DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Influence of Weather Conditions on the Forest Fire Occurrence along the Adriatic Coast and Islands in Croatia during 1984 Summary Weather conditions characterized by very dry and hot periods along the Adriatic coast and islands in Croatia are highly dangerous for the forest fire appearance and its spreading. This paper presents the analysis of weather sequencies in 1984 caused by the large scale atmospheric circulation, and response of the local weather to the changes in macroscale atmospheric motions. Local weather elements known as potential forest fire triggering effects, are combined in a fire weather index, and numerical values of these indicies are given for a series of meteorological stations during the warm season April — September 1984 (Table 3). These values are compared to those in extremely dry year 1983, characterized by a great number of forest fires and tremendous damages in the Adriatic area (Table 5). It is shown that the estimated forest fire damages and reported losses of properties are highly correlated with the spatial and temporal variations of meteorological fire indicies resulting from both local and large scale yeather characteristics. In conclusion, the number of classified fire indicies, from very small to highly dangerous, for each month are compared to the fire combustions (Table 6). This clearly illustrates that particular weather conditions represent the primary potentials for forest fire occurrence, and thus the introduced indicies well exhibit a quantitative form of fire´s manifestation and its danger. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 71 <-- 71 --> PDF |
efikasnijoj preventivnoj zaštiti šuma od požara. Organizacijska priprema i planiranje, kao i svakodnevne razne aktivnosti vatrogasnih jedinica i šumskih gospodarstava mogu se bolje planirati uz primjenu informacije o opasnosti od požara. Razlog zbog koga se treba koristiti sistem za ocjenjivanje opasnosti od šumskih požara jeste, da se upravama vatrogasnih službi kao 1 upravama šumskih gospodarstava osigura organizirana upotreba znanja i iskustva sakupljenih u izvještajima o šumskih požarima i terenskim studijima o zapaljivosti goriva, kao i o razumijevanju najvažnijeg pokazatelja — meteorološkog indeksa požara. On je put iznalaženja zapaljivosti goriva koji uvažava učinke prošlih i trenutnih vremenskih prilika na tri sloja pokrivača šumskog tla, te daje brojčane indekse koji procjenjuju intenzitet vatre u standardnim vrstama šume. 5. ZAKLJUČAK Analiza vremenskih prilika na Jadranu u 1984. godini je pokazala da je ta godina u prosjeku bila kišnija i hladnija od normale. Jedini mjeseci s temperaturom višom od dugogodišnjih srednjaka su bili listopad i studeni. U prosincu je temperatura ponovo pala pod utjecajem razvoja snažne Sibirske anticiklone, koja je već najavila nastupajuću izvanredno hladnu zimu 1984/85. Prema tome se može zaključiti da je kišna 1984. godina na Jadranu bila kompenzacija hidrološkog ciklusa u atmosferi za sušu u 1983. godini, ali je na sličan način ovakva kompenzacija došla do izražaja i u kraćim, sezonskim, razmjerima unutar godine. Sušno ljeto je za razliku od 1983. godine imalo temperaturu ispod normale i manji broj vrućih dana, ali je bilo karakterizirano jačim vjetrom što pogoduje širenju šumskih požara, pa na taj način također predstavlja potencijalnu opasnost za štete većih razmjera. LITERATURA Alexander, M. E., Lawson, B. D., Stocks, B. J. and Van Wagner, C. E., 1984: User guide to the Canadian forest fire behaviour prediction system: Rate of Spread Relationsphips (Interim Edition), Canadian Forestry Service Fire Danger Group. 72 pp. D i m i t r o v, T. i J u r č e c , V. (1984): Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara na području priobalnog krša tijekom 1983. godine. Šumarski list, 108, br. 9—10, 427—445. J urč e c, V. (1976): Anomalije opće cirkulacije atmosfere, sušni periodi i mogućnosti prognoze suše. »Prognoza sušnih perioda«, Rasprave i prikazi, 13, Rep. hidrometerološki zavod SRH, 143—203. Lawson , B. D. (1977): »Fire Weather Index«. Canadian Forestry Service 24 str. REP. HIDROMETEOROLOSKI ZAVOD SR HRVATSKE (1984): Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u SR Hrvatskoj u 1983. godini. RSUP SR Hrvatske (1985): Bilten o požarima 1984. 75 str. HEP. KOMITET ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, 1985: Informacija o šumskim požarima u 1984 godini. 29 str. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 70 <-- 70 --> PDF |
360 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 69 <-- 69 --> PDF |
lavnom poklapa sa većim klasama opasnosti. Iznimku unekoliko čini Istra zbog zatravljenih šuma i velikih površina zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, gdje se prilikom spaljivanja korova, trave, žbunja i si., požar brzo prenosi s poljoprivrednog na šumske površine. Međutim, iz iskaza dana po klasama opasnosti vidljivo je da je, recimo Pazin u IV mjesecu (prosječna klasa male opasnosti), imao 11 dana u klasama umjerene i velike opasnosti, kada su se uglavnom ti požari i pojavili. Radi cjelovitijeg sagledavanja kako faktor vrijeme utječe na stvaranju povoljnih uvjeta za pojavu šumskog požara, priložena je i tabela 5., u kojoj su dati usporedni podaci za 1933. godinu, koja je kako je naprijed napomenuto, bila izuzetno povoljna za pojavu šumskih požara. Na kraju priložena je i tabela 6. koja prikazuje broj požara na priobalnom djelu krša po klasama opasnosti za svaki mjesec posebno tokom sezone šumskih požara (od 1. 4. do 30. 9.), za 1984. godinu. Date su i vrijednosti ukupno sagorjele površine, kao i prosjek sagorjele površine po jednom nastalom požaru za svaku klasu opasnosti. Ova analiza sačinjena je isto tako na temelju podataka kompjutorske obrade šumskih požara RSUP-a SRH po općinama i to samo za one općine koje na svom području imaju meteorološke stanice, pri čemu jedna meteorološka stanica pokriva granice svoje općine. Šumski požari koji su se pojavili u općinama koje na svom području nemaju meteorološke stanice, nisu uzeti u razmatranje, jer bi se metodom interpolacije klasa opasnosti za te općine dobili krivi rezultati. Iz tabele 6. se vidi da je na područjima promatranih 15 meteoroloških stanica od ukupnog broja šumskih požara 70% pojavilo u srpnju i kolovozu, što ujedno označava granice najopasnijeg perioda u sezoni šumskih požara za 1984. godinu. Isto tako je vidljivo da od ukupnog broja šumskih požara v srpnju i kolovozu čak 79% istih spada u klase velike i vrlo velike opasnosti. Nadalje, vidljiv je porast broja požara u odnosu na porasti klasa opasnosti, kao i porast prosjeka sagorjele površine po jednom nastalom šumskom požaru. Prema tome, vrijednosni pokazatelji MlP-a u priloženim tabelama pružaju poseban kvalitativan podatak o intenzitetu (žestini) šumskog požara obzirom na klasu u kojoj isti nastane. U osnovi meteorološki indeks požara je kalibriran tako, da požari koji nastaju u većim klasama jesu požari s većim intenzitetom kojih je teže suzbijati, za razliku od požara koji se javljaju u manjim klasama, koji su zbog nepovoljnih meteoroloških prilika slabijeg intenziteta i lakše ih je suzbiti. Razumljivo, ovdje ljudski faktor ima isto tako važnu ulogu, jer dobra organiziranost na terenu, preventivne mjere, brza intervencija i suzbijanje požara u samom začetku od presudnog je utjecaja na veličinu sagorjele površine. Da bi se dobila cjelovita slika o žestini, odnosno, intenzitetu šumskog požara, potreban je podatak o veličini štete.koju jedan šumski požar prouzroči. Podatak o sagorjeloj površini često puta je kombinacija sagorjele trave, makije i šume, ili samo trave i makije gdje su štete vrlo imale u odnosu na sagorjelu drvnu masu. S toga je potrebno sačiniti jedinstvenu metodologiju o nastaloj šteti od šumskog požara, čije se vrijednosti kasnije mogu uzeti kao objektivan podatak u analizama o šumskim požarima. Ovi vrijednosni pokazatelji meteorološkog indeksa požara mogu biti od velike koristi svim učesnicima zaštite šuma od požara, jer poznavanje lokalnih prilika vremena, uz poznavanje vegetacije i orografije, jedini je put ka 359 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 68 <-- 68 --> PDF |
358 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 67 <-- 67 --> PDF |
357 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 66 <-- 66 --> PDF |
356 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 65 <-- 65 --> PDF |
355 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 64 <-- 64 --> PDF |
354 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 63 <-- 63 --> PDF |
353 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 62 <-- 62 --> PDF |
352 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 61 <-- 61 --> PDF |
351 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 60 <-- 60 --> PDF |
350 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 59 <-- 59 --> PDF |
349 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 58 <-- 58 --> PDF |
U tabeli 4. dati su iskazi određenih vrijedosti MlP-a za 15 meteoroloških stanica na priobalnom i otočnom području Jadrana za sezonu 1984, godine, od 1. travnja do 30. rujna. Za svaku stanicu po mjesecima dat je iskaz broja dana po pojedinim klasama opasnosti, a kalibracija tih klasa prikazana je na slici 2. Nakon toga slijede prosječne vrijednosti indeksa ukupnog goriva (IUG) i indeksa opasnosti od požara (IOP), koje se dobivaju kada se mjesečni zbroj podjeli sa brojem dana u mjesecu. Na osnovi tih vrijednosti i kalibracije MlP-a (slika 2.). dobiva se prosječna klasa opasnosti za odnosni mjesec i to samo za područje koje reprezentira meteorološka stanica. Radi uvida u kretanja vrijednosti IUG-a i IOP-a, date su i njihove maksimalne vrijednosti. Na kraju dat je i mjesečni zbirni iznos broja šumskih požara i sagorjele površine na osnovu kompjutorskih podataka RSUP-a SR Hrvatske po općinama. Iz tabele 4. promatrajući samo prosječne klase opasnosti može se zaključiti da se grupisanje broja šumskih požara i veličine sagorjele površine ug |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 57 <-- 57 --> PDF |
347 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Krajem jesenskog razdoblja započelo je jačanje Sibirske anticiklone, poznatog nosioca hladnih zima u Evropi. Istovremeno je jačala i Islandska ciklona, a time se nad južnom i srednjom Evropom uspostavilo najprije prevladavajuće južno, a zatim jugoistočno strujanje. To je spriječilo dovod zračnih masa s Atlantika i u Evropu je počeo prodirati hladni zrak iz, sjeverne Azije i postupno je jačao greben Sibirske anticiklone koji je dopirao i do Jadrana. To je uzrokovalo ponovni jači pad temperature i deficit oborina nad srednjom Evropom i Balkanom. Krajem godine je jedino središnji dio Sredozemlja uključujući Italiju imao oborine iznad normale, a njima su se priključile i neke naše stanice na sjevernom Jadranu kako pokazuju podaci u tabeli 3. Prema tome se može zaključiti da je općenito 1984. godina, pored toga što je bila kišna, bila i hladna. Hladnije ljetno razdoblje uz izraziti deficit oborina, te proljetne kiše koje su dovoljno namočile tlo, bili su glavni meteorološki faktor ublažavanja prilika povoljnih za nastanak i širenje šumskih požara na Jadranu. Po tome se vremenske prilike na Jadranu i bitno razlikuju od anomalija u sušnoj 1983. godini. 3.1. Mjesečne količine oborina u 1984. godini Tokom 1984. godine cijelo područje Jadrana je znatno premašilo količine oborina iz 1983. godine. Ove su vrijednosti prikazane za 18 stanica duž Jadrana u tabeli 3. Podaci o mjesečnim količinama pokazuju znatne razlike kako od stanice cio stanice, tako i po mjesecima. Glavna karakteristika ovog niza je da je unatoč kišnoj godini, mjesec srpanj bio ponovo izrazito sušan. Ako se promatra ukupna količina oborine po mjesecima na svih 18 stanica, ili njihova srednja vrijednost, vidi se da je srpanj 1984. imao u prosjeku samo nekoliko milimetara oborine više nego u 1983. Posebno se ističu Zadar i Biograd koji su bili potpuno suhi, što nije bio slučaj u 1983. za taj mjesec. Istra je u srpnju 1984. imala najveće količine oborina u odnosu na isti mjesec 1983. Jedini mjesec s podjednakom količinom oborine u srednjaku za 1983. i 1984. je ožujak iako su postojale razlike od stanice do stanice, a s gotovo dvostrukom količinom oborine u 1983., prema 1984., se pojavljuje prosinac. Najveća razlika je u rujnu, koji je u 1983. bio izrazito sušan, a u 1984. kišan. Općenito je jesen 1984. bila kišna u odnosu na 1983. 4. ISKAZ VRIJEDNOSNIH POKAZATELJA METEOROLOŠKOG INDEKSA POŽARA O temeljnoj strukturi meteorološkog indeksa požara (MIP) bilo je govora u ranijim izdanjima ovog časopisa, pa se nadalje više nećemo zadržavati na njegovu tumačenju. Potrebno je samo prisjetiti se da MIP predstavlja ishodišnu numeričku vrijednost na osnovi interakcije svih meteoroloških elemenata, izmjerenih u najtoplijem dijelu dana, koji utječu na isušivanje ili vlaženje šumskog gorivog materijala. Svakodnevna promjena vrijednosti meteoroloških elemenata daje sliku kontinuiteta prošlih i trenutačnih učinaka na stupanj vlažnosti šumskog goriva, a time i na njegovu zapaljivost. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 55 <-- 55 --> PDF |
imala oborinu ljeti iznad normale, što je također prikazano na si. 1, dok je cijelo područje jugozapadne Evrope bilo izrazito suho. Pretežno suha je bila i južna Evropa osim malog područja istočno od Balkana. Slična je situacija bila i u većem dijelu kolovoza, ali se padom tlaka na visini produbila dolina od sjeverne Evrope do Sredozemlja, a to je omogućilo nekoliko izrazitijdh prodora hladnog zraka sa sjevera i aktiviranje sredozemnih ciklona. Zato je u kolovozu u zapadnom Sredozemlju oborina bila i do 4 puta (400%) viša od normale, a temperature 2 — 3° C ispod normale. Značajnu promjenu sinoptičke situacije u rujnu uvjetovalo je produbljivanje Islandske ciklone i visinske doline nad Zapadnom Evropom, a to su tipične situacije podobne za formiranje Genovske ciklone. Poznato je da ova ciklogeneza uvjetuje najjače oborine, naročito na sjevernom Jadranu. U listopadu se Islandska ciklona još više produbila a to je uzrokovalo prevladavajuće zonalno (zapadno) strujanje nad južnom Evropom i omogućilo direktne prodore vlažnog zraka s Atlantika. Ovakovi prodori za razliku od prodora sa sjevera donose s Atlantika relativno topliji zrak, pa je karakteristika listopada u odnosu na sve ostale mjesece u 1984. godini, da je bio topliji od normale. Kako su ovi prodori donijeli nad Evropu i vlažan oceanski zrak, to se kišovito razdoblje nastavilo u studenom, ali su intenzivne kiše bile više u obliku pljuskova i ograničene na uža područja južne Evrope i vrlo nejednolike na Jadranu. Slika 1. — Sinoptička situacija u srpnju 1984. »A« označava položaj Azorske anticiklone, a pune linije sa strijelicama srednje strujanje pri tlu. Srai´irana područja označuju oborine iznad normale za taj mjesec, a šrafirane strijelice prikazuju smjer, visinskog strujanja u jugozapadnoj Evropi. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Angažiranje aviona aeroklubova za izviđanje pokazalo se korisnim i opravdanim prvenstveno iz razloga što su oni brzo otkrivali i dojavljivali šumske požare u začetku. Jednako tako, ovi avioni korišteni su i za navođenje specijalnih aviona CANADAIR-a CL-215 na gašenje većih šumkih požara, kao i raspored i vođenje zemaljskih snaga na požarištu, što je znatnije doprinijelo uspjehu akcije gašenja ovih požara. 3. VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U 1984. GODINI a) Uvod Analiza vremenskih prilika na Jadranu u 1984. godini pokazuje tipičan primjer kratkoročnih periodičnih fluktuacija opće cirkulacije atmosfere u sezonskim vremenskim intervalima, a isto tako i u godišnjim intervalima na koje smo ukazali u prethodnom radu Dimitrov i Jurčec 1984. godine. Dok je 1983. bila izrazito sušna, naročito u jesenskom razdoblju, 1984. je bila vrlo kišna s najvećim oborinama također u jesenskom razdoblju. To je bila posljedica nestabilne cirkulacije atmosfere na sjevernoj hemisferi, koja se očituje u izmjenama sjevernih i južnih strujanja uvjetovanih izraženim valnim gibanjima, a time dolazi i do izmjena kišnih i sušnih razdoblja. Za 1984. godinu su karakteristične veće količine oborina u zimskom i proljetnom razdoblju, nakon čega je uslijedilo suho ljeto, što je ponovo bilo kompenzirano vrlo kišnim periodom u jesenskom razdoblju. Ovdje ćemo detaljno prikazati analize mjesečnih količina oborina na većem broju stanica nego u 1983. godini. b) Razvoj sinoptičke situacije u 1984. godini Za zimsko razdoblje 1983´84 karakteristična je duboka ciklona nad Atlantikom koja je uvjetovala prevladavajuće zapadno — jugozapadno strujanje i prodore vlažnog oceanskog zraka nad naše područje. Pod utjecajem anticiklone nad srednjom i istočnom Evropom povremeno je dolazilo do zahlađenja koja su uslijedila nakon prolaza frontalnih sistema s Atlantika. Zima je zato bila za 1 — 2° C ispod normale, iako su pojedina razdoblja bila toplija. Ožujak i travanj su također bili nešto hladniji uslijed održavanja anticiklone nad kopnom, kao i povišenog tlaka iznad Velike Britanije, što je priječilo direktne prodore vlažnog zraka s Atlantika. Za svibanj je karakteristična kvazi-stacionarna ciklona u jugozapadnoj Evropi koja se proteže kroz cijelu troposferu, gdje se zadržava relativno hladni zrak ispod normalnih vrijednosti za to doba godine. Cijelo ljeto je nad područjem Evrope i Sredozemlja u prosjeku bilo hladnije. U lipnju nad Atlantikom jača Azorska anticiklona, a u srpnju se naše područje nalazi pod utjecajem grebena ove anticiklone. Na visini se centar anticiklone nalazi nad područjem sjeverozapadne Afike, a preko zapadnog Sredozemlja sve do Islanda nalazimo povišeni tlak u odnosu na srednje vrijednosti u troposferi. To je na visini uvjetovalo prevladajuće sjeverozapadno strujanje, kako je prikazano na si. 1, superponirano na greben Azorske anticiklone. Sjeverno strujanje pri tlu na istočnoj strani ovog grebena omogućilo je dotok relativno hladnijeg zraka iz sjeverne Evrope nakon prolaza ciklona koje su na tom području bile češće. Zato je sjeverna Evropa 344 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 53 <-- 53 --> PDF |
1984. godine za priobalni dio ikrša sa otocima, svega je 15 šumskih požara bilo sa sag or jelom površinom većom od 100 ha, od tog broja su 5 šumska požara bila sa sagorjelom površinom većom od 500 ha. Šumski požari od 1980. do 1984. godine za priobalni dio krša sa otocima Tabela 1. Godina Broj požara Sagorjela površina u ha Materijalna šteta u 000 din 1Ü80 416 6.493 64.151 1981 324 8.121 62.838 1982 304 10.979 114.811 1983 400 18.358 523.586 1984 288 7.537 101.180 1983 72% 41% 19.3% 1984 Iskaz šumskih požara za područje Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije za 1984. godinu Tabela 2. Sagorjela površina Materijalna šteta Područje Broj požara sagoijeia pi u 000 din u ha Istra 115 4.322 24.534 (1983 = 153) Hrvatsko 31 127 2.116 primorje (1983 = 38) Dalmacija 142 3.088 74.530 (1983 = 209) XTkupno: 288 7.537 101.180 Prema iskazu u tabeli 2., broj požara u Istri manji je za 25%, a u Dalmaciji za 32% u odnosu na 1983. godinu, dok je područje Hrvatskog primorja ostalo u okviru prosjeka ranijih godina. Bitno je napomenuti da u ovim požarima nije bilo ljudskih žrtava i da je svega 13 osoba zadobilo lakše ozljede. Specijalni avioni za gašenje šumskih požara CANADAIR CL-215 i prošle su godine posebno doprinijeli efikasnosti gašenja nastalih šumskih požara. Učestovali su u gašenju 41 požara, a letjeli su ukupno 154 sata i u 1622 naleta izbacili 8.100 tona vode. Prošle godine uključeni su i avioni aeroklubova Zrakoplovnog saveza Hrvatske u akcije izviđanja i navođenja specijalnih aviona za gašenje šumskih požara. U razdoblju od 16. lipnja do 15. rujna izvršili su 2.800 sati leta i izvršili 323 dojave šumskih požara. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— da sve društveno-politieke zajednice i mjesne zajednice razrade i donesu planove zaštite šuma od požara, — da svi nadležni organi poduzmu pojačane mjere nadzora na provođenju preventivnih mjera zaštite od požara, — da se izvrši osnovna i dopunska obuka rukovodećih kadrova i operativnih snaga za gašenje požara, — da se uspostavi optimalna organizacija snaga za gašenje požara (formiranje operativne grupe pri štabovima CZ društveno-političkih zajednica, formiranje interventnih grupa u općinama, organiziranje građana u mjesnim zajednicama), — da se uspostavi puna mobilnost rukovodnih organa i interventnih snaga u ljetnim mjesecima, — da se osmatranje i dojava o požarima obavlja uključivanjem Zrakoplovnog saveza Hrvatske i preko postojećeg sistema osmatranja i obavještavanja u društveno-političkim zajednicama. Na temelju ovih analiza i zaključaka, Republički štab civilne zaštite SR Hrvatske, sačinio je program mjera i zadataka na postizanju općedruštvene organiziranosti, reda i odgovornosti u problematici zaštite šuma od požara, a naročito u vrijeme turističke sezone. Pri tom je naglasak na dosljednom provođenju odluka o uvjetima spaljivanja korova i drugog poljoprivrednog otpada, posvećivanju osobite pažnje odlagalištima smeća (deponija), uređenju šumskih prosjeka, održavanju dalekovoda i čišćenju trasa ispod dalekovoda (radi ilustracije navodimo da su od 16. lipnja do 15. rujna 1984. godine, dalekovodi prouzrokovali 21 ili 5.9"n požara u kojima je nastalo 34% od ukupne materijalne štete i oko 32% sagorjele površine). Zatim je dat naglasak na izradu planova sanacije spaljenih površina kao i korišćenje oštećene drvne mase, pošumljavanju, a neophodno je i dalje nastaviti sa intenzivnom propagandnom aktivnošću, naročito u pogledu podizanja kulture ponašanja stanovništva u zaštiti fama cd požara, na čemu se posebno treba angažirati Vatrogasni savez Hrvatske putem sredstava javnog informiranja. Na kraju, Republički štab civilne zaštite izradit će metodologiju prikupljanja i praćenja šumskih požara u cilju izrade informacije, koja će biti jedinstven izvor podataka za sve organe i organizacije u Republici. 2. ŠUMSKI POZARi TOKOM 1984. GODINE Prema podacima »Biltena o požarima« RSUP-a SRH (1985), kao i prema evidenciji Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, prošle godine na priobalnom i otočnom području bilo je 288 šumskih požara, sa ukupnom spaljenom površinom od 7.537 ha (Tabela 1 i tabela 2). Na temelju gornjih iskaza može se zaključiti da je u odnosu na 1983. godinu, tokom prošle 1984. godine bilo manje šumskih požara za 28%, sagorjela površina smanjena za 59% (boljom organizacijom brojni šumski požari suzbijeni su u samom začetku), a vrijednost materijalne štete smanjena je za čak 80%. Karakteristično je da tokom prošle sezone nije bilo katastrofalnih šumskih požara i da je kod cea 50% od ukupnog broja požara sagorjela površina bila manja od desetine hektara (1000 m2). Od ukupnog broja požara tokom |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 51 <-- 51 --> PDF |
UDK: 630-431 (497.13 Jadransko područje) Sum. list CIX (1985) 391 UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA NA PRIOBALNOM I OTOČKOM PODRUČJU SR HRVATSKE TIJEKOM 1984. GODINE Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC* SAŽETAK. Tijekom 1984. godine bilo je na obalnom područjui na otocima Jadrana u SR Hrvatskoj za 28% manje šumskih požara, sagorjela površina je smanjena za 59%, a vrijednost materijalne štete je manja čak za 80%, u odnosu na 1983. godinu. U ovom radu ]e pokazano da pored bolje organizacije za suzbijanje šumskih požara, vremenske prilike u 1984. nisu bile toliko povoljne za nastanak i širenje požara kao u 1983. Lokalni vremenski iaktori povezani su s fluktuacijama atmosferske cirkulacije i kvantitativno izraženi indeksom opasnosti od požara. Klasifikacija ovog indeksa i čestine pojedinih klasa po mjesecima pokazuje dobro poklapanje s vremenskim i prostornim grupiranjem požara duž obalnog područja. 1. UVOD Nakon brojnih šumskih požara (400) tokom 1983. godine, od kojih su neki bili katastrofalnih razmjera uz 13 ljudskih žrtava (među njima tri strana državljana), kao i materijalna šteta koja je na bazi sagorjele drvne mase procijenjena na iznos od 523.586.000,— dinara, problematika šumskih požara prestala je biti briga samo neposrednih subjekata u zaštiti šuma od požara, već je poprimila širi društveno-politički značaj. Pošto su šumski požari re" netili sigurnosnu, pa i političku situaciju na priobalnom i otočnom području, Predsjedništvo CK SKH, Republička konferencija SSRN Hrvatske i Komitet za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu SR Hrvatske još u siječnju 1984. godine, ukazali su na izraženoj ljudskoj nemarnosti, nedovoljnoj protupožarnoj preventivi i vrlo slaboj društvenoj organiziranosti za borbu protiv takvih elementarnih stihija. Na temelju takvih postavki uslijedili su Informacija i Zaključci Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske u kojima je utvrđeno: — da Republički štab civilne zaštite SR Hrvatske i štabovi civilne zaštite zajednica općina, općina i mjesnih zajednica budu nosioci i koordinatori svih aktivnosti na zaštiti šuma od požara na priobalnom i otočnom području, * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. šum. Dr Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske. Zagreb Grič 3 |