u čemu
učestvuju troškovi proizvodnje sa 69°/o, a dohodak 31"Vo. Od ukupne realizacije interna
realizacija sudjeluje sa 29%, domaće tržište 40°/o, a izvoz 31%.
Pravci budućeg razvoja usmjeravaju se na proizvodnju masivnog namještaja
i stolica, te na proširenje i modernizacija postojeće proizvodnje na obje lokacije.
Obilazak industrijskih postrojenja počeo je sa stovarištem oblovine i vodio
kroz pilanske hale, tvornicu ambalaže i Ijuštenog furnira pogon za proizvodnju
briketa, parketariju, proizvodne hale tvornice građevne stolarije i završio u tvornici
plemenitih furnira. Već raspored i veličina tih postrojenja, građevinske konstrukcije
i sam strojni park stvorili su dojam .jedne suvremene li uhodane
proizvodnje. Za poneke goste pojava takove proizvodnje u Vinkovcima značila je
nešto novog, a za ostale rijedak susret s pravim brdima pilanskih i furnlirskih trupaca,
nepreglednim nizovima paletizirane piljene građe, te upakovanih složajeva,
što parketa, što furnira i ostalih proizvoda.
Razgovori su nastavljeni i u toku ručka, priređenog u društvenom đoniu.
Počima ih drug Potoči ć nakon uočenih nešto tanjih promjena trupaca i asociranih
misli na poznata imena ovdašnjih taksatora Markića, Crnadka, Smilaja


— interesirajući se, da li su još na snaži propisi o dužini ophodnji iz njihovih
šumško-gospođarskih osnova. Iz odgovora se saznalo da postoje propisi o 140-oj
ophodnji za hrast, koje se primjenju za sve kvalitetnije sastojine.
Autor ovog članka upoznao je prisutne, kroz nekoliko dogodovština — kako
se je negda ovdje živjelo, kako se je provodila struka i o čemu kružile već
dosad i zaboravljene priče. To je potaklo još nekoliko sugovornika da ga i ponekom
svojom uspomenom upotpune. Bili su to drug Žarko D i m i tr i j e v i ć sa
svojim utiskom u nastupu svog rada kod Brodske imovne općine 1932. godine
kao i drug Rajica D j e k i ć sa podvigom njihove grupe »umnih radnika« iz Tuzle,
kada su štrajkom izvojevali neke povlastice za svoju obespravljenu branšu šumara
— stažista.


532




ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 127     <-- 127 -->        PDF

Na programu je sudjelovala i dramska sekcija RKUD »Šumari« sa odlomkom
is monodrame J. Pejakovića »Oj živote« koju je uspješno odigrao glumac-amater


B. Kralj . Na kraju je prikazan fdlm o ŠG »Hrast« snimljen 1974. god o proslavi
stote obljetnice postojanja šumarstva jugoistočne Slavonije na višoj organizacijskoj
razini.
O dojmovima s tog susreta trebali bi, prije svega, poći od samih učesnika.
Prema životnoj dobi uglavnom je to generacija rođena prije završetka I svjetskog
rata, predvođena doajenom 85-godišnjim Miodragom Jovanovićem, te 79-godišnjim
Petrom Zianijem, 77-gadišnjacima Žarkom Dimitrijevićem ,i Svetislavom Kijametovićem
i tako iredorn. Stiče se dojam, ali naoko, da je to već vrijeme učinilo
svoje. No sudeći po svježini duha, memoriji i živom dialogu sve su te snage još
pune života, čija se bogata iskustva, nažalost, premalo koriste. Pa čak ni na
jednoj, moglo bi se ustvrditi, nasušnoj potrebi da se obradi, još nedovoljno izraženi
doprinos šumske privrede na obnovi i industrijalizaciji zemlje ili recimo,
uloga inženjersko-tehničkog kadra na tom zadatku — čiju bi organizaciju, uz nešto
više ulaganja, mogla provesti i sama redakcija »Šumarskog lista«.


Završavajući ovaj izvještaj o drugom susretu šumara veterana iz Beograda,
Sarajeva i Zagreba (prvi je održan 18. svibnja 1983. godine u Slavoskom Brodu)
ne možemo se oteti dojmu da je susret, iako u vremenskom tjesnacu, u cijelosti
uspio i da slične aktivnosti treba i nadalje podržavati. I nastavit će se, jer je pred
rastanak kolega Rajioa Đ e k i ć izjavio da će beogradski penzionera organizirati
sljedeći susret na svom području, na Goču ili na Deliblatskoj peščari.


Dragan Tonković