DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 9 <-- 9 --> PDF |
1.3. Korištenje kapaciteta vezano za snabdjcvanje sirovinama, reprodukcijskim materijalima i energijom 1.31. Šumski resursi kao izvor osnovnih sirovina Šume i šumsko zemljište sa 2,4 mil ha površine, od čega cea 2 mil ha zauzimaju šume, a cea 400.000 ha neobrasla šumska zemljišta (35% površine SRH) predstavlja značajno mjesto u prirodnim resursima SR Hrvatske. One osim sirovinskih izve/a za prerađivačku industriju predstavljaju i značajan faktor općih koristi i općekorisnih tendencija. S oko 0,45 ha šuma >*percapita« Hrvatska spada medu zemlje izvoznice šumskih i drvnih proizvoda. S oko 239 ml m3 drvne mase i prirastom od cea 7 mil m3 ili cea 1,4 m3/ha naše šume ukazuju na relativno lošu strukturu šumskog fonda i niske prinosne mogućnosti. Sječa šuma u okviru propisanog etata globalno je u okviru prirasta, odnosno i znatno niže, iako realizacija etata ukazuje na strukturno pogoršanje šumskih sortimenata koji se ostvaruju sječama. Prosječna godišnja utvrđena mogućnost sječa brutto mase u društvenim šumama od 5 mil m;i realizira se na razini od 4,7 mil m:i, a proizvodnja neto sortimenata sa cea 4 mil m;i. Prema podacima iskorištenja drvne mase u razdoblju od 1981. do 1983. godine tehnička oblovina sudjeluje sa cea 2,3 mil m:! (57no) a prostorno drvo sa 1,7 mil m3 (43"/o) u ukupnoj šumarskoj proizvodnji. Proizvodnja drvnih sortimenata u privatnim šumama iznosi cea 400—500000 m:! (10%). Proizvodnja neto šumskih sortimenata u razdoblju od 1981. do 1984. godine rasla je po prosječnoj stopi od 3,5% godišnje. Planom predviđeni rast bio je 2%. Radi ograničenosti domaćih izvora i klimatskih uvjeta uzgoja određenih vrsta šumskog drveća, te potreba dopune asortimana proizvoda u razdoblju od 1981 — 1983. godine uvozilo se prosječno godišnje 12.000 m3 furnirskih trupaca egzota, cea 7.000 m3 piljene građe egzota, cea 1.000 m3 plemenitog furnira i cea 23.000 m3 piljene građe četinjača, te cea 40.000 m3 celuloznog drva četinjača. Prosječna otvorenost šuma na kraju 1983. godine iznosila je 9 km 1000 ha (Evropa 15—20 km). 1.32. — Proizvodnja piljene građe Nesklad između instaliranih pilanskih kapaciteta (2,3 mil. m3) u društvenom sektoru (cea 300 pilana privatnog i društvenog sektora kojima prerada drva nije osnovna djelatnost) i proizvodnja pilanskih trupaca u šumarstvu ŠR Hrvatske (cea 1.750.000 m3 godišnje), kao i radi prodaja dijela pilanskih trupaca prerađivačkim kapacitetima, izvoz reprodukcijske cjeline SRH i izvoza (cea 10% proizvedenih količina) pilanski kapaciteti se koriste u prosjeku sa 70%, a neki i znatno niže. Manja prerada pilanskih trupaca u odnosu na hipertrofiranu tražnju a posebno iz susjednih republika, imade za posljedicu nelojalnu konkurenciju nabijanje cijena i otpore kod proizvođača sirovina za povezivanje za prerađivačkim organizacijama u reprocjelini. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Radi problema snabdjevanja sirovinama, kao i radi negativnih trendova u privređivanju da bi u 1984. godini došlo do njenog oživljavanja i visoke stope rasta proizvodnje u odnosu na 1983. godinu (8,9%). Piljena građa, je u visokom procentu prisutna u izvozu, a velika potražnja je i na domaćem tržištu radi podmirenja finalnih pogona prerade drva. Disparitet u cijenama između inozemnog i domaćeg tržišta osnovni su razlog za prekidanje tokova reprodukcije prema domaćim proizvođačima finalnih proizvoda. 1.33. — Proizvodnja furnira i ploča Prosječna godišnja proizvodnja F i L trupaca u prve tri godine srednjoročnog plana iznosila je prema podacima cea 230.000 m3, a prerada cea 95.000 m3. Značajne količine ovih trupaca usmjeravaju se u pilanske kapacitete, tvornice furnira van reprodukcije u SRH pa čak i u izvoz (iako zabranjen). Od najvrednijih F trupaca hrasta proizvedenih u 1983. godini u količini od 65.000 m3 samo 38.000 m3 prerađeno je u tvornicama furnira, što čini svega 59%. Instalirani kapaciteti tvornica (27.000 m3 plan furnira u 2 smjene), istovremeno su korišteni u prosjeku sa cea 74%, a proizvodnja se godišnje smanjivala po stopi od 7%. Negativan trend u proizvodnji furnira zaustavljen je u 1984. godini, a proizvodnja je povećana za 8% u odnosu na 1983. godinu. Proizvodnja šperploča i iverica stagnira unatoč postojanju uvjeta za njeno povećanje i s aspekta potrošnje i sastava sirovinske osnove. Od ukupno evidentirane proizvodnje trupaca za ljuštenje u tvornicama šperploča i ljuštenog furnira prerađuje se svega 28%. 1.34. — Finalna proizvodnja Finalna proizvodnja u prve tri godine srednjoročnog plana (1981 — 1983. god.) ostvarila je pad proizvodnje po godišnjoj stopi od 2%. U 1984. godini ostvaren je rast finalne proizvodnje sa stopom od 6,8. Za finalnu proizvodnju u SR Hrvatskoj karakteristično je nisko korištenje kapaciteta koji se kreće od 55 do 70%. Osnovni razlozi ovako niskog korištenja kapaciteta su teškoće u opskrbljenosti piljenom građom, elementima, furnirom i drugim reprodukcijskim materijalima, kao i smanjenjem tražnje na domaćem tržištu, te nemogućnost uklapanja u proizvodnju izvoznih proizvoda u većini finalnih pogona. Globalni podaci proizvodnje i potrošnje primarnih proizvoda u finalnoj proizvodnji pokazuju da se još uvijek relativno nizak procenat primarnih proizvoda finalizira u finalnih pogonima u SR Hrvatskoj, već je on predmet prodaja na domaćem tržištu kao i u izvozu u neprerađenom stanju. Od ukupne proizvodnje piljene građe (950.000 m3) finalizira se cea 54% (512.000 m3). Stupanj finalizacije rezane građe različit je kod pojedinih vrsta drveća (hrast 61%, četinjače 63%, bukva 46%, otl 28%, meke listače 55%). Od ukupne proizvodnje plemenitog furnira u finalizaciji se utroši svega 38%. 300 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ostvariti povezivanje i udruživanje reprodukcijski vezanih ekonomskih subjekata na proizvodnim programima, prvenstveno izvozno orijentiranim. U okviru poslovanja sistema potrebno je uskladiti i osigurati zajedničke interese brojnih organizacija u proizvodnim zajednicama i između njih reprodukcijski vezanih organizacija, kao i sa prometnim organizacijama na području prometne, odnosno izvozne funkcije. Marketinški pristup realizaciji prometne, a posebno izvozne funkcije mora osigurati zajedništvo proizvodne i prometne sfere udruženih organizacija. Organiziranje u proizvodne zajednice odnosno u poslovni sistem pretpostavlja visoki stupanj koordinacije i poslovne discipline u ostvarivanju proizvodnih programa. Visokostručni kadrovi kao i odgovarajući stručnjaci u neposrednoj proizvodnji, uz sudjelovanje znanstveno-istraživačkih potencijala, u stanju su osigurati razvojne i poslovne zadatke suvremeno organizirane, racionalne i kvalitetne proizvodnje. Mjerama ekonomske politike, osobito kreditno monetarne politike, i politikom ekonomskih odnosa s inozemstvom (kreditiranje izvoza pod povoljnim uvjetima, selektivnim poticajima) potrebno je djelovati u pravcu popravljanja teškog ekonomskog financijskog položaja organizacija a posebno izvoznika. Omogućavanje pribavljanja najneophodnijih investicijskih sredstava radi prilagodavanja strukture kapaciteta izvoznim potrebama jedan je od uvjeta ostvarivanja izvozne strategije ovog reprodukcijskog kompleksa. Analysis of Development to Date and Development Possibilities of the Forest-Timber Complex in the Period from 1986 to 1990 Summary In Part I the author analyses the level of development reached in the forest and timber products industry complex during the period from 1981 to 1985, giving data on the growth rate, structural problems, import and export, utilization of capacities connected with raw material supplies, reproduction material, and energy. An outline of structural problem is given for all branches and activities of the reproductional whole. With a shorth analysis of investment policies, organization of conditions of management and economic status of firms in this reproductional whole, the author encompasses the achieved development of the preceding period. "*<"*´ ´-HUI, In Part II the author sets out then possibilities for development during the period from 1986—1990 quoting and commenting on development strategy. With regard to the future development estimates are given for growth rates in individual production branches, investment needs and possibilities, export possibilities and imports, conditions and proposals for development (self-managing organisation, staff, measures for economic policies). Strategic orientation of the repro-complex towards high growth rates in export can be realised only by a significant increase in production, a high degree of co 309 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2.3. Izvozne mogućnosti i uvoz Na osnovi zahtjeva za izmjenom proizvodne strukture, planiranih stopa rasta fizičkog obujma proizvodnje te ograničenih mogućnosti plasmana na domaćem tržištu izvozna strategija organizacija udruženog rada ove reprocjeline postaje uvjet razvoja. Rast izvoza izražen u dolarima predviđa se po stopi od 13,1% godišnje, s time da se najveće povećanje predviđa u proizvodnji papira (stopa´ 21,8% — radi dospjelih obaveza po inodugovima), zatim finalnoj drvnoindustrijskoj proizvodnji (stopa 17,7%) dok bi izvoz proizvoda šumarstva i primarne prerade drva uglavnom ostao na sadašnjoj razini. Na temelju realno ocijenjenog starta na početku 1986. godine od 270 mil $ te s planiranih stopa, izvoz bi koncem srednjoročnog razdoblja trebao dostići cea 500 mil § od čega bi na zemlje konvertibilnog područja otpalo 83%, a na klirinško područje 17%. Udio uvoza u izvozu ocjenjen je sa 41% obzirom na potrebe značajnog uvoza opreme, tako da bi pokrivenost uvoza izvozom bila stvorena sa 2,4 puta. Za ostvarivanje planiranog rasta izvoza biti će potrebni izvanredni napori organizacija udruženog rada, kao i činilaca društvene zajednice kroz poticanje izvoznih aktivnosti na osnovi aktivne politike ekonomskih odnosa s inozemstvom, jer će se njegovo ostvarenje vršiti u uvjetima razvojnih ograničenja od kojih će dominantan utjecaj imati nedostatak sredstava za ulaganja u prilagođavanje proizvodne struke izvoznim potrebama. Sadašnje nisko učešće izvoza u ukupnoj proizvodnji, a posebno u proizvodnjama gdje se planiraju visoke stope rasta izvoza (finalna 20%, papirna industrija 7% — 1983. g.) čini olakšavajućom okolnost da se većim zajedničkim angažiranjem subjektivnih faktora proizvodnje moraju postići krupni rezultati i uz manja investicijska ulaganja. Postizanje učešća izvoza u proizvodnji na koncu srednjoročnog razdoblja u osnovnim izvoznim proizvodima sa 45%, odnosno za reprocjelinu 31,6% (od sadašnjih 12%) predstavlja krupan zadatak koji se bez investicijskih ulaganja ne može ostvariti. Isto tako je nužno boljim organiziranjem i povezivanjem udruženog rada u reprocjelini kao i osposobljavanjem izvozne organizacije za povećani promet izvoznih roba, uklanjati subjektivne smetnje koje u svojoj sadašnjoj praksi negativno utječe na tokove društvene reprodukcije, korištenje izvoznih kapaciteta i rasta fizičkog obujma proizvodnje i izvoza. Uz aktiviranje postojećih rezervi na području neorganizirane opskrbljenosti sirovinama i poluproizvodima iz vlastite reprodukcije moguće je povećati bolje korištenje izvoznih kapaciteta i veći izvoz, a međusobnim poslovnim informiranjem izvoznika i proizvođača u odnosu na vrste proizvoda, dizajn, kvalitetu obrade, pakovanje i si. moguće je poboljšati izvozne rezultate. 2.4. Uvjeti i pretpostavke razvoja (Samoupravna organiziranost, kadrovi, mjere ekonomske politike) Na osnovi projekta Ekonomskog instituta Zagreb realizacijom programa udruživanja i povezivanja u Poslovnu zajednicu »Exportdrvo« Zagreb, treba 308 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 17 <-- 17 --> PDF |
narednom srednjoročnom planu razvoja se očekuju slijedeće stope rasta fizičkog obujma proizvodnje: šumarstvo 1%, proizvodnja piljene građe 2%, finalni proizvodi 5%, proizvodnja celuloze i papira 6,9%. Rast društvenog proizvoda planira ostvariti porast: šumarstvo 1%, proizvodnja piljene građe 2,5%, proizvodnja finalnih proizvoda 5,9%, proizvodnja celuloze i papira 7,8%, odnosno prosječno u reprocjelini 3,5%. Za ovakav rast fizičkog obujma proizvodnje i društvenog proizvoda zaposlenost bi rasla po stopi od 1,1% godišnje. Investicijska aktivnost temelji se na stopama rasta društvenog proizvoda kao i na osnovi izvozne orijentacije ovoga kompleksa. U ovom petogodišnjem razdoblju predviđaju se u razvoj šumarskog kompleksa uložiti ukupno cea 78,4 milijarde dinara, od čega: u proizvodnju piljene građe i ploča 6,5 mlrd din finalnu drvnoindustrijsku proizvodnju 25 mlrd din proizvodnja celuloze i papira 21,5 mlrd din šumarstvo 25,0 mlrd din. U odnosu na izvore sredstava cea 51% otpada na vlastita sredstva, 11% su udružena sredstva, cea 23% predviđaju se inokrediti, dok cea 15% sredstava iz za sada nepoznatih izvora. Najveća ulaganja se predviđaju u razvoj izvoznih kapaciteta finalne drvnoindustrijske proizvodnje, u kojima značajno sudjeluje uvozna oprema, koja će se u značajnom dijelu moći nabaviti na kredit, a ulaganja u šumarstvo sastoje se pretežno od vlastitih i udruženih sredstava, dok će se u proizvodnji celuloze i papira morati potražiti svi mogući oblici angažiranja sredstava. Potrebe za uvoznu opremu u narednom srednjoročnom razdoblju iznose cea 85 mil $ od čega najveći dio otpada na finalnu drvnoindustrijsku proizvodnju (50 mil $) i proizvodnju celuloze i papira (24 mil $). Od postojećih 26 tvornica pokućstva samo 14 je sposobno za izvoznu proizvodnju, dio ostalih tvornica treba rekonstrukcijom osposobiti za proizvodnju masivnih dijelova pokućstva, odnosno izraditi 15 novih tvornica za za proizvodnju masivnog pokućstva za izvoz (manji fleksibilni kapaciteti). U celuloznoj i papirnoj industriji nastavlja se rekonstrukcija Zagrebačke tvornice papira i njeno osposobljavanje za izvoznu proizvodnju uz potrebe uvozne opreme u vrijednosti od 14,8 mil $, dok će se u ostalim tvornicama vršiti neophodna modernizacija radi postizanja kvalitetnije proizvodnje i uključivanja u izvozne poslove. U narednom srednjoročnom razdoblju trebati će obaviti i neophodne znanstvene studije i analize vezane za razrješavanje opskrbe grafičke industrije primarnim proizvodima, visokobijeljenom celulozom listača i četinjača i kvalitetnim grafičkim papirima. Na osnovi ovih studija trebati će se odlučiti dali ići u izgradnju potrebnoga kapaciteta, ili opskrbljenost primarnim proizvodima razriješiti na osnovi povezivanja u reprodukciji s postojećim jugoslavenskim proizvođačima ovih proizvoda na dugoročnoj osnovi. U strukturi potreba uvozne opreme predviđen je uvoz opreme za tvornice ploča i neophodnu mehanizaciju u šumarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Radi navedenih činjenica osnovna koncepcija i kriteriji razvojne politike šumskodrvnog kompleksa u narednom srednjoročnom razdoblju moraju biti u funkciji ciljeva i zadataka sanacije sadašnjeg stanja, ostvarivanje izvozne strategije, kao uvjeta rasta proizvodnje, zapošljavanja, povećanja produktivnosti rada, ekonomičnosti poslovanja i kvalitete proizvoda. U odnosu na prioritet kriteriji razvoja šumsko-drvnog kompleksa mogu se definirati: 1. Dugoročna izvozna strategija, kao uvjet planiranog razvoja, treba da se ostvaruje značajnim povećanjem izvoza iznad rasta proizvodnje. 2. Organiziranost reprokompleksa treba staviti u funkciju razvojnih ciljeva, radi postupnoga usklađivanja postojećih proturječnosti između grana i djelatnosti u reprodukcijskoj cjelini i stvaranja uvjeta i mogućnosti za maksimalizaciju izvoza. 3. Striktno usklađivanje prerađivačkih kapaciteta s potrebama reprodukcije i sirovinskim resursima. 4. Racionalnije korištenje drvne sirovine kroz više faze prerade radi povećanja učešća finalnih proizvoda u izvozu. 5. Povećanje prinosnih mogućnosti šumskih resursa na osnovi povećanog obujma i kvalitete radova na biološkoj reprodukciji šuma i unapređenja gospodarenja šumama, kao trajnog sirovinskog osnova rasta proizvodnje u preradi drva. Razvojni ciljevi temelje se na društveno-ekonomskim opredjeljenjima utvrđenim dugoročnim programom ekonomske stabilizacije, koje je potrebno operacionalizirati na način da se: — Društvenim planom SR Hrvatske usmjere strateški pravci razvoja prema izvozno orijetiranoj proizvodnji, temeljenoj na domaćim sirovinama, među kojima šumarstvo i prerada drva ima značajno mjesto. — Mjerama i instrumentima ekonomske politike, osobito kreditno monetarnom politikom, politikom ekonomskih odnosa s inozemstvom i politikom cijena potiče razvoj i utječe na realniju valorizaciju šuma i drva, čime se između ostalog jačaju motivi i uvjeti za udruživanje na razini reprocjeline na dohodovnim osnovama. — SAS-om o međusobnim odnosima u razvoju djeluje na usklađivanje interesa organizacija udruženog rada, djelatnosti, grana i grupacija u odnosu na razvojnu politiku, te stvoriti uvjete za bolje korištenje kapaciteta, rast produktivnosti rada i društvene efikasnosti privređivanja. — Realizacijom SAS-a o usklađivanju odnosa u opskrbi kapaciteta prerađivačke industrije sirovinama i poluproizvodima stvaraju se uvjeti za što potpunije korištenje instaliranih kapaciteta i kompleksno korištenje drva, radi postizanja što boljih ekonomskih i društvenih efekata. 2.2. Programska orijentacija i mogući razvoj od 1986—1990. godine Na osnovi raspoloživih materijalnih izvora, stupnja tehnološkog razvoja, boljeg korištenja instaliranih kapaciteta, ulaganja u osnovna sredstva, ostvarivanja planiranog izvoza i drugih relevantnih činilaca privređivanja, u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 15 <-- 15 --> PDF |
posebno radi obaveza po inokreditima korištenima za ulaganja u osnovna srendstva, te zbog obaveza prema inopartnerima po osnovi zajedničkih ulaganja. U navedeni pad udjela dohotka u ukupnom prihodu 1980. do 1983. godine smanjuje se i udio čistog dohotka u dohotku i to: u šumarstvu sa 84% na 78%, u drvnoj industriji sa 74% na 61% u proizvodnji papira sa 67% na 57%. Od 1980. do 1983. godine udio kamata u dohotku stalno raste i kreće se od 1,3% u šumarstvu do 17,7% u finalnoj drvnoj industriji. Pogoršanje ekonomskog položaja drvne industrije bitno je utjecalo na pad ulaganja u osnovna sredstva. Nedostatak novčanih sredstava središnji je problem industrijske prerade drva u 1983. godini, a posebno onih organizacija koje svoje proizvodne ne plasiraju u značajnijoj mjeri na svjetska tržišta. Ekonomsko financijska situacija uz oživljavanje proizvodnje u 1984. godini se blago poboljšava, s time što i dalje djeluju preneseni problemi iz 1983. godine kao što s rast nabavnih cijena, manjak obrtnih sredstava, visoka kamata, niski osobni dohoci radnika, tehnološka zastarjelost opreme, restriktivna politika prema potrošnji, nepokriveni gubici u djelu organizacija, male mogućnosti investicionih ulaganja, kao i novo povećanje amortizacije. Stoga preostaje da organizacije udruženog rada svojim koordiniranim mjerama i aktivnostima traže izlaz iz postojeće situacije kroz oživljavanje proizvodnje i prilagođavanjem poslovne i razvojne politike mjerama i instrumentima ekonomske politike. Povećanjem proizvodnje za izvoz, uz poduzimanje konkretnih mjera na osposobljavanju sredstava rada i kadrova u organizacijama, uključivanje znanosti, međusobnu organiziranost sudionika u ostvarivanju izvoza, intenzivnu podršku mjera ekonomske politike, moraju se ostvariti pomaci u pravcu izlaska iz sadašnje situacije i koncipiranja dugročnije razvojne strategije. 2. MOGUĆNOST RAZVOJA U RAZDOBLJU 1986—1990. GODINE 2.1. Koncepcija razvoja i kriteriji Na osnovi sagledanog stanja i složenih uvjeta u privređivanju šumskodrvnog kompleksa, te privrede u cjelini, u prethodom razdoblju, realno je očekivati da će razvoj u narednom srednjoročnom razdoblju biti pod snažnim utjecajem prenesenih ograničavajućih činilaca (visoke stope inflacije, pad standarda, svođenje potrošnje u okviru raspoloživih sredstava, pad domaće tražnje, odliv dijela akumulacije za otplatu inodugova, nedostatak sredstava za investicije i dr.). Sagledane tendencije rasta potrošnje drva i drvnih proizvoda u Evropi i Svijetu, djelovati će pozitivno u smislu mogućnosti povećanja plasmana drvnih proizvoda, na ova tržišta, te predstavljaju snažnu osnovu razvoja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
korištenja kapaciteta, prilagodavanja mjerama ekonomske politike, što utječu na nisku produktivnost i ekonomičnost, slabe poslovne rezultate, nelikvidnost, nizak standard zaposlenih i nisku reprodukcijsku sposobnost. Radi izlaska iz sadašnje situacije i nužnosti prilagodavanja organizacije djelovanja ekonomskih i tržišnih zakonitostima uz utjecaj realnog planiranja razvoja, rješenja treba tražiti u šireni organiziranju i povezivanju na konkretnim proizvodnim programima baziranih na tržišnim mogućnostima i ekonomskim međuodnosima. 1.6. Uvjeti poslovanja i ekonomski položaj ŠDK Problemi i teškoće u kojima se je odvijala privredna aktivnost u zemlji u tekućem srednjoročnom razdoblju imale su snažan utjecaj i na grane i djelatnosti šumsko-prerađivačkog kompleksa, s time što su se opći uvjeti privređivanja više reflektirali na one proizvodnje koje radi složenosti međusobnih ekonomskih veza čine više faze prerade. Ovisno o promjenama uvjeta poslovanja mijenjao se je i položaj pojedinih grana. Uporedujući položaj šumsko-prerađivačkog kompleksa u privredi Republike, na osnovi nekoliko osnovnih pokazatelja uspješnosti privređivanja, dolazi se do zaključka o nepovoljnim tendencijama, tj. o pogoršavanju odnosa prema privredi ali i o diferencijaciji grana unutar reprocjeline. Udio reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine (sa 5,46 na 4,98), što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje poslovanja svih grana reprocjeline, a naročito drvne industrije (od 3,14 na 2,69%). Njeno zaostajanje u dohotku, osobnim dohocima i značajnom padu udjela dohotka u privredi ozbiljno upozorava da se u takvim uvjetima poslovanja i. s takovim rezultatima teško mogu ostvarivati postavljeni razvojni ciljevi. Udio dohotka u ukupnom prihodu kod svih grana reprocjeline značajno j,e smanjuje kao posljedica bržeg rasta nabavnih cijena i amortizacije, dok se odnosi u primarnoj raspodjeli i ostalim uvjetima poslovanja pogoršavaju više nego u privredi. Nepovoljna struktura ukupnih izvora financiranja i nepovoljna ročna struktura kredita industrijske prerade drva uzrok su što porast kamatnih sropa teže pogađa ove grane nego privredu. Kako potražnja drvoindustrijskih proizvoda ovisi o kretanjima na području investicijskh aktivnosti (stanogradnja), osobne potrošnje i izvoza, to je i restriktivno djelovanje mjera ekonomske politike na navedenim područjima djelovala u pravcu smanjenja prodaje pokućstva. Pad prodaje pokućstva u 1983. godini u odnosu na 1980. godinu iznosi 20"´o (domaće tržište). Preorijentacija s domaćeg na izvozna tržišta zahtijeva promjenu strukture proizvodnje i određena ulaganja radi tehnološkog prilagodavanja i unapređenja proizvodnje, čega je bilo veoma malo radi poznatih investicijskih i uvoznih ograničenja. . Klizanje tečaja dinara koje je pogodovalo izvozno orijentiranoj drvnoj industriji, poremetilo je međutim kalkulacije i odnose u industriji papira, 304 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Posebno značajan pad investicijskih ulaganja ostvario se u drvnoj industriji, gdje se udio drvne industrije u investicijama Hrvatske smanjuje: 1981. godine 1,9%, 1982. god. 1,5%, 1983. god. 1,1% (niže od propisane amortizacije). Udio ulaganja u osnovna sredstva drvne industrije pao je na 7,8 društvenog proizvoda; nastavak ovoga trenda dovodi do tehnološke katastrofe, U ovoj grani djelatnosti osim određenih ulaganja u energane i manje rekonstrukcije, izgrađene su 3 tvornice masivnog namještaja za izvozne programe (Ogulin, Petrinja, Perušić) te će biti dovršeno značajno povećanje kapaciteta u jednoj tvornici masivnog namještaja za izvoz (Krapina). U proizvodnji celuloze i papira od predviđenih investicijskih ulaganja završena je III faza modernizacije u Belišću (sa 118 na 200.000 tona ambalažnog papira) modernizacija Riječke tvornice papira (sa 14 na 26.000 t cigaretpapira), a Zagrebačka tvornica papira treba započeti rekonstrukciju dijela proizvodnog kapaciteta, kojom će se osposobiti za proizvodnju finih grafičkih papira, koji će moći ići i u izvoz, dijelom će podmirivati domaću deficitarnu tražnju 1.5. Organiziranost kompleksa Šumsko prerađivački kompleks je po broju osnovnih i radnih organizacija jedan od najraširenijih djelatnosti u preradi SR Hrvatske. Organizacije su toga kompleksa prisutne u svim društveno-*političkim zajednicama, što objektivno stvara teškoće u njihovu organiziranju i dohodovnom povezivanju Pokušaji šireg organiziranja i udruživanja u nekoliko navrata u posljednjih desetak godina nisu naišli na interes u OUR-ima i društveno-političkim zajednicama, bez obzira na gotovo stalno prisutne teškoće i probleme u poslovanju i bez obzira što šumarstvo, mehanička i kemijska prerada i trgovina drvetom po svojim tehničko-tehnološkim, ekonomskim i razvojnim karakteristikama predstavljaju izrazito međuzavisnu i komplementarnu privrednu aktivnost, koje se ne može na osnovi atarhičnoga razvoja uspješno razvijati. Osnovne organizacije udruženog rada u radnim organizacijama šumarstva, kao i pojedinim radnim organizacijama drvne industrije, po svome sadržaju rada i organiziranosti predstavljaju osamostaljene privredne subjekte sa svim svojim poslovnim funkcijama radne organizacije što imade krupne posljedice u racionalnosti i ekonomičnosti poslovanja, a posebno u planskome razvoju. Nekoliko organiziranih SOUR-a šumarstva i prerade drva nisu također uspjeli ostvariti funkciju zajedništva u osnovnim poslovnim funkcijama radi čega nisu do sada postignuti neki značajniji poslovni rezultati. Analiza postojećeg stanja organiziranosti, privređivanja, razvoja i ekonomskih međuodnosa u šumsko-prerađivačkom kompleksu Hrvatske upućuje na zaključak da ekonomske zakonitosti i mjere ekonomske politike djeluju u pravcu zadovoljavajućih poslovnih rezultata jer nepovezanost organizacija udruženog rada u poslovanju, razvoju i zajedničkom nastupu na tržištu, uz veoma izražen utjecaj DP Zajednica imade za posljedicu autarhičan razvoj i zatvorenost sa već istaknutim problemima strukturnih disproporcija, niskog |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
poznate teškoće u privređivanju od 1981—1983. godine, a uvjetovali su ih uglavnom nedostaci sirovina i reprodukcijskih materijala. 1.36. — Opskrbljenost repromaterijalom i energijom U odnosu na opskrbljenost proizvodnje reprodukcijskim materijalom i energijom kod pojedinih proizvođača su istaknuti problemi u opskrbi domaćim reprodukcijskim materijalima koji su negativno djelovali na ritam proizvodnje i korištenja kapaciteta. Ovdje su uglavnom istaknuti problemi u snabdjevanju reprodukcijskim materijalima koji se proizvode u pogonima reprodukcijske cjeline, a potrebni su za više faze prerade. Međutim posebnu pažnju zaslužuje opskrbljenost reprodukcijskim materijalima koje drvnopreradivačka industrija nabavlja od drugih grana industrije — tekstilne, metalne, kemijske (tkanine, metalne jezgre, boje, lakovi, ljepila i dr.), koje svojim kvalitetom i cijenom nisu podobne za ugrađivanje u finalne drvne proizvode, naročito one izvozno orijentirane. Uvoz rezervnih dijelova i potrebnih uvoznih reprodukcijskih materijala unatoč određenim teškoćama i problemima pri uvozu nije uvjetovao veće zastoje u proizvodnji, iako je djelovao na njen ritam, a posebno u godinama najvećih ograničenja raspolaganja deviznim sredstvima. Energetsku krizu su na određen način osjetili i kapaciteti šumsko-drvnog kompleksa. Redukcije električne struje tokom 1982., 1983. i početkom 1984. značajno su djelovale na ostvarivanje proizvodnje pa i izvoza, kao i problemi vezani s opskrbom plinom, mazutom, ugljenom i naftom. Ove potanje nedostatke osjetili su pilanari smanjenjem dopreme oblovine na kapacitete tvornica iverica u Bjelovaru kao i tvornice papira u Belišću, Plaškom i Zagrebu. Radi razrješenja energetskih problema prišlo se izgradnji i alternativnih energetskih rješenja, odnosno izgradnji posebnih plinovoda radi korištenja plinskih izvora izvan plinovodnih sistema. 1.4. Investicijska aktivnost Ulaganja u osnovna sredstva u svkn granama šumsko^prerađivačkog kompleksa nisu se ni izdaleka ostvarila u odnosu na planska predviđanja, pa niti u odnosu na najnužnije potrebe, kojima bi se ostvarili uvjeti za uspješnije poslovanje. U šumarstvu od planiranih 2.500 km izgradnje šumskih cesta, ostvariti će se svega oko 1.500 km, što znači da otvorenost šuma neće dostići niti 9,5 km na 1.000 ha (15—20 km 1000 ha u Evropi). Realizacija plana po osnovi Društvenog dogovora o ostvarivanju programa proširene biološke reprodukcije šuma biti će izvršena sa tek oko 55%, s time što će se radovi najintenzivnijih uzgojnih efekata izvršiti sa još nižim postotkom (plantaže i intenzivne kulture — cea 27%). Razlozi za ovako značajnim podbačaj om plana je neizvršavanje financijskih obveza sudionika potpisnika Društvenog dogovora (osim OUR-a šumarstva j SRH do 1985. godine). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ovi podaci ujedno pokazuju i na prostor i smjer razvoja finalne prerade drva, uvjetovane kvalitetom, dizajnom i cijenama koje vladaju na svjetskom tržištu kod finalnih drvnih proizvoda. Proizvodnja pokućstva kao jedna od najzastupljenijih finalnih proizvodnji u proteklom je razdoblju ostvarila pad proizvodnje od 4,4% do 1983., da bi ostvarila u 1984. godini rast od 8,8%. To je i razlog da je proizvodnja pokućstva u Hrvatskoj sa 2. pala na 4. mjesto u Jugoslaviji. Struktura proizvodnje pokućstva u SR Hrvatskoj, koja je pretežno orijentirana za domaće tržište te eventualno izvoz na klirinško područje i zemlje u razvoju u uvjetima smanjenje tražnje na ovim tržištima, proživljava kriznu situaciju. Udruživanje i povezivanje na zajedničkom programu proizvodnje i prometa poduzimanje mjera na promjeni strukture proizvodnje u pravcu izvoza proizvodnjom kombiniranog pokućstva masiva i ploča, te proizvodnjom masivnog pokućstva, Samoupravni sporazum o usmjeravanju sirovina u SRH, predstavljaju osnove na kojima treba tražiti izlaz iz sadašnje složene ekonomske situacije ovih pogona. Proizvodnja građevne stolarije i ostalih proizvoda za potrebe građevinarstva dijelila je sudbinu negativnih trendova u građevinarstvu, a posebno u stanogradnji. Pad proizvodnje građevne stolarije u prve 3 godine tekućeg plana pala je za 9%, s zaustavljenim padom u 1984. godini i tendencijom blagog oživljavanja proizvodnje i uz značajno povećanje zalihe ovih proizvoda. Ograničeni izvori piljene građe četinjača i smanjena tražnja na domaćem tržištu limitirajući su faktori rasta ove proizvodnje. Proizvodnja podova, uz razvoj tehnologije i novih konstrukcija, uz mogućnost izvoza cve proizvodnje, jedina je proizvodnja u finalnoj preradi drva koja je u tri godine tekućeg razdoblja ostvarila rast fizičkog obujma proizvodnje (2%). Proizvodnja kuća i ostalih montažnih objekata iz drva, uslijed ograničavajućih sirovinskih resursa u SRH je relativno slabo razvijena i uglavnom stagnira. 1.35. — Proizvodnja i prerada celuloze i papira Strukturni problemi, izraženi kroz nesklad u kapacitetima proizvodnje grafičkih papira i prerade papira (grafička industrija) u odnosu na proizvodnju primarnih proizvoda ove industrije (celuloze, grafički papiri, rotopapir) na ovom sektoru u ovom srednjoročnom razdoblju uglavnom nije promjenjen. Zadovoljavajuće je stanje na području proizvodnje i prerade ambalažnih papira i to posebno nakon izgradnje III faze »Belišća«, koja je svojom proizvodnjom u stanju podmirivati proizvođače ambalaže u SRH i dijelu Jugoslavije. Proizvodnja celuloze i papira ostvarila je u ovom srednjoročnom razdoblju pad proizvodnje po stopi od 1,2% godišnje bez obzira na izvršene rekonstrukcije i modernizacije novih tvornica. Razlozi za negativna kretanja su 301 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Uz stalan trend povećanja obujma sječa, a u pojedinim razdobljima i područjima »Kvalitetnih sječa«, dolazi do kvalitetnog pogoršanja šumskog fonda i slabljenje sirovinske osnove prerađivačke industrije. Niska otvorenost šuma samo pogoduje ovoj situaciji. Nasuprot tome postoji stalna težnja izgradnje novih i proširenja postojećih primarnih kapaciteta prerade drva, posebno pilanskih, koji uz pomoć lokalnih faktora vrše pritisak na korištenje sirovinske osnove i raspodjelu sirovina na neekonomskim kriterijima, što često dovodi do neracionalne prerade drva (F trupci iu´u u pilane). Pogrešna razvojna orijentacija finalne drvne industrije kroz izgradnju velikih kapaciteta za domaće tržište i klirinški izvoz (pločasti namještaj) otcžava brzu primjenu proizvodnog programa za izvoz na probirljiva tržišta s konvertibilnim načinom plaćanja. Pogoni za proizvodnju finalnih proizvoda od masivnog drva podobni za izvoz na zapadnoevropska i američka tržišta nisko su zastupljeni u strukturi finalne proizvodnje (30"o) a radi nepovezanosti proizvođača piljene građe i finalnih Kapaciteta, kao i radi dispariteta cijena sirovina, poluproizvoda i finalnih proizvoda, ovi kapaciteti nisu potpuno iskorišteni, te nisu u stanju ostvarivati maksimalno moguću proizvodnju i izvoz. Nesklad između proizvodnje papira i potreba celuloze i poluceluloze u SR Hrvatskoj u posljednja dva srednjoročna razdoblja djelomice je eliminiran izgradnjom tvornice poluceluloze i ambalažnih papira u Belišću, te rekonstrukcijom Riječke tvornice papira. Ostaje međutim problem zadovoljavanja potreba proizvođača grafičkih papira za visokobijeljenom celulozom listača i četinjača, koji postaje limitirajući faktor razvoja grafičke industrije u SR Hrvatskoj. 1.2. Izvoz-uvoz Značajan broj organizacija udruženog rada šumsko-drvnog kompleksa predstavljaju tradicionalne izvoznike, međutim bez stalne izvozne organizacije, izvoz se ostvaruje ovisno o stanju traženja na domaćem tržištu i odnosa u cijenama između domaćeg i svjetskog tržišta. Vrijednost izvoza u razdoblju od 1981—1984. godine opada, te i njegovo učešće u izvozu privrede Hrvatske. Udio izvoza u vrijednosti ukupne proizvodnje je relativno nisko (11—15%). Međutim, nizak udio uvozne supstance (cea 30%), imade utjecaj na visoke neto devizne efekte, što je s društvenog stajališta veoma značajno. U 1981. godini ostvarena je vrijednost izvoza od 265 mil $ (100%), da bi u 1982. iznosila 222 mil $ (84%). 1983. godini 191,7 mil % (72%), 1984. 213 mil $ (80%). Struktura izvoza ostvarena u prethodnom razdoblju još uvijek je nepovoljna (cea 52% se ostvaruje izvozom sirovina i proizvoda primarne prerade, 48% izvozom finalnih proizvoda i papira). Uvozne potrebe šumsko-drvnog kompleksa podmirivane su u proteklom razdoblju na sektoru neophodnih reprodukcijskih materijala i rezervnih dijelova uz neznatan udio uvozne opreme. 298 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 7 <-- 7 --> PDF |
II Mogućnosti razvoja u razdoblju 1986—1990. godine — Koncepcija razvoja i kriteriji, — Programska orijentacija i mogući razvoj (stope rasta, investicije), — Izvozne mogućnosti i uvoz — Uvjeti i pretpostavke razvoja (samoupravna organiziranost, kadrovi, sistemska rješenja, mjere ekonomske politike). Prije nego što iznesem osnovne značajke razvoja u prethodnom razdoblju dozvolite da u nekoliko riječi kažem osnovni obuhvat šumsko-drvnog kompleksa kao reprodukcijske cjeline. Reprodukcijsku cjelinu šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj koja počinje uzgojem i zaštitom šuma. nastavlja se primarnom mehaničkom i kemijskom preradom drva i finalnom proizvodnjom a završava prometom drva i drvnih proizvoda, čini veliki broj OOUR (cea 500), koje zapošljavaju preko 70.000 radnika u društvenom sektoru proizvodnje. Privatni sektor sudjeluje s cea 24% u površinama šuma, s cea 8% u drvnoj masi, a u preradi drva s oko 3.000 radionica. 1. RAZVOJ U PRETHODNOM RAZDOBLJU 1.1. Dinamika rasta i strukturni problemi U čitavom poslijeratnom razdoblju udio šumarstva i prerade drva u strukturi privrede stalno se smanjivao, kao posljedica sporijeg rasta kompleksa od privrednog rasta privrede Republike u cjelini. Fizički obujam proizvodnje industrije i rudarstva Hrvatske u razdoblju od 1967—1980. godine rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 61%, a industrijske prerade drva po stopi od 5%, stime što su pojedine grane prerade drva ostvarile ove stope rasta: piljena građa i ploča 1,3%, (Jugoslavija 3,5%), proizvodnja finalnih drvnih proizvoda 7,5°/» (Jugoslavija 7,8%), proizvodnja celuloze i papira 6,9% (Jugoslavija 7,7%). Nakon visokih stopa fizičkog rasta proizvodnje do 1980. godine, razvoj od 1981. do 1983. godine pokazuje negativne stope fizičkog obujma proizvodnje u gotovo svim granama kompleksa, s izuzetkom šumarstva koje je ostvarilo stopu rasta od 3,5%. U 1984. godini dolazi do oživljavanja proizvodnje i blagog rasta stopa fizičkog obujma proizvodnje i u industrijskoj preradi drva. Međutim, na osnovi ostvarenih i ocijenjenih stopa rasta od 1981. do 1985. godine prosječna stopa rasta u ovom razdoblju ocjenjuje se u proizvodnji piljene građe i ploča 0,3%, finalna drvnoindustrijska proizvodnja 0,2%, proizvodnja celuloze i papira 2,7%. Jedna od osnovnih značajki dosadašnjeg razvoja šumsko-drvnog kornkompleksa Hrvatske i Jugoslavije je neusklađenost kapaciteta u odnosu na potrebe reprodukcije, kao posljedica autarhičnog razvoja i zaostajanja ulaganja u sirovinsku osnovu (šumsko uzgojni radovi i izgradnja šumskih prometnica). Gotovo potpuna financijska ovisnost ulaganja u šumarstvo o vlastitim izvorima, (jer banke nisu za ova ulaganja pokrivala interes), a udruživanje sa ostalim partnerima su gotovo izostala, nepovoljno utječe na razvoj i unapređenje šumskog fonda. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 6 <-- 6 --> PDF |
šumskodrvnog kompleksa SR Hrvatske, šumarski dio stručnog tima razradio je u dogovorenom roku radnu verziju separata »Analiza dosadašnjeg razvoja i razvojne mogućnosti šumsko-drvnog kompleksa SR Hrvatske u razdoblju od 1986. do 1990. godine«, kao analitičku podlogu za što realnije sagledavanje mogućeg razvoja organizacija udruženog rada ovog kompleksa u narednom srednjoročnoga razdoblju. Kao što se vidi iz prezentiranog materijala, štampanog u »Zelenoj knjizi br. 13«. Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, koju ste primili kao prilog za današnje savjetovanje, separat obraduje dva osnovna poglavlja: a) ostvareni rezultati privređivanja i razvoja u prehodnom razdoblju s naglaskom na razdoblje 1981—1985. godine, b) koncepcijsku i programsku orijentaciju s istaknutim razvojnim ci ljevima i razvojnim mogućnostima u razdoblju od 1986 — 1990. go dine. Ponuđenu radnu verziju radnog tima, obrađenu u Republičkom komitetu za poljoprivredu i šumarstvo razmotrila je radna grupa Koordinacije za razvoj i planiranje IVS-a, koja je svojim primjedbama i prijedlozima doprinijela poboljšanju izrađenoga materijala, a naročito u dijelu koncipiranja koncepcije i programske orijentacije budućeg razvoja temeljenih na strategiji provođenja Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije zemlje. Razmatrani u radnim tijelima Izvršnog vijeća i Izvršnom vijeću Sabora prihvaćeni su strateški ciljevi i osnovne koncepcije srednjoročnoga razdoblja, koji su uz manje razlike ugrađene u Analizu uvjeta i mogućnosti društveno- ekonomskog razvoja SR Hrvatske, i u Prijedlog smjernica za izradu Društvenog plana SR Hrvatske i planova razvoja samoupravnih organizacija i zajednica i društveno političkih zajednica u SR Hrvatskoj u razdoblju od 1986. do 1990. godine. U ovome separatu nisu obrađeni elementi razvoja u oblasti lovstva, jer radni tim u vrijeme izrade materijala nije raspolagao relevantnim podacima o ostvarenju razvojnih planova prethodnog razdoblja. U međuvremenu se, međutim, prišlo obradi podataka razvoja prethodnoga razdoblja te sagledavanju koncepcije razvoja u narednom srednjoročnom razdoblju na čemu su angažirani stručni kadrovi iz Lovačkog saveza Hrvatske i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, te će prije1 donošenja Društvenog plana Hrvatske i planova samoupravnih organizacija i društveno-političkih zajednica, i za ovu oblast biti dane analitičke prijedloge. Osnovna poglavlja ovog referata sadrže: I Razvoj u prethodnom razdoblju s naglaskom na razdoblje 1981 — 1985. godine, — ostvarenu dinamiku rasta i strukturne probleme, — izvoz i uvoz, — problematika korištenja kapaciteta vezana uz snabdijevanje sirovina reprodukcijskim materijalom i energijom, — investicijska aktivnost, — organiziranost — samoupravno povezivanje, — uvjeti poslovanja — ekonomski položaj grana reprocjeline. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UDK: 630*905.2 (1986/1990) šum. list CIX (1985) 295 ANALIZA DOSADAŠNJEG RAZVOJA I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ŠUMSKO-DRVNOG KOMPLEKSA U RAZDOBLJU OD 1986. DO 1990. GODINE** Tomislav KRNJAK* SAŽETAK. U prvom dijelu autor daje analizu dostignutog stupnja razvoja šumsko-drvnoprerađivačkog kompleksa u razdoblju od 1981. do 1985. godine, iznoseći podatke o stopama rasta, struk turnim problemima, kretanju izvoza i uvoza, korištenje kapaciteta vezano uz snabdijevanje sirovinama, reprodukcijskim materijalima i energijom. Strukturni problemi su u najkraćim crtama dati za sve grane i djelatnosti reprodukcijske cjeline. Kratkom analizom investicijske aktivnosti, organiziranosti uvjeta poslovanja i ekonomskog položaja organizacija udruženog rada reprodukcijske cjeline zaokružen je ostvareni razvoj prethodnog razdoblja. U drugom dijelu autor izlaže mogućnosti razvoja u razdoblju od 1986. do 1990. godine, iznoseći i obrazlažući razvojne ciljeve, koncepciju i strategiju razvoja. U programskoj orijentaciji date su procjene o stopama rasta pojedinih proizvodnji, investicijske potrebe i mogućnosti, izvozne mogućnosti i uvoz, te uvjeti i pretpostavke razvoja (Samoupravna organiziranost, kadrovi, mjere ekonomske politike). Strateška orijentacija reprokompleksa na visoke stope rasta izvoza može se ostvariti samo uz značajan rast proizvodnje, visok stupanj zajedničtva i usklađenosti u tokovima reprodukcije između međuzavisnih dijelova reprodukcijske cjeline, unapređivanjem samoupravne organiziranosti i društveno-ekonomskih odnosa na osnovi zajedničke proizvodnje i prometa, a posebno izvoza, uz koordinirani razvoj, uključivanjem znanosti i visoko stručnih kadrova u poslovanje i razvoj, te podrškom mjerama ekonomske politike. Na osnovi utvrđenog zadatka od strane Izvršnog vijeća Sabora, u vezi realizacije programa na pripremi srednjoročnih planova razvoja za razdoblje od 1986. do 19^0. godine, te dogovorenom pristupu šireg kruga zainteresiranih predstavnika organizacija i organa i radnog tima zaduženog za izradu separata analize dosadašnjeg razvoja i razvojnih mogućnosti agroindustrijskog i * Tomislav Krnjak, dipl. inž. šum., pomoćnik predsjednika Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb. ** Uvodno izlaganje sa savjetovanja o srednjoročnom razvoju šumarstva i prerade drva održanom u Zagrebu 7. svibnja 1985. godine. 295 |