DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski centar RAZVOJ ŠUMSKE PROIZVODNJE JUGOSLAVIJE I ZADACI CENTRA DO 2000. GODINE Beograd, 1984. U današnjoj Jugoslaviji za istraživački rad, uz onaj na šumarskim fakultetima, proširen je i osnivanjem posebnih ustanova, instituta ili zavoda. Tako su ustanove za istraživanja u šumarstvu osnovane u svim republičkim centrima te u AP Kosovo. U Novom Sadu (AP Vojvodini) postoji Institut za topolarstvo, dakle institut za jedno uže područje proizvodnja drva (uzgajanja šumskog drveća). Bio je 1947. godine, osnovan i Savezni institut pa pošuml javan je i melioraciju krša sa sjedištem u Splitu, te 1960. godine, Zavod za četinjače (u Jastrebarskom), ali su bili kratkog vijeka. Krš Kraškog područja međutim nije ostao posve izvan dometa istraživanja, jer se ta istraživanja provode u Institutu za Jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Materijalna baza (zgrade, zemljište, rasadnik) Zavoda za četinjače pripala je zagrebačkom Institutu, koji je nastavio djelovanje kao Šumarski institut Jastrebarsko. Uz ove znanstveno- istraživačke ustanove (iako istraživanja ne mogu biti drugačija nego znanstvena — proširivanje postojećih ili postizanju novih spoznaja) 1958. godine osniva se i 1959. godine počinje s radom Jugoslavenski savjetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo u Beogradu koji danas djeluje kao JUGOSLAVENSKI POLJOPRIVREDNO- ŽUMARSKI CENTAR (u daljnjem tekstu Centar). Zadaci Centra su razvojno-stručni, obrazovni i propagandni rad na unapređenju poljoprivredne i šumske proizvodnje uvođenjem u proizvodnju provjere 388 renih, suvremenih znanstvenih, tehničkih i tehnoloških rješenja i radnih iskustava, uz usavršavanje organizacije rada, a sve u cilju postizanja maksimalnih naturalnih i ekonomskih efekata u proizvodnji. Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski centar navršio je, dakle, 1984. godine 25 godina svoga postojanja i rada i tim povodom izdao i publikaciju — spomenicu »RAZVOJ ŠUMSKE PROIZVODNJE JUGOSLAVIJE I ZADACI CENTRA DO 2000. GODINE« (Beograd, 1984.) Sadržaj Spomenice, nakon Predgovora izdavača i izvatka iz Poruke predsjednika Tita III Kongresu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, održanogm 1958. godine na Bledu, podijeljen je u dva dijela: Dio I — Razvoj šumske proizvodnje Jugoslavije i zadaci Centra do 2000. godine, i Dio II — Dvadeset i pet godina razvojnog rada službe šumske proizvodnje (u Centru). U prvom dijelu nalaze se radovi: J. Jeremić, dipl. inž.: Zašto je osnovan Jugoslovenski poljoprivredno-šumarski centar i da li je opravdao sebe u šumarstvu, Prof. dr Sv. B u t u 1 i j a : Razvoj šumarstva Jugoslavije do 2000. godine, D. Lončarević, dipl. ecc.: Industrija za preradu drveta i njene potrebe do 2000. godine, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 99 <-- 99 --> PDF |
D. Bura , dipl. inž.: Mogućnosti razvoja šumske i plantažne proizvodnje drveta radi otklanjanja deficita do 2000. godine, M. Jeftić , dipl. inž.: Unošenje četinara u lišćarske šume — perspektivni zadatak, M. Jeftić , dipl. inž.: Izdvajanje i registraciju šumskih semenskih objekata i potreba za revizijom, M. Đ u k i ć, dipl. inž.: Mehanizacija i automatizacija šumskih radova, M. D r a ž i ć, dipl. inž.: Mogućnosti proizvodnje celuloznog drveta intenziviranjem gazdovanja šumama (Rešavanja problema snabdevanja sirovinom Fabrike celuloze u Loznici), B. Marinković, dipl. inž.: Rad na priznavaju novostvorenog selekcionisanog šumskog semena i sadnog materijala i naredni zadaci. Drugi dio, kako i sam naslov kazuje, prikazuje osnivanje i razvoj Centra tijekom minulih 25 godina. Autor tog dijela je Dimitrije Bura , koji je, uostalom, i najmjerodavniji za taj prikaz, jer je sudjelovao u osnivanju Centra i u njemu radio od prvih dana do svog umirovljenja (1975.) i bio direktor Sektora (službe) za šumarstvo Centra. Ovaj dio sastoji se od UVODA, u kojem je prikazano osnivanje Centra, mjesto razvojne službe u poljoprivredi i šumarstvu, organizacija, zadaci i ´upravljanje centrom i RAD SLUŽBE ŠUMSKE PROIZVODNJE (1958/59. — 1983/84.) »Rad službe šumske proizvodnje« opširno je prikazan, čak na 200 stranica i podjeljen na 16 poglavlja. Navedeni su održani simpoziji, savjetovanja, tečajevi i demonstracije nove tehnike i tehnologije a tih je bilo svake godine. Stručna šumarska izdavačka djelanost također je obilata, jer je izdano ukupno 128 naslova i, po narudžbi, 22 studije. Od tih naslova treba izdvojiti: Atlas šumskih zemljišta Jugoslavije (u boji) prof. M. Č i r i ć a, Registar šumskih semenskih objekata Jugoslavije (u dva dijela) i Zbornik radova »DELIBLATSKI PESAK«, u 3 dijela s 59 radova i bibliografijom radova o Deliblatskom pesku. Kako je dodan i indeks svih autora, to ova publikacija svakom bibliografu literature iz šumarstva ili biografa šumara znatno olakšava rad i nezaobilan je priručnik. Ovaj dio završava popisom svih radnika i suradnika Centra t. j . i onih koji nisu u redovnom radnom odnosu, a za sadašnjeg direktora, dr Vukašina V u j adinovića , i šumarskih stručnjaka Centra, novinara — tehničkog urednika edicija Centra Milutina Vujović a te prevodilaca dane su i biografije. Sastavni dio knjige su i opširniji sažetci na egleskom, francuskom, njemačkom i ruskom jeziku. Knjiga završava »informacijama iz proizvodnih programa saradnika Jugoslavenskog poljoprivredno-šumarskog centra «, koje je prikupio i za štampu priredio « Miloš Đ u k i ć, dipl. inž. To su informacije o na pr. Institutu za topola-"stvo u Novom Sadu, o SOUR-u ŠIPAD, TOMOS-a iz Kopra i dr. »Publikacija je štampana«, kako stoji u Uvodu, »uz materijalnu pomoć Saveznog komiteta za poljoprivredu, PKJ — Opšteg udruženja šumarstva i industrije za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije i neposrednih proizvađača«, Fabrika celuloze i papira u Sremskoj Mitrocici poklonila je za njeno tiskanje papir posebno je naglašeno i u zahvali donatorima. Kakvoća poklonjenog papira omogućila je i veoma dobre brojne ilustracije, što u boji što crnobijele od 13 autora. — počam od akademskog slikara F i 1 a k o v- c a (reprodukcija slike kamenjarki) i nestora fotografa šumarstva Stevana K o 1 a- r o v i ć a do Dimitrije Bure. O. Piškorić 389 |