DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1985 str. 111 <-- 111 --> PDF |
U ovom broju, u redovnoj rubrici, »-Der grüne Impuls«, šum. savjetnik h. c. Dipl. - Ing. Bruno Neube r nastoji odgovoriti, da li je gradnja šumskih prometnica korisna ili štetna. Štetna, dakako, kao grubi zahvat u prirodu, za ekosistem. Konstatira, da je u prošlosti bilo mnogo grješaka, »ali primjenom novih načina građenja i primjene moderne tehnologije, zahvati u prirodi i krajolik su bitno obzirniji. ... Naši danas građeni putevi za nekoliko godina ´bit će na kosinama bogato obrasli drvećem, a gusta krošnja će se pobrinuti, da će iz ptičje perspektive zahvat biti jedva vidljiv.« Na šumske prometnice osvrnuo se i O. Braumandl te H. Mayer, B r a u m a n d 1 odgovora na kritike, da uprava državnih šuma kod gradnje svojih prometnica vodi premalo brige o posljedicama na izgled krajolika. Međutim, naglašava treba znati, da su državne šume većinom u visokim i eksponiranim planskim područjima, gdje su uslovi gradnje teški. Nadalje, ovdje se gradilo kasnije nego li je bio slučaj pri otvaranju privatnih šuma i gradi se u vrijeme, kada je u javnosti osjetljivost za takove iradove bitno porasla. Uprava državnih šuma (prihvatila je kritiku i odnedavna gradnjom otvorene površine ozelenjava. H. Maye r pak kaže, da su posljednjih nekoliko desetgodišta zbog velikih strojeva izgrađeni brojni putovi i time su za ekologiju kraja nanijete nepopravljive štete (posebno navodi Vapnenačke Alpe). Međutim, brižnim proučavanjim varijanti, zamjenom buldožera bagerima te pažljivim miniranjem štete se mogu svesti na minimum. Ovaj broj F. A. Z. sadrži još izvještaj o praćenju oštećivan ja šuma u Austriji imisijama i o utvrđivanju truleži u deblima smreke pomoću sprave Conditiometar AS-1. Prvi izvještaj saopćio je ministar G. Ha i de n na konferenciji za tisak održanoj 20. svibnja O. g. u Saveznom institutu za šumarske pokuse. Prema tom izvještaju u Austriji su 1984. godine osnovane 1332 stalne plohe za praćenje o štećivanja (raspoređene po mreži razmaka 4 kim iu šumovitijim područjima, a gušćom u manje šumovitim). Na tim plohama pratit će se gustoća .krošanja po ljestvici od 5 stupnjeva (1 bez gubitka lišća-iglica, 2 slabo prozračne, 3. srednje prozračne, 4 jako prozračne i 5 odumr´e krošnje). O efikasnosti utvrđivanja truleži u stablima smreke C o n d i t i o n m e t r o m AS-1 izvješćuje, u priloženom svom Biltenu, Savezni institut za šumarske pokuse. Efikasnost utvrđivanja truleži Condio-metrorh AS-1 iznosi 93,lWh, dok okularnim načinom samo 62,5%. * Za »-Godinu šume 1985.« austrijska pošta izdala je i blok-marke vrijednosti 6 šilinga (3,8 milijuna komada). Na markama je predočena zdrava šuma, oštećena šuma i neki uzročnici oštećenja. O. Piškorić L´ITALIA FORESTALE E MONTANA XL godište, br. 1. — siječanj/veljača 1985. Ovaj broj I. F. M., kojeg izdaje Accademia Italiana di Scienze Forestall,* sadrži: P. Bouvarel, iz Nacionalnog centra za šumarska istraživanja u Champenaux- u (Francuska) piše o »P o 1 i t i c i F r a ncuske o istraživanju ´lanca drvo´ «. Naime, prije desetak godina u Zavodu za ekonomiku šumarstva u Nancy-u izrađena je studija o kretanju prvotne materije drva od njegove proizvodnje u šumi do njegove prerade u konačne proizvode, odnosno o uzgoja šuma (proizvodnje drva), preko is´korišćivanja i industrijskre prerade na pilanama do proizvodnje celuloze i papira te pokućstva. Koliki zna* Ovaj broj stigao je u Zagreb tek početkom kolovoza. 517 |