DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 5     <-- 5 -->        PDF

UDK: 630*905.2 (1986/1990) šum. list CIX (1985) 295


ANALIZA DOSADAŠNJEG RAZVOJA I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI
ŠUMSKO-DRVNOG KOMPLEKSA U RAZDOBLJU OD 1986. DO 1990.
GODINE**


Tomislav KRNJAK*


SAŽETAK. U prvom dijelu autor daje analizu dostignutog stupnja
razvoja šumsko-drvnoprerađivačkog kompleksa u razdoblju
od 1981. do 1985. godine, iznoseći podatke o stopama rasta, struk


turnim problemima, kretanju izvoza i uvoza, korištenje kapaciteta
vezano uz snabdijevanje sirovinama, reprodukcijskim materijalima
i energijom.


Strukturni problemi su u najkraćim crtama dati za sve grane
i djelatnosti reprodukcijske cjeline. Kratkom analizom investicijske
aktivnosti, organiziranosti uvjeta poslovanja i ekonomskog položaja
organizacija udruženog rada reprodukcijske cjeline zaokružen je
ostvareni razvoj prethodnog razdoblja.


U drugom dijelu autor izlaže mogućnosti razvoja u razdoblju
od 1986. do 1990. godine, iznoseći i obrazlažući razvojne ciljeve, koncepciju
i strategiju razvoja.


U programskoj orijentaciji date su procjene o stopama rasta
pojedinih proizvodnji, investicijske potrebe i mogućnosti, izvozne
mogućnosti i uvoz, te uvjeti i pretpostavke razvoja (Samoupravna
organiziranost, kadrovi, mjere ekonomske politike).


Strateška orijentacija reprokompleksa na visoke stope rasta izvoza
može se ostvariti samo uz značajan rast proizvodnje, visok stupanj
zajedničtva i usklađenosti u tokovima reprodukcije između
međuzavisnih dijelova reprodukcijske cjeline, unapređivanjem samoupravne
organiziranosti i društveno-ekonomskih odnosa na osnovi
zajedničke proizvodnje i prometa, a posebno izvoza, uz koordinirani
razvoj, uključivanjem znanosti i visoko stručnih kadrova
u poslovanje i razvoj, te podrškom mjerama ekonomske politike.


Na osnovi utvrđenog zadatka od strane Izvršnog vijeća Sabora, u vezi
realizacije programa na pripremi srednjoročnih planova razvoja za razdoblje
od 1986. do 19^0. godine, te dogovorenom pristupu šireg kruga zainteresiranih
predstavnika organizacija i organa i radnog tima zaduženog za izradu separata
analize dosadašnjeg razvoja i razvojnih mogućnosti agroindustrijskog i


* Tomislav Krnjak, dipl. inž. šum., pomoćnik predsjednika Republičkog komiteta
za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb.
** Uvodno izlaganje sa savjetovanja o srednjoročnom razvoju šumarstva i prerade
drva održanom u Zagrebu 7. svibnja 1985. godine.


295




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 6     <-- 6 -->        PDF

šumskodrvnog kompleksa SR Hrvatske, šumarski dio stručnog tima razradio
je u dogovorenom roku radnu verziju separata »Analiza dosadašnjeg razvoja
i razvojne mogućnosti šumsko-drvnog kompleksa SR Hrvatske u razdoblju
od 1986. do 1990. godine«, kao analitičku podlogu za što realnije sagledavanje
mogućeg razvoja organizacija udruženog rada ovog kompleksa u narednom
srednjoročnoga razdoblju.


Kao što se vidi iz prezentiranog materijala, štampanog u »Zelenoj knjizi
br. 13«. Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, koju ste primili
kao prilog za današnje savjetovanje, separat obraduje dva osnovna poglavlja:


a) ostvareni rezultati privređivanja i razvoja u prehodnom razdoblju s


naglaskom na razdoblje 1981—1985. godine,


b) koncepcijsku i programsku orijentaciju s istaknutim razvojnim ci


ljevima i razvojnim mogućnostima u razdoblju od 1986 — 1990. go


dine.


Ponuđenu radnu verziju radnog tima, obrađenu u Republičkom komitetu
za poljoprivredu i šumarstvo razmotrila je radna grupa Koordinacije za razvoj
i planiranje IVS-a, koja je svojim primjedbama i prijedlozima doprinijela
poboljšanju izrađenoga materijala, a naročito u dijelu koncipiranja koncepcije
i programske orijentacije budućeg razvoja temeljenih na strategiji provođenja
Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije zemlje.


Razmatrani u radnim tijelima Izvršnog vijeća i Izvršnom vijeću Sabora
prihvaćeni su strateški ciljevi i osnovne koncepcije srednjoročnoga razdoblja,
koji su uz manje razlike ugrađene u Analizu uvjeta i mogućnosti društveno-
ekonomskog razvoja SR Hrvatske, i u Prijedlog smjernica za izradu Društvenog
plana SR Hrvatske i planova razvoja samoupravnih organizacija
i zajednica i društveno političkih zajednica u SR Hrvatskoj u razdoblju od
1986. do 1990. godine.


U ovome separatu nisu obrađeni elementi razvoja u oblasti lovstva, jer
radni tim u vrijeme izrade materijala nije raspolagao relevantnim podacima
o ostvarenju razvojnih planova prethodnog razdoblja.


U međuvremenu se, međutim, prišlo obradi podataka razvoja prethodnoga
razdoblja te sagledavanju koncepcije razvoja u narednom srednjoročnom
razdoblju na čemu su angažirani stručni kadrovi iz Lovačkog saveza
Hrvatske i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, te će prije1
donošenja Društvenog plana Hrvatske i planova samoupravnih organizacija
i društveno-političkih zajednica, i za ovu oblast biti dane analitičke prijedloge.


Osnovna poglavlja ovog referata sadrže:


I Razvoj u prethodnom razdoblju s naglaskom na razdoblje 1981 — 1985.
godine,
— ostvarenu dinamiku rasta i strukturne probleme,


— izvoz i uvoz,
— problematika korištenja kapaciteta vezana uz snabdijevanje sirovina
reprodukcijskim materijalom i energijom,
— investicijska aktivnost,
— organiziranost — samoupravno povezivanje,
— uvjeti poslovanja — ekonomski položaj grana reprocjeline.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 19     <-- 19 -->        PDF

ostvariti povezivanje i udruživanje reprodukcijski vezanih ekonomskih subjekata
na proizvodnim programima, prvenstveno izvozno orijentiranim.


U okviru poslovanja sistema potrebno je uskladiti i osigurati zajedničke
interese brojnih organizacija u proizvodnim zajednicama i između njih reprodukcijski
vezanih organizacija, kao i sa prometnim organizacijama na području
prometne, odnosno izvozne funkcije.


Marketinški pristup realizaciji prometne, a posebno izvozne funkcije mora
osigurati zajedništvo proizvodne i prometne sfere udruženih organizacija.


Organiziranje u proizvodne zajednice odnosno u poslovni sistem pretpostavlja
visoki stupanj koordinacije i poslovne discipline u ostvarivanju proizvodnih
programa.


Visokostručni kadrovi kao i odgovarajući stručnjaci u neposrednoj proizvodnji,
uz sudjelovanje znanstveno-istraživačkih potencijala, u stanju su osigurati
razvojne i poslovne zadatke suvremeno organizirane, racionalne i
kvalitetne proizvodnje.


Mjerama ekonomske politike, osobito kreditno monetarne politike, i politikom
ekonomskih odnosa s inozemstvom (kreditiranje izvoza pod povoljnim
uvjetima, selektivnim poticajima) potrebno je djelovati u pravcu popravljanja
teškog ekonomskog financijskog položaja organizacija a posebno izvoznika.


Omogućavanje pribavljanja najneophodnijih investicijskih sredstava radi
prilagodavanja strukture kapaciteta izvoznim potrebama jedan je od uvjeta
ostvarivanja izvozne strategije ovog reprodukcijskog kompleksa.


Analysis of Development to Date and Development Possibilities
of the Forest-Timber Complex in the Period from 1986 to 1990


Summary


In Part I the author analyses the level of development reached in the forest
and timber products industry complex during the period from 1981 to 1985, giving
data on the growth rate, structural problems, import and export, utilization
of capacities connected with raw material supplies, reproduction material, and
energy.


An outline of structural problem is given for all branches and activities of
the reproductional whole. With a shorth analysis of investment policies, organization
of conditions of management and economic status of firms in this reproductional
whole, the author encompasses the achieved development of the preceding
period. "*<"*´ ´-HUI,


In Part II the author sets out then possibilities for development during the
period from 1986—1990 quoting and commenting on development strategy.


With regard to the future development estimates are given for growth rates
in individual production branches, investment needs and possibilities, export possibilities
and imports, conditions and proposals for development (self-managing
organisation, staff, measures for economic policies).


Strategic orientation of the repro-complex towards high growth rates in export
can be realised only by a significant increase in production, a high degree of co


309




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 18     <-- 18 -->        PDF

2.3. Izvozne mogućnosti i uvoz
Na osnovi zahtjeva za izmjenom proizvodne strukture, planiranih stopa
rasta fizičkog obujma proizvodnje te ograničenih mogućnosti plasmana na
domaćem tržištu izvozna strategija organizacija udruženog rada ove reprocjeline
postaje uvjet razvoja.


Rast izvoza izražen u dolarima predviđa se po stopi od 13,1% godišnje,
s time da se najveće povećanje predviđa u proizvodnji papira (stopa´ 21,8%


— radi dospjelih obaveza po inodugovima), zatim finalnoj drvnoindustrijskoj
proizvodnji (stopa 17,7%) dok bi izvoz proizvoda šumarstva i primarne prerade
drva uglavnom ostao na sadašnjoj razini.
Na temelju realno ocijenjenog starta na početku 1986. godine od 270
mil $ te s planiranih stopa, izvoz bi koncem srednjoročnog razdoblja trebao
dostići cea 500 mil § od čega bi na zemlje konvertibilnog područja otpalo
83%, a na klirinško područje 17%.


Udio uvoza u izvozu ocjenjen je sa 41% obzirom na potrebe značajnog
uvoza opreme, tako da bi pokrivenost uvoza izvozom bila stvorena sa 2,4 puta.


Za ostvarivanje planiranog rasta izvoza biti će potrebni izvanredni napori
organizacija udruženog rada, kao i činilaca društvene zajednice kroz poticanje
izvoznih aktivnosti na osnovi aktivne politike ekonomskih odnosa s
inozemstvom, jer će se njegovo ostvarenje vršiti u uvjetima razvojnih ograničenja
od kojih će dominantan utjecaj imati nedostatak sredstava za ulaganja
u prilagođavanje proizvodne struke izvoznim potrebama.


Sadašnje nisko učešće izvoza u ukupnoj proizvodnji, a posebno u proizvodnjama
gdje se planiraju visoke stope rasta izvoza (finalna 20%, papirna
industrija 7% — 1983. g.) čini olakšavajućom okolnost da se većim zajedničkim
angažiranjem subjektivnih faktora proizvodnje moraju postići krupni
rezultati i uz manja investicijska ulaganja.


Postizanje učešća izvoza u proizvodnji na koncu srednjoročnog razdoblja
u osnovnim izvoznim proizvodima sa 45%, odnosno za reprocjelinu 31,6% (od
sadašnjih 12%) predstavlja krupan zadatak koji se bez investicijskih ulaganja
ne može ostvariti.


Isto tako je nužno boljim organiziranjem i povezivanjem udruženog rada
u reprocjelini kao i osposobljavanjem izvozne organizacije za povećani
promet izvoznih roba, uklanjati subjektivne smetnje koje u svojoj sadašnjoj
praksi negativno utječe na tokove društvene reprodukcije, korištenje izvoznih
kapaciteta i rasta fizičkog obujma proizvodnje i izvoza.


Uz aktiviranje postojećih rezervi na području neorganizirane opskrbljenosti
sirovinama i poluproizvodima iz vlastite reprodukcije moguće je povećati
bolje korištenje izvoznih kapaciteta i veći izvoz, a međusobnim poslovnim
informiranjem izvoznika i proizvođača u odnosu na vrste proizvoda, dizajn,
kvalitetu obrade, pakovanje i si. moguće je poboljšati izvozne rezultate.


2.4. Uvjeti i pretpostavke razvoja (Samoupravna organiziranost,
kadrovi, mjere ekonomske politike)
Na osnovi projekta Ekonomskog instituta Zagreb realizacijom programa
udruživanja i povezivanja u Poslovnu zajednicu »Exportdrvo« Zagreb, treba


308




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 17     <-- 17 -->        PDF

narednom srednjoročnom planu razvoja se očekuju slijedeće stope rasta fizičkog
obujma proizvodnje: šumarstvo 1%, proizvodnja piljene građe 2%,
finalni proizvodi 5%, proizvodnja celuloze i papira 6,9%. Rast društvenog
proizvoda planira ostvariti porast: šumarstvo 1%, proizvodnja piljene građe
2,5%, proizvodnja finalnih proizvoda 5,9%, proizvodnja celuloze i papira 7,8%,
odnosno prosječno u reprocjelini 3,5%.


Za ovakav rast fizičkog obujma proizvodnje i društvenog proizvoda zaposlenost
bi rasla po stopi od 1,1% godišnje.


Investicijska aktivnost temelji se na stopama rasta društvenog
proizvoda kao i na osnovi izvozne orijentacije ovoga kompleksa.


U ovom petogodišnjem razdoblju predviđaju se u razvoj šumarskog
kompleksa uložiti ukupno cea 78,4 milijarde dinara, od čega:


u proizvodnju piljene građe i ploča 6,5 mlrd din


finalnu drvnoindustrijsku proizvodnju 25 mlrd din


proizvodnja celuloze i papira 21,5 mlrd din


šumarstvo 25,0 mlrd din.


U odnosu na izvore sredstava cea 51% otpada na vlastita sredstva, 11%
su udružena sredstva, cea 23% predviđaju se inokrediti, dok cea 15% sredstava
iz za sada nepoznatih izvora.


Najveća ulaganja se predviđaju u razvoj izvoznih kapaciteta finalne drvnoindustrijske
proizvodnje, u kojima značajno sudjeluje uvozna oprema,
koja će se u značajnom dijelu moći nabaviti na kredit, a ulaganja u šumarstvo
sastoje se pretežno od vlastitih i udruženih sredstava, dok će se u proizvodnji
celuloze i papira morati potražiti svi mogući oblici angažiranja sredstava.


Potrebe za uvoznu opremu u narednom srednjoročnom razdoblju iznose
cea 85 mil $ od čega najveći dio otpada na finalnu drvnoindustrijsku proizvodnju
(50 mil $) i proizvodnju celuloze i papira (24 mil $).


Od postojećih 26 tvornica pokućstva samo 14 je sposobno za izvoznu
proizvodnju, dio ostalih tvornica treba rekonstrukcijom osposobiti za proizvodnju
masivnih dijelova pokućstva, odnosno izraditi 15 novih tvornica za
za proizvodnju masivnog pokućstva za izvoz (manji fleksibilni kapaciteti).


U celuloznoj i papirnoj industriji nastavlja se rekonstrukcija Zagrebačke
tvornice papira i njeno osposobljavanje za izvoznu proizvodnju uz potrebe
uvozne opreme u vrijednosti od 14,8 mil $, dok će se u ostalim tvornicama
vršiti neophodna modernizacija radi postizanja kvalitetnije proizvodnje
i uključivanja u izvozne poslove.


U narednom srednjoročnom razdoblju trebati će obaviti i neophodne znanstvene
studije i analize vezane za razrješavanje opskrbe grafičke industrije
primarnim proizvodima, visokobijeljenom celulozom listača i četinjača i kvalitetnim
grafičkim papirima.


Na osnovi ovih studija trebati će se odlučiti dali ići u izgradnju potrebnoga
kapaciteta, ili opskrbljenost primarnim proizvodima razriješiti na osnovi
povezivanja u reprodukciji s postojećim jugoslavenskim proizvođačima ovih
proizvoda na dugoročnoj osnovi.


U strukturi potreba uvozne opreme predviđen je uvoz opreme za tvornice
ploča i neophodnu mehanizaciju u šumarstvu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Radi navedenih činjenica osnovna koncepcija i kriteriji razvojne politike
šumskodrvnog kompleksa u narednom srednjoročnom razdoblju moraju
biti u funkciji ciljeva i zadataka sanacije sadašnjeg stanja, ostvarivanje izvozne
strategije, kao uvjeta rasta proizvodnje, zapošljavanja, povećanja produktivnosti
rada, ekonomičnosti poslovanja i kvalitete proizvoda.


U odnosu na prioritet kriteriji razvoja šumsko-drvnog kompleksa mogu
se definirati:


1. Dugoročna izvozna strategija, kao uvjet planiranog razvoja, treba da
se ostvaruje značajnim povećanjem izvoza iznad rasta proizvodnje.
2. Organiziranost reprokompleksa treba staviti u funkciju razvojnih ciljeva,
radi postupnoga usklađivanja postojećih proturječnosti između grana
i djelatnosti u reprodukcijskoj cjelini i stvaranja uvjeta i mogućnosti za maksimalizaciju
izvoza.
3. Striktno usklađivanje prerađivačkih kapaciteta s potrebama reprodukcije
i sirovinskim resursima.
4. Racionalnije korištenje drvne sirovine kroz više faze prerade radi
povećanja učešća finalnih proizvoda u izvozu.
5. Povećanje prinosnih mogućnosti šumskih resursa na osnovi povećanog
obujma i kvalitete radova na biološkoj reprodukciji šuma i unapređenja
gospodarenja šumama, kao trajnog sirovinskog osnova rasta proizvodnje u
preradi drva.
Razvojni ciljevi temelje se na društveno-ekonomskim opredjeljenjima
utvrđenim dugoročnim programom ekonomske stabilizacije, koje je potrebno
operacionalizirati na način da se:


— Društvenim planom SR Hrvatske usmjere strateški pravci razvoja
prema izvozno orijetiranoj proizvodnji, temeljenoj na domaćim sirovinama,
među kojima šumarstvo i prerada drva ima značajno mjesto.
— Mjerama i instrumentima ekonomske politike, osobito kreditno monetarnom
politikom, politikom ekonomskih odnosa s inozemstvom i politikom
cijena potiče razvoj i utječe na realniju valorizaciju šuma i drva, čime
se između ostalog jačaju motivi i uvjeti za udruživanje na razini reprocjeline
na dohodovnim osnovama.
— SAS-om o međusobnim odnosima u razvoju djeluje na usklađivanje
interesa organizacija udruženog rada, djelatnosti, grana i grupacija u odnosu
na razvojnu politiku, te stvoriti uvjete za bolje korištenje kapaciteta, rast
produktivnosti rada i društvene efikasnosti privređivanja.
— Realizacijom SAS-a o usklađivanju odnosa u opskrbi kapaciteta prerađivačke
industrije sirovinama i poluproizvodima stvaraju se uvjeti za što potpunije
korištenje instaliranih kapaciteta i kompleksno korištenje drva, radi
postizanja što boljih ekonomskih i društvenih efekata.
2.2. Programska orijentacija i mogući razvoj od 1986—1990. godine
Na osnovi raspoloživih materijalnih izvora, stupnja tehnološkog razvoja,
boljeg korištenja instaliranih kapaciteta, ulaganja u osnovna sredstva, ostvarivanja
planiranog izvoza i drugih relevantnih činilaca privređivanja, u




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 15     <-- 15 -->        PDF

posebno radi obaveza po inokreditima korištenima za ulaganja u osnovna
srendstva, te zbog obaveza prema inopartnerima po osnovi zajedničkih ulaganja.


U navedeni pad udjela dohotka u ukupnom prihodu 1980. do 1983. godine
smanjuje se i udio čistog dohotka u dohotku i to:


u šumarstvu sa 84% na 78%,


u drvnoj industriji sa 74% na 61%


u proizvodnji papira sa 67% na 57%.


Od 1980. do 1983. godine udio kamata u dohotku stalno raste i kreće se
od 1,3% u šumarstvu do 17,7% u finalnoj drvnoj industriji.


Pogoršanje ekonomskog položaja drvne industrije bitno je utjecalo na
pad ulaganja u osnovna sredstva.


Nedostatak novčanih sredstava središnji je problem industrijske prerade
drva u 1983. godini, a posebno onih organizacija koje svoje proizvodne ne
plasiraju u značajnijoj mjeri na svjetska tržišta.


Ekonomsko financijska situacija uz oživljavanje proizvodnje u 1984.
godini se blago poboljšava, s time što i dalje djeluju preneseni problemi iz
1983. godine kao što s rast nabavnih cijena, manjak obrtnih sredstava, visoka
kamata, niski osobni dohoci radnika, tehnološka zastarjelost opreme, restriktivna
politika prema potrošnji, nepokriveni gubici u djelu organizacija, male
mogućnosti investicionih ulaganja, kao i novo povećanje amortizacije.


Stoga preostaje da organizacije udruženog rada svojim koordiniranim
mjerama i aktivnostima traže izlaz iz postojeće situacije kroz oživljavanje
proizvodnje i prilagođavanjem poslovne i razvojne politike mjerama i instrumentima
ekonomske politike.


Povećanjem proizvodnje za izvoz, uz poduzimanje konkretnih mjera na
osposobljavanju sredstava rada i kadrova u organizacijama, uključivanje znanosti,
međusobnu organiziranost sudionika u ostvarivanju izvoza, intenzivnu
podršku mjera ekonomske politike, moraju se ostvariti pomaci u pravcu
izlaska iz sadašnje situacije i koncipiranja dugročnije razvojne strategije.


2. MOGUĆNOST RAZVOJA U RAZDOBLJU 1986—1990. GODINE
2.1. Koncepcija razvoja i kriteriji
Na osnovi sagledanog stanja i složenih uvjeta u privređivanju šumskodrvnog
kompleksa, te privrede u cjelini, u prethodom razdoblju, realno je
očekivati da će razvoj u narednom srednjoročnom razdoblju biti pod snažnim
utjecajem prenesenih ograničavajućih činilaca (visoke stope inflacije, pad
standarda, svođenje potrošnje u okviru raspoloživih sredstava, pad domaće
tražnje, odliv dijela akumulacije za otplatu inodugova, nedostatak sredstava
za investicije i dr.).


Sagledane tendencije rasta potrošnje drva i drvnih proizvoda u Evropi
i Svijetu, djelovati će pozitivno u smislu mogućnosti povećanja plasmana
drvnih proizvoda, na ova tržišta, te predstavljaju snažnu osnovu razvoja.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 14     <-- 14 -->        PDF

korištenja kapaciteta, prilagodavanja mjerama ekonomske politike, što utječu
na nisku produktivnost i ekonomičnost, slabe poslovne rezultate, nelikvidnost,
nizak standard zaposlenih i nisku reprodukcijsku sposobnost.


Radi izlaska iz sadašnje situacije i nužnosti prilagodavanja organizacije
djelovanja ekonomskih i tržišnih zakonitostima uz utjecaj realnog planiranja
razvoja, rješenja treba tražiti u šireni organiziranju i povezivanju na konkretnim
proizvodnim programima baziranih na tržišnim mogućnostima i ekonomskim
međuodnosima.


1.6.
Uvjeti poslovanja i ekonomski položaj ŠDK
Problemi i teškoće u kojima se je odvijala privredna aktivnost u zemlji
u tekućem srednjoročnom razdoblju imale su snažan utjecaj i na grane i djelatnosti
šumsko-prerađivačkog kompleksa, s time što su se opći uvjeti privređivanja
više reflektirali na one proizvodnje koje radi složenosti međusobnih
ekonomskih veza čine više faze prerade.


Ovisno o promjenama uvjeta poslovanja mijenjao se je i položaj pojedinih
grana.


Uporedujući položaj šumsko-prerađivačkog kompleksa u privredi Republike,
na osnovi nekoliko osnovnih pokazatelja uspješnosti privređivanja,
dolazi se do zaključka o nepovoljnim tendencijama, tj. o pogoršavanju odnosa
prema privredi ali i o diferencijaciji grana unutar reprocjeline.


Udio reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine (sa
5,46 na 4,98), što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje poslovanja svih
grana reprocjeline, a naročito drvne industrije (od 3,14 na 2,69%).


Njeno zaostajanje u dohotku, osobnim dohocima i značajnom padu udjela
dohotka u privredi ozbiljno upozorava da se u takvim uvjetima poslovanja


i.
s takovim rezultatima teško mogu ostvarivati postavljeni razvojni ciljevi.
Udio dohotka u ukupnom prihodu kod svih grana reprocjeline značajno
j,e smanjuje kao posljedica bržeg rasta nabavnih cijena i amortizacije, dok
se odnosi u primarnoj raspodjeli i ostalim uvjetima poslovanja pogoršavaju
više nego u privredi.
Nepovoljna struktura ukupnih izvora financiranja i nepovoljna ročna
struktura kredita industrijske prerade drva uzrok su što porast kamatnih
sropa teže pogađa ove grane nego privredu.


Kako potražnja drvoindustrijskih proizvoda ovisi o kretanjima na području
investicijskh aktivnosti (stanogradnja), osobne potrošnje i izvoza, to
je i restriktivno djelovanje mjera ekonomske politike na navedenim područjima
djelovala u pravcu smanjenja prodaje pokućstva. Pad prodaje pokućstva
u 1983. godini u odnosu na 1980. godinu iznosi 20"´o (domaće tržište).


Preorijentacija s domaćeg na izvozna tržišta zahtijeva promjenu strukture
proizvodnje i određena ulaganja radi tehnološkog prilagodavanja i unapređenja
proizvodnje, čega je bilo veoma malo radi poznatih investicijskih i
uvoznih ograničenja.


. Klizanje tečaja dinara koje je pogodovalo izvozno orijentiranoj drvnoj
industriji, poremetilo je međutim kalkulacije i odnose u industriji papira,


304




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Posebno značajan pad investicijskih ulaganja ostvario se u drvnoj industriji,
gdje se udio drvne industrije u investicijama Hrvatske smanjuje:
1981. godine 1,9%, 1982. god. 1,5%, 1983. god. 1,1% (niže od propisane amortizacije).


Udio ulaganja u osnovna sredstva drvne industrije pao je na 7,8 društvenog
proizvoda; nastavak ovoga trenda dovodi do tehnološke katastrofe,


U ovoj grani djelatnosti osim određenih ulaganja u energane i manje
rekonstrukcije, izgrađene su 3 tvornice masivnog namještaja za izvozne programe
(Ogulin, Petrinja, Perušić) te će biti dovršeno značajno povećanje kapaciteta
u jednoj tvornici masivnog namještaja za izvoz (Krapina).


U proizvodnji celuloze i papira od predviđenih investicijskih ulaganja
završena je III faza modernizacije u Belišću (sa 118 na 200.000 tona ambalažnog
papira) modernizacija Riječke tvornice papira (sa 14 na 26.000 t cigaretpapira),
a Zagrebačka tvornica papira treba započeti rekonstrukciju dijela
proizvodnog kapaciteta, kojom će se osposobiti za proizvodnju finih grafičkih
papira, koji će moći ići i u izvoz, dijelom će podmirivati domaću deficitarnu
tražnju


1.5. Organiziranost kompleksa
Šumsko prerađivački kompleks je po broju osnovnih i radnih organizacija
jedan od najraširenijih djelatnosti u preradi SR Hrvatske. Organizacije
su toga kompleksa prisutne u svim društveno-*političkim zajednicama, što
objektivno stvara teškoće u njihovu organiziranju i dohodovnom povezivanju


Pokušaji šireg organiziranja i udruživanja u nekoliko navrata u posljednjih
desetak godina nisu naišli na interes u OUR-ima i društveno-političkim
zajednicama, bez obzira na gotovo stalno prisutne teškoće i probleme u poslovanju
i bez obzira što šumarstvo, mehanička i kemijska prerada i trgovina
drvetom po svojim tehničko-tehnološkim, ekonomskim i razvojnim karakteristikama
predstavljaju izrazito međuzavisnu i komplementarnu privrednu
aktivnost, koje se ne može na osnovi atarhičnoga razvoja uspješno razvijati.


Osnovne organizacije udruženog rada u radnim organizacijama šumarstva,
kao i pojedinim radnim organizacijama drvne industrije, po svome sadržaju
rada i organiziranosti predstavljaju osamostaljene privredne subjekte
sa svim svojim poslovnim funkcijama radne organizacije što imade krupne
posljedice u racionalnosti i ekonomičnosti poslovanja, a posebno u planskome
razvoju.


Nekoliko organiziranih SOUR-a šumarstva i prerade drva nisu također
uspjeli ostvariti funkciju zajedništva u osnovnim poslovnim funkcijama radi
čega nisu do sada postignuti neki značajniji poslovni rezultati.


Analiza postojećeg stanja organiziranosti, privređivanja, razvoja i ekonomskih
međuodnosa u šumsko-prerađivačkom kompleksu Hrvatske upućuje
na zaključak da ekonomske zakonitosti i mjere ekonomske politike djeluju
u pravcu zadovoljavajućih poslovnih rezultata jer nepovezanost organizacija
udruženog rada u poslovanju, razvoju i zajedničkom nastupu na tržištu, uz
veoma izražen utjecaj DP Zajednica imade za posljedicu autarhičan razvoj
i zatvorenost sa već istaknutim problemima strukturnih disproporcija, niskog




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 12     <-- 12 -->        PDF

poznate teškoće u privređivanju od 1981—1983. godine, a uvjetovali su ih
uglavnom nedostaci sirovina i reprodukcijskih materijala.


1.36. — Opskrbljenost repromaterijalom i energijom
U odnosu na opskrbljenost proizvodnje reprodukcijskim materijalom i
energijom kod pojedinih proizvođača su istaknuti problemi u opskrbi domaćim
reprodukcijskim materijalima koji su negativno djelovali na ritam proizvodnje
i korištenja kapaciteta. Ovdje su uglavnom istaknuti problemi u
snabdjevanju reprodukcijskim materijalima koji se proizvode u pogonima reprodukcijske
cjeline, a potrebni su za više faze prerade.


Međutim posebnu pažnju zaslužuje opskrbljenost reprodukcijskim materijalima
koje drvnopreradivačka industrija nabavlja od drugih grana industrije
— tekstilne, metalne, kemijske (tkanine, metalne jezgre, boje, lakovi,
ljepila i dr.), koje svojim kvalitetom i cijenom nisu podobne za ugrađivanje
u finalne drvne proizvode, naročito one izvozno orijentirane.


Uvoz rezervnih dijelova i potrebnih uvoznih reprodukcijskih materijala
unatoč određenim teškoćama i problemima pri uvozu nije uvjetovao veće
zastoje u proizvodnji, iako je djelovao na njen ritam, a posebno u godinama
najvećih ograničenja raspolaganja deviznim sredstvima.


Energetsku krizu su na određen način osjetili i kapaciteti šumsko-drvnog
kompleksa. Redukcije električne struje tokom 1982., 1983. i početkom 1984.
značajno su djelovale na ostvarivanje proizvodnje pa i izvoza, kao i problemi
vezani s opskrbom plinom, mazutom, ugljenom i naftom.


Ove potanje nedostatke osjetili su pilanari smanjenjem dopreme oblovine
na kapacitete tvornica iverica u Bjelovaru kao i tvornice papira u
Belišću, Plaškom i Zagrebu.


Radi razrješenja energetskih problema prišlo se izgradnji i alternativnih
energetskih rješenja, odnosno izgradnji posebnih plinovoda radi korištenja
plinskih izvora izvan plinovodnih sistema.


1.4. Investicijska aktivnost
Ulaganja u osnovna sredstva u svkn granama šumsko^prerađivačkog
kompleksa nisu se ni izdaleka ostvarila u odnosu na planska predviđanja,
pa niti u odnosu na najnužnije potrebe, kojima bi se ostvarili uvjeti za
uspješnije poslovanje.


U šumarstvu od planiranih 2.500 km izgradnje šumskih cesta, ostvariti
će se svega oko 1.500 km, što znači da otvorenost šuma neće dostići niti 9,5
km na 1.000 ha (15—20 km 1000 ha u Evropi).


Realizacija plana po osnovi Društvenog dogovora o ostvarivanju programa
proširene biološke reprodukcije šuma biti će izvršena sa tek oko 55%,
s time što će se radovi najintenzivnijih uzgojnih efekata izvršiti sa još nižim
postotkom (plantaže i intenzivne kulture — cea 27%).


Razlozi za ovako značajnim podbačaj om plana je neizvršavanje financijskih
obveza sudionika potpisnika Društvenog dogovora (osim OUR-a šumarstva
j SRH do 1985. godine).




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ovi podaci ujedno pokazuju i na prostor i smjer razvoja finalne prerade
drva, uvjetovane kvalitetom, dizajnom i cijenama koje vladaju na svjetskom
tržištu kod finalnih drvnih proizvoda.


Proizvodnja pokućstva kao jedna od najzastupljenijih finalnih proizvodnji
u proteklom je razdoblju ostvarila pad proizvodnje od 4,4% do 1983., da
bi ostvarila u 1984. godini rast od 8,8%.


To je i razlog da je proizvodnja pokućstva u Hrvatskoj sa 2. pala na 4.
mjesto u Jugoslaviji.


Struktura proizvodnje pokućstva u SR Hrvatskoj, koja je pretežno orijentirana
za domaće tržište te eventualno izvoz na klirinško područje i
zemlje u razvoju u uvjetima smanjenje tražnje na ovim tržištima, proživljava
kriznu situaciju. Udruživanje i povezivanje na zajedničkom programu proizvodnje
i prometa poduzimanje mjera na promjeni strukture proizvodnje
u pravcu izvoza proizvodnjom kombiniranog pokućstva masiva i ploča, te
proizvodnjom masivnog pokućstva, Samoupravni sporazum o usmjeravanju
sirovina u SRH, predstavljaju osnove na kojima treba tražiti izlaz iz sadašnje
složene ekonomske situacije ovih pogona.


Proizvodnja građevne stolarije i ostalih proizvoda za potrebe građevinarstva
dijelila je sudbinu negativnih trendova u građevinarstvu, a posebno u
stanogradnji.


Pad proizvodnje građevne stolarije u prve 3 godine tekućeg plana pala
je za 9%, s zaustavljenim padom u 1984. godini i tendencijom blagog oživljavanja
proizvodnje i uz značajno povećanje zalihe ovih proizvoda.


Ograničeni izvori piljene građe četinjača i smanjena tražnja na domaćem
tržištu limitirajući su faktori rasta ove proizvodnje.


Proizvodnja podova, uz razvoj tehnologije i novih konstrukcija, uz mogućnost
izvoza cve proizvodnje, jedina je proizvodnja u finalnoj preradi
drva koja je u tri godine tekućeg razdoblja ostvarila rast fizičkog obujma
proizvodnje (2%).


Proizvodnja kuća i ostalih montažnih objekata iz drva, uslijed ograničavajućih
sirovinskih resursa u SRH je relativno slabo razvijena i uglavnom
stagnira.


1.35. — Proizvodnja i prerada celuloze i papira
Strukturni problemi, izraženi kroz nesklad u kapacitetima proizvodnje
grafičkih papira i prerade papira (grafička industrija) u odnosu na proizvodnju
primarnih proizvoda ove industrije (celuloze, grafički papiri, rotopapir)
na ovom sektoru u ovom srednjoročnom razdoblju uglavnom nije promjenjen.


Zadovoljavajuće je stanje na području proizvodnje i prerade ambalažnih
papira i to posebno nakon izgradnje III faze »Belišća«, koja je svojom
proizvodnjom u stanju podmirivati proizvođače ambalaže u SRH i dijelu Jugoslavije.


Proizvodnja celuloze i papira ostvarila je u ovom srednjoročnom razdoblju
pad proizvodnje po stopi od 1,2% godišnje bez obzira na izvršene rekonstrukcije
i modernizacije novih tvornica. Razlozi za negativna kretanja su


301




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Radi problema snabdjevanja sirovinama, kao i radi negativnih trendova
u privređivanju da bi u 1984. godini došlo do njenog oživljavanja i visoke stope rasta proizvodnje
u odnosu na 1983. godinu (8,9%).


Piljena građa, je u visokom procentu prisutna u izvozu, a velika potražnja
je i na domaćem tržištu radi podmirenja finalnih pogona prerade drva.
Disparitet u cijenama između inozemnog i domaćeg tržišta osnovni su razlog
za prekidanje tokova reprodukcije prema domaćim proizvođačima finalnih
proizvoda.


1.33. — Proizvodnja furnira i ploča
Prosječna godišnja proizvodnja F i L trupaca u prve tri godine srednjoročnog
plana iznosila je prema podacima cea 230.000 m3, a prerada cea 95.000
m3. Značajne količine ovih trupaca usmjeravaju se u pilanske kapacitete,
tvornice furnira van reprodukcije u SRH pa čak i u izvoz (iako zabranjen).


Od najvrednijih F trupaca hrasta proizvedenih u 1983. godini u količini


od 65.000 m3 samo 38.000 m3 prerađeno je u tvornicama furnira, što čini


svega 59%.


Instalirani kapaciteti tvornica (27.000 m3 plan furnira u 2 smjene), istovremeno
su korišteni u prosjeku sa cea 74%, a proizvodnja se godišnje smanjivala
po stopi od 7%. Negativan trend u proizvodnji furnira zaustavljen
je u 1984. godini, a proizvodnja je povećana za 8% u odnosu na 1983. godinu.


Proizvodnja šperploča i iverica stagnira unatoč postojanju uvjeta za
njeno povećanje i s aspekta potrošnje i sastava sirovinske osnove.
Od ukupno evidentirane proizvodnje trupaca za ljuštenje u tvornicama
šperploča i ljuštenog furnira prerađuje se svega 28%.


1.34. — Finalna proizvodnja
Finalna proizvodnja u prve tri godine srednjoročnog plana (1981 — 1983.
god.) ostvarila je pad proizvodnje po godišnjoj stopi od 2%. U 1984. godini
ostvaren je rast finalne proizvodnje sa stopom od 6,8. Za finalnu proizvodnju
u SR Hrvatskoj karakteristično je nisko korištenje kapaciteta koji se
kreće od 55 do 70%.


Osnovni razlozi ovako niskog korištenja kapaciteta su teškoće u opskrbljenosti
piljenom građom, elementima, furnirom i drugim reprodukcijskim
materijalima, kao i smanjenjem tražnje na domaćem tržištu, te nemogućnost
uklapanja u proizvodnju izvoznih proizvoda u većini finalnih pogona.


Globalni podaci proizvodnje i potrošnje primarnih proizvoda u finalnoj
proizvodnji pokazuju da se još uvijek relativno nizak procenat primarnih
proizvoda finalizira u finalnih pogonima u SR Hrvatskoj, već je on predmet
prodaja na domaćem tržištu kao i u izvozu u neprerađenom stanju.


Od ukupne proizvodnje piljene građe (950.000 m3) finalizira se cea 54%


(512.000 m3). Stupanj finalizacije rezane građe različit je kod pojedinih vrsta
drveća (hrast 61%, četinjače 63%, bukva 46%, otl 28%, meke listače 55%).
Od ukupne proizvodnje plemenitog furnira u finalizaciji se utroši svega
38%.
300




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 9     <-- 9 -->        PDF

1.3.
Korištenje kapaciteta vezano za snabdjcvanje sirovinama,
reprodukcijskim materijalima i energijom
1.31. Šumski resursi kao izvor osnovnih sirovina
Šume i šumsko zemljište sa 2,4 mil ha površine, od čega cea 2 mil ha
zauzimaju šume, a cea 400.000 ha neobrasla šumska zemljišta (35% površine
SRH) predstavlja značajno mjesto u prirodnim resursima SR Hrvatske. One
osim sirovinskih izve/a za prerađivačku industriju predstavljaju i značajan
faktor općih koristi i općekorisnih tendencija.


S oko 0,45 ha šuma >*percapita« Hrvatska spada medu zemlje izvoznice
šumskih i drvnih proizvoda.


S oko 239 ml m3 drvne mase i prirastom od cea 7 mil m3 ili cea 1,4 m3/ha
naše šume ukazuju na relativno lošu strukturu šumskog fonda i niske prinosne
mogućnosti.


Sječa šuma u okviru propisanog etata globalno je u okviru prirasta, odnosno
i znatno niže, iako realizacija etata ukazuje na strukturno pogoršanje
šumskih sortimenata koji se ostvaruju sječama.


Prosječna godišnja utvrđena mogućnost sječa brutto mase u društvenim
šumama od 5 mil m;i realizira se na razini od 4,7 mil m:i, a proizvodnja neto
sortimenata sa cea 4 mil m;i.


Prema podacima iskorištenja drvne mase u razdoblju od 1981. do 1983.
godine tehnička oblovina sudjeluje sa cea 2,3 mil m:! (57no) a prostorno drvo
sa 1,7 mil m3 (43"/o) u ukupnoj šumarskoj proizvodnji. Proizvodnja drvnih
sortimenata u privatnim šumama iznosi cea 400—500000 m:! (10%).


Proizvodnja neto šumskih sortimenata u razdoblju od 1981. do 1984. godine
rasla je po prosječnoj stopi od 3,5% godišnje. Planom predviđeni rast
bio je 2%.


Radi ograničenosti domaćih izvora i klimatskih uvjeta uzgoja određenih
vrsta šumskog drveća, te potreba dopune asortimana proizvoda u razdoblju
od 1981 — 1983. godine uvozilo se prosječno godišnje 12.000 m3 furnirskih
trupaca egzota, cea 7.000 m3 piljene građe egzota, cea 1.000 m3 plemenitog
furnira i cea 23.000 m3 piljene građe četinjača, te cea 40.000 m3 celuloznog
drva četinjača.


Prosječna otvorenost šuma na kraju 1983. godine iznosila je 9 km 1000 ha
(Evropa 15—20 km).


1.32. — Proizvodnja piljene građe
Nesklad između instaliranih pilanskih kapaciteta (2,3 mil. m3) u društvenom
sektoru (cea 300 pilana privatnog i društvenog sektora kojima prerada
drva nije osnovna djelatnost) i proizvodnja pilanskih trupaca u šumarstvu
ŠR Hrvatske (cea 1.750.000 m3 godišnje), kao i radi prodaja dijela
pilanskih trupaca prerađivačkim kapacitetima, izvoz reprodukcijske cjeline
SRH i izvoza (cea 10% proizvedenih količina) pilanski kapaciteti se koriste u
prosjeku sa 70%, a neki i znatno niže.


Manja prerada pilanskih trupaca u odnosu na hipertrofiranu tražnju a
posebno iz susjednih republika, imade za posljedicu nelojalnu konkurenciju
nabijanje cijena i otpore kod proizvođača sirovina za povezivanje za prerađivačkim
organizacijama u reprocjelini.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Uz stalan trend povećanja obujma sječa, a u pojedinim razdobljima i
područjima »Kvalitetnih sječa«, dolazi do kvalitetnog pogoršanja šumskog
fonda i slabljenje sirovinske osnove prerađivačke industrije.


Niska otvorenost šuma samo pogoduje ovoj situaciji. Nasuprot tome postoji
stalna težnja izgradnje novih i proširenja postojećih primarnih kapaciteta
prerade drva, posebno pilanskih, koji uz pomoć lokalnih faktora vrše
pritisak na korištenje sirovinske osnove i raspodjelu sirovina na neekonomskim
kriterijima, što često dovodi do neracionalne prerade drva (F trupci
iu´u u pilane).


Pogrešna razvojna orijentacija finalne drvne industrije kroz izgradnju
velikih kapaciteta za domaće tržište i klirinški izvoz (pločasti namještaj) otcžava
brzu primjenu proizvodnog programa za izvoz na probirljiva tržišta s
konvertibilnim načinom plaćanja.


Pogoni za proizvodnju finalnih proizvoda od masivnog drva podobni za
izvoz na zapadnoevropska i američka tržišta nisko su zastupljeni u strukturi
finalne proizvodnje (30"o) a radi nepovezanosti proizvođača piljene građe
i finalnih Kapaciteta, kao i radi dispariteta cijena sirovina, poluproizvoda
i finalnih proizvoda, ovi kapaciteti nisu potpuno iskorišteni, te nisu u stanju
ostvarivati maksimalno moguću proizvodnju i izvoz.


Nesklad između proizvodnje papira i potreba celuloze i poluceluloze u
SR Hrvatskoj u posljednja dva srednjoročna razdoblja djelomice je eliminiran
izgradnjom tvornice poluceluloze i ambalažnih papira u Belišću, te
rekonstrukcijom Riječke tvornice papira. Ostaje međutim problem zadovoljavanja
potreba proizvođača grafičkih papira za visokobijeljenom celulozom
listača i četinjača, koji postaje limitirajući faktor razvoja grafičke industrije
u SR Hrvatskoj.


1.2. Izvoz-uvoz
Značajan broj organizacija udruženog rada šumsko-drvnog kompleksa
predstavljaju tradicionalne izvoznike, međutim bez stalne izvozne organizacije,
izvoz se ostvaruje ovisno o stanju traženja na domaćem tržištu i odnosa
u cijenama između domaćeg i svjetskog tržišta. Vrijednost izvoza u
razdoblju od 1981—1984. godine opada, te i njegovo učešće u izvozu privrede
Hrvatske.


Udio izvoza u vrijednosti ukupne proizvodnje je relativno nisko (11—15%).
Međutim, nizak udio uvozne supstance (cea 30%), imade utjecaj na visoke
neto devizne efekte, što je s društvenog stajališta veoma značajno.


U 1981. godini ostvarena je vrijednost izvoza od 265 mil $ (100%), da bi
u 1982. iznosila 222 mil $ (84%). 1983. godini 191,7 mil % (72%), 1984. 213
mil $ (80%).


Struktura izvoza ostvarena u prethodnom razdoblju još uvijek je nepovoljna
(cea 52% se ostvaruje izvozom sirovina i proizvoda primarne prerade,
48% izvozom finalnih proizvoda i papira).


Uvozne potrebe šumsko-drvnog kompleksa podmirivane su u proteklom
razdoblju na sektoru neophodnih reprodukcijskih materijala i rezervnih
dijelova uz neznatan udio uvozne opreme.


298




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 7     <-- 7 -->        PDF

II Mogućnosti razvoja u razdoblju 1986—1990. godine


— Koncepcija razvoja i kriteriji,
— Programska orijentacija i mogući razvoj (stope rasta, investicije),
— Izvozne mogućnosti i uvoz
— Uvjeti i pretpostavke razvoja (samoupravna organiziranost, kadrovi,
sistemska rješenja, mjere ekonomske politike).
Prije nego što iznesem osnovne značajke razvoja u prethodnom razdoblju
dozvolite da u nekoliko riječi kažem osnovni obuhvat šumsko-drvnog
kompleksa kao reprodukcijske cjeline.


Reprodukcijsku cjelinu šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj
koja počinje uzgojem i zaštitom šuma. nastavlja se primarnom mehaničkom
i kemijskom preradom drva i finalnom proizvodnjom a završava prometom
drva i drvnih proizvoda, čini veliki broj OOUR (cea 500), koje zapošljavaju
preko 70.000 radnika u društvenom sektoru proizvodnje.


Privatni sektor sudjeluje s cea 24% u površinama šuma, s cea 8% u drvnoj
masi, a u preradi drva s oko 3.000 radionica.


1. RAZVOJ U PRETHODNOM RAZDOBLJU
1.1. Dinamika rasta i strukturni problemi
U čitavom poslijeratnom razdoblju udio šumarstva i prerade drva u
strukturi privrede stalno se smanjivao, kao posljedica sporijeg rasta kompleksa
od privrednog rasta privrede Republike u cjelini.


Fizički obujam proizvodnje industrije i rudarstva Hrvatske u razdoblju
od 1967—1980. godine rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 61%, a industrijske
prerade drva po stopi od 5%, stime što su pojedine grane prerade
drva ostvarile ove stope rasta: piljena građa i ploča 1,3%, (Jugoslavija 3,5%),
proizvodnja finalnih drvnih proizvoda 7,5°/» (Jugoslavija 7,8%), proizvodnja
celuloze i papira 6,9% (Jugoslavija 7,7%). Nakon visokih stopa fizičkog rasta
proizvodnje do 1980. godine, razvoj od 1981. do 1983. godine pokazuje
negativne stope fizičkog obujma proizvodnje u gotovo svim granama kompleksa,
s izuzetkom šumarstva koje je ostvarilo stopu rasta od 3,5%. U 1984.
godini dolazi do oživljavanja proizvodnje i blagog rasta stopa fizičkog obujma
proizvodnje i u industrijskoj preradi drva.


Međutim, na osnovi ostvarenih i ocijenjenih stopa rasta od 1981. do
1985. godine prosječna stopa rasta u ovom razdoblju ocjenjuje se u proizvodnji
piljene građe i ploča 0,3%, finalna drvnoindustrijska proizvodnja 0,2%,
proizvodnja celuloze i papira 2,7%.


Jedna od osnovnih značajki dosadašnjeg razvoja šumsko-drvnog kornkompleksa
Hrvatske i Jugoslavije je neusklađenost kapaciteta u odnosu na potrebe
reprodukcije, kao posljedica autarhičnog razvoja i zaostajanja ulaganja
u sirovinsku osnovu (šumsko uzgojni radovi i izgradnja šumskih prometnica).


Gotovo potpuna financijska ovisnost ulaganja u šumarstvo o vlastitim
izvorima, (jer banke nisu za ova ulaganja pokrivala interes), a udruživanje
sa ostalim partnerima su gotovo izostala, nepovoljno utječe na razvoj i unapređenje
šumskog fonda.