DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 39 <-- 39 --> PDF |
UDK: 630*004 (Slavonija, Baranja) Šum. list CIX (1985) 329 PRIMJENA ŠILMARSKIH ZNANOSTI U ŠUMARSTVU SLAVONIJE I BARANJE* (Transfer znanja) Đuro RAUS** SAčETAK. Proizvodne snage u šumarstvu naglo se razvijaju u posljednja tri desetljeća. Primjena znanstvenih istraživanja na polju modernijeg uzgajanja i iskorištenja šuma sve više dolazi do izražaja. Swnski radnik je ovladao modernom tehnikom na sječi, izvlačenju, utovaru i prijevozu drvnih sortimenata čime je smanjen udio ljudskog rada a povećana produktivnost. Iznalaženje novih klonova brzorastućih vrsta drveća, za proizvodnju drvnih masa s kratkom ophodnjom, omogućuje redovno alimentiranje industrije papira s potrebnom sirovinom. ilontejnerska proizvodnja sadnog materijala listača (hrasta i dr.) i četanjača, omogućila je šumskoj privredi duže razdoblje za pošumljavanje— praktično od proljeća do jeseni. Primjenom znanosti u šumarstvu Slavonije i Baranje dolazi se brže do boljih i kvalitetnijih rezultata kao i do znatno veće produktivnosti rada. 1. UVOD 1.1. Značaj istraživanja u šumarstvu naše lemlje Razvoj proizvodnih snaga u šumarstvu, koji geometrijskom progresijom raste od druge polovice prošlog stoljeća do naših dana, uklanja pred sobom zastarjele načine života, mijenja svijest ljudi i njihove međusobne odnose. Primjena znanstvenih dostignuća unapređuje proizvodna sredstva, otkriva nove procese pro:zvodnje i nove metode rada u svim granama šumarstva, povećavajući sve više produktivnost ljudskog rada. U posljednja tri desetljeća doživjela je sadašnja generacija šumara i šumarskih radnika kapitalna otkrića na polju biologije, ekologije i tehnike, koja su pridonijela da suvremeni radnik u šumarstvu lakše i bolje živi uz veću produktivnost rada. Sva pak nova saznanja o prirodi šume i njezinih zakonitosti u krajnjoj liniji imaju samo jedan cilj: olakšati, obogatiti i uljepšati ljudima život. * Rad je u skraćenom obliku kao referat izložen na IV znanstvenom saboru Slavonije i Baranje, održanoj u Slavonskoj Požegi-Zvećevo. 26—2iS. listopada 1983. ** Prof. dr Đuro Rauš, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 329 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 40 <-- 40 --> PDF |
1.2. Početak istraživanja u šumarstvu Hrvatske U šumarstvu Hrvatske počeo se školovati stručni kadar na GOSPODARSKO- SUMARSKOM UČILIŠTU osnovanom u KRIŽEVCIMA 1860. godine. Od togao vremena računa se i primjena znanstvenog gospodarenja sa šumama Hrvatske pa tako i Slavonije i Baranje. Znanstvena istraživanja u Hrvatskoj obavljana su i ranije ali od strane tuđinaca i bila su usmjerena na što veće iskorištavanje naših šuma. Šumarstvo SR Hrvatske je privredna grana u kojoj se već više od stotinu godina gospodari na temelju dugoročnog planiranja, po principu potraj aosti prihoda. 2. VRSTE ISTRAŽIVAČKOG RADA Prema definicijama donijetim po OUN i UNESCO iz 1961. godine, sva se istraživanja mogu svrstati u tri kategorije: a. Osnovna (fundamentalna, bazična) istraživanja nazivamo ona koja istražuju neku pojavu u prirodi ili u društvu, nemajući u vidu nikakav praktični cilj ili primjenu. b. Primijenjena znanstvena istraživanja zovemo ona koja od početka imaju za cilj primjenu neke opće poznate zakonitosti ili pojave na neko određeno do tada neistraženo područje. c. Za razliku od znanstvenih istraživanja, tzv. razvojna (često zvana »stručna «) nemaju cilj otkrivanja nepoznatog, već idu prvenstveno za tim, da poznata dostignuća znanosti, tehnike i prakse primjene na nekom do tada neispitanom materijalu s ciljem unapređenja neke proizvodnje ili imaju koji drugi izrazito praktički cilj. Veoma često se u toku razvojnih istraživanja nailazi na nove pojave pa takva istraživanja dobivaju djelomično karakter primijenjenih ili štoviše osnovnih znanstvenih istraživanja. Razvojna istraživanja mogu kao i osnovna i primijenjena znanstvena istraživanja biti vrlo različitog opsega, od ispitivanja neke metode rada do vrlo značajnih opsežnih istraživanja. Njihova je karakteristika neposredno i brzo postignuta korisnost. U danom momentu i privremeno mogu takva istraživanja donositi i veću korist od drugih vrsta istraživanja. Njihova daljnja karakteristika je relativno usko područje i uska namjena kojoj služe. Općenito se ne može procijeniti korisnost znanstvenih istraživanja, ako se ima u vidu samo primjena njihovih dostignuća. Pored takve korisnosti može se za sva znanstvena istraživanja reći, da ona pridonose usavršavanju našeg gledanja na prirodu i društvo uopće, a te se vrijednosti ne mogu procijeniti ni mijenjati. Pojam »znanstveni (naučni) rad« je sinonim za »znanstvena (naučna) istraživanja«. Osnovna karakteristika znanstvenog rada je istraživanje, koje može biti eksperimentalno ili neeksperimentalno. 2.1. Znanstvcno-istraživačke ustanove u šumarstvu SR Hrvatske 2.1.1. Sveučilište Sveučilište je naša najveća i najstarija nastavno-znanstvena ustanova (osnovana s 3 fakulteta 1669. godine, reorganizirana godine 1869.). Fakulteti |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sveučilišta odgajaju visokokvalificirane stručnjake na području društvenih, prirodoslovnih, biotehničkih, tehničkih i medicinskih znanosti (studija I, II i III stupnja). Znanstveni rad na Sveučilištu ima ove karakteristike: a. gajenje znanstvenih oblasti i izvođenje znanstvenih istraživanja u cilju unapređenja znanosti te privredne i društvene operative i širenja progresivne misli; b. odgajanje mladih znanstvenih kadrova (diplomanti, polaznici III stupnja, doktorandi, fakultetski suradnici) koji u toku istraživanja uče znanstvenu metodologiju rada; c. gajenje veza između znanstvenih radnika u zemlji i na internacionalnom planu. Sredstva uložena u istraživanju na Sveučilištu revaloriziraju se prvenstveno odgojem visokokvalificiranih kadrova, koji su nosioci napretka na mjestima svog budućeg rada u operativi. Stoga se na Sveučilištu gaji znanstveni rad usko povezan s nastavom. Upravo na tom jedinstvu znanstvenog i nastavnog rada, Sveučilište se bitno razlikuje od drugih visokih škola. Šumarski fakultet je dio Sveučilišta u Zagrebu. 2.1.2. Šumarski fakultet Godine 1860. u Križevcima je svečano otvoreno Gospodarsko-šumarsko učilište. Bila je to prva škola na slavenskom jugu u kojoj su se obrazovali kadrovi za poljoprivrednu i šumarsku službu. Otvaranjem te škole ostvarena je dvadesetogodišnja težnja hrvatskih šumara, a ponajprije Franje Šporera. Dragutina Kosa i Ante Tomića. koji su deset godina prije toga, tj. oko 1850. godine bili i glavni osnivači prvog šumarskog društva u Hrvatskoj. Otvaranje škole predstavljalo je značajni događaj i prekretnicu u razvoju Šumarstva Hrvatske, prije svega zato što se time za šumarsku službu stvorila mogućnost izobrazbe većeg broja domaćih sinova, što se broj stručno i znanstveno obrazovnih šumara povećao pa se šumarstvo kao privredna grana i kao primijenjena znanost u Hrvatskoj podiglo na viši nivo. Tako smo i mi stali uz bok ostalim naprednijim narodima u Evropi, koji su mnogo prije nego Amerika i Kanada napustili neracionalnu eksploataciju šuma. Njemački i francuski šumari su već koncem XVIII i početkom XIX stoljeća zacrtali sigurne temelje šumarskoj znanosti. Razumljivo je da su u vrijeme osnutka križevačke škole naši šumari slijedili uglavnom njemačku školu. No, oni su vrlo brzo počeli stjecati vlastita iskustva iznoseći ih u člancima koje objavljuju najprije u mađarskom časopisu (koji je izlazio u Budimpešti) sve do 1877. godine, kada je osnovan vlastiti časopis »Šumarski list«, prvi na Balkanu i jedini koji neprekidno izlazi do danas. Nastavni program škole u Križevcima uskoro je postao preuzak za odgovorne i teške zadatke koje su u Hrvatskoj trebali izvršavati šumarski stručnjaci. Šumarska škola imala je stupanj srednje škole. Osim toga ta škola nije bila ravnopravna sa školom u Ščavnici ili u Mariabrunnu. Takvo stanje nije zadovoljavalo niti onda kada se trajanje škole produžilo od dvije na tri godine. Omi se tek poboljšalo kada je škola 1898. godine premještena u Zagreb, gdje se osniva Šumarska akademija prislonjena uz Mudroslovni fakul |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 42 <-- 42 --> PDF |
tet Zagrebačkog sveučilišta, pa se može smatrati da je ta nastava bila na Sveučilištu od 1898. godine. Nastava na Akademiji trajala je tri godine, a od 1909. godine produžena je na četiri. Tek 1919. godine podignuta je nastava na potpuno univerzitetski nivo. Šumarska akademija je dokinuta, a šumarska nastava zajedno s poljoprivrednom prešla je na novoosnovani Poljoprivredno-šumarski fakultet koji postaje sastavni dio Zagrebačkog sveučilišta. Nastava postaje kvalitetnija te sve veći broj studenata završava šumarske znanosti i zapošljava se u šumarskoj službi. Kada se mislilo da su svladane sve zapreke za stvaranje kvalitetnog stručnog šumarskog kadra, koji će biti u stanju intenzivirati šumsku proizvodnju i osigurati racionalno iskorištavanje naših šuma. zaprijetila je 1927. godine opasnost da se Poljoprivredno- šumarski fakultet zajedno s još nekim fakultetima Zagrebačkog sveučilišta ukine. Samo jedinstven i energičan stav Sveučilišta, profesora i studenata, potpomognut javnim mnijenjem i šumarskim stručnjacima na terenu spriječio je ostvarenje ovakve namjere tadašnjeg nenarodnog režima. Za vrijeme drugog svjetskog rata nastava je na Fakultetu zamrla. Neki su profesori napustili službu, a neki su umirovljeni. Mnogo studenata prekinulo je studij i priključilo se borbi naroda za oslobođenje zemlje. Tek od oslobođenja nadalje, šumarskoj nastavi, kao i uostalom nastavi na Sveučilištu, otvaraju se široke mogućnosti za brzi napredak i razvoj. Povećava se broj nastavnoga i pomoćnoga nastavnog osoblja, što omogućuje kvalitetniju i suvremeniju nastavu. Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta dobiva nov smještaj u Maksimiru, a 1949. godine i svoje šumske objekte koji služe za nastavu i znanstveno-istraživački rad. Daljnju značajnu etapu za šumarsku nastavu predstavlja odluka Sabora SRH da se šumarska nastava odvoji od poljoprivredne i da se osnuje samostalni Šumarski fakultet. Bilo je to 1960. godine kada je na Šumarskom fakultetu bilo upisano 523 studenta. Broj nastavnika naglo se povećao, a na Fakultet su došle mlađe snage kao pomoćno nastavno osoblje i asistenti — budući nastavni kadar Šumarskog fakulteta. Danas Šumarski fakultet ima dva odjela: Šumarski odjel i Drvno-tehnološki odjel, oko 1000 studenata, 60 profesora i nastavnika, oko 100 pomoćnih i ostalih radnika. Fakultet ima 5 nastavno- pokusnih šumskih objekata širom Hrvatske. 2.1.3. Šumarski institut Poslije rata osnivaju se i znanstvene institucije. Najprije je 1945. godine osnovan Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske u Zagrebu, sa zadatkom da radi na unapređenju šumske privrede, uzgajanju i zaštiti šuma, ekonomici i lovstvu neposredno kao i putem svojih laboratorija i stanica u Rijeci i Vinkovcima. Godine 1950. osniva se Institut za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost u Zagrebu, koji djeluje do 1957. godine. Ovaj institut je nastao preuzimanjem većeg dijela Instituta za pošumljivanje i melioraciju krša koji je bio osnovan u Splitu 1947. godine i djelovao na čitavom teritoriju krša naše zemlje. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske u Zagrebu spojen je s Jugoslavenskim institutom za četinjače u Jastrebarskom i sada djeluje kao Šumarski institut. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 43 <-- 43 --> PDF |
2.1.4. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad a) CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD — OSIJEK Centar je osnovan 14. travnja 1972. godine. Prema Odluci Skupštine Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Osijeku od 1. veljače 1978. godine nastavio je rad u sastavu stručnih službi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a radnici Centra udružuju svoj rad u Radnoj zajednici stručnih službi. Položaj Centra, njegova zadaća, način osiguranja sredstava za rad i druga pitanja u vezi s njegovom djelatnošću regulirana su samoupravnim sporazumom o međusobnim pravima, obvezama i odgovornostima, koji Akademija zaključuje s Radnom zajednicom stručnih službi. b) CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD — VINKOVCI Centar djeluje u sklopu Radne zajednice stručnih službi JAZU, a osnovan je 1969. godine. Suosnivači Centra su uz JAZU: Skupština općine Vinkovci i ŠPP »Slavonska šuma« — SG »Hrast« Vinkovci koji su prihvatili obvezu sufinanciranja osnovne djelatnosti Centra. U programu Centra predviđaju se znanstveno- istraživački radovi iz područja šumarstva. 2.1.5. Razvojne službe u šumarskoj privredi Slavonije i Baranje Na području Zajednice općina Osijek, koja obuhvaća cijelu Slavoniju i Baranju, djeluju privredne organizacije u šumarstvu i to: a) SOUR — »Slavonska šuma« Vinkovci b) Šumsko gospodarstvo »Josip Kozarac« Nova Gradiška c) Šumsko gospodarstvo Slavonska Požega d) Šumsko gazdinstvo »Jelen« Beograd u Bilju. Jedina SOUR »Slavonska šuma« Vinkovci, ima svoj Odjel za razvoj u Osijeku, koji se bavi primjenom znanstvenih istraživanja u šumarskoj privredi, tj. transferom rezultata znanosti u privredi, a obavlja i razvojna (stručna) istraživanja na području SOUR »Slavonska šuma« Vinkovci. 2.1.6. Pravne osnove znanstvenog rada u SR Hrvatskoj U SR Hrvatskoj doneseni su ovi pravni propisi: »Uredba o osnivanju Savjeta za naučni rad SR Hrvatske« od 16. 05. 1958. godine (i Uredba o izmjeni ove Uredbe od 27. 09. 1958.). »Odluka o donošenju Statuta Savjeta za naučni rad SRH« od 1958. godine (i Odluka o izmjenama i dopunama ove Odluke od 06. 04. I960.). »Zakon o republičkom fondu za naučni rad« od 19. 07. 1961. »Uredba o organizaciji i radu Savjeta za naučni rad SR Hrvatske« od 29. 03. 1962. godine. 333 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 44 <-- 44 --> PDF |
»Zakon o organizaciji znanstvenog rada SRH« od 12. 12. 1974. godine. »Zakon o organizaciji i djelokrugu republičkih organa uprave i republičkih organizacija« od 23. 10. 1979. (Osnovan Komitet za znanost, tehnologiju i informatiku SRH). a) SAVJET ZA NAUČNI RAD SR HRVATSKE Ovaj Savjet osnovan je 1958. godine kao upravno-izvršni organ za poslove iz oblasti znanosti na području SR Hrvatske i kao organ koji vrši poslove od interesa za znanstvene ustanove i organizacije. Godine 1960. osnovan je pri Savjetu, Sekretarijat za obavljanje stručnih, upravnih i tehničkih poslova. Savjet za naučni rad SRH bio je jedini organ u Republici koji se bavio organizacijom i planiranjem znanstvenog rada na području Republike. Do formiranja Savjeta, takvih djelatnosti nije u nas uopće bilo. U djelokrug Savjeta ide: — briga za razvoj znanstvenog rada — usklađivanje rada državnih organa, ustanova i organizacija u vezi s razvojem znanstvenih istraživanja — poticanje međusobne suradnje znanstvenih ustanova i naučenjaka i suradnje u vezi s privrednim organizacijama — udruživanje znanstvenih ustanova — korištenje znanstvenih kadrova i odgoj znanstvenog podmlatka — jačanje uloge organa društvenog upravljanja u znanstvenim ustanovama — suradnja znanstvenih ustanova i radnika na međunarodnim skupovima i u međunarodnim organizacijama. b) KOMITET ZA ZNANOST TEHNOLOGIJU I INFORMATIKU SRH Osnivanjem ovoga Komiteta 1979. godine prestao je s radom Savjet za naučni rad SRH i sva njegova zaduženja prenijeta su na Komitet. c) SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA ZNANSTVENO- ISTRAZIVAČKI RAD Fond za znanstveno-istraživački rad u SR Hrvatskoj prestao je djelovati 1976. godine, a počele su s radom SlZ-a za znanstveno-istraživački rad u SRH kojih ima 7, a šumarstvo i drvna industrija pripadaju SIZ-u IV, zajedno s poljoprivredom, veterinom i pratećom trgovinom. 3. Odgoj istraživačkog kadra Najveće tradicionalno i stvarno žarite za odgoj znanstvenih kadrova u Hrvatskoj su Sveučilišta. Već u samim predavanjima, vježbama i seminarima student se upoznaje s osnovnom metologijom znanstvenog rada. Njegov prvi metodološki (znanstveni) rad predstavlja (već na koncu drugog stupnja studija) njegov diplomski rad. Zato bi načelno trebao svaki fakulte da ima dobro organizirano izvođenje diplomskih radova, u vremenu od 3 do 6 mjeseci. Diplomski radovi imaju vrho jako odgojno značenje u osamostaljivanju apsolvenata i stjecanju samopouzdanja, kao i razvijanju njegove |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 45 <-- 45 --> PDF |
skionosti za istraživački rad. Pored toga, rezultati diplomskog rada služe ponajčešće bilo kao dijelovi nekog većeg znanstvenog rada nastavnika, bilo kao predradnja za takav rad. Izradom diplomskog rada, svaki diplomand pridonosi svoj mali obol razvoju znanstvenih istraživanja. Odgajanje za znanstveni rad ne znači ništa drugo nego usvajanje znanstvene metodologije rada. No metodologiju rada može se upoznati samo u toku samih istraživanja. Zato se općenito može reći da se odgoj istraživačkih kadrova može ostvarivati na svim onim mjestima gdje se i znanstveno radi, u znanstvenim institutima kao i Odjelima za razvoj, osnovanim u privredi. Razumije se samo po sebi, da osim solidnog vladanja tehnikom rada, i poznavanja dosadašnjih dostignuća, treba za istraživački rad imati jasnu radnu hipotezu (pitanje i cilj). Na području šumarstva i drvne industrije djeluju danas dvije znanstvenoistraživačke organizacije. U tim znanstveno-istraživačkim organizacijama radi ukupno 61 znanstveni radnik i 38 istraživača. Od toga otpada na: Dr Mr VSS Ukupno A. Organizacija visokog obrazovanjaB. Ostale znanstvene organizacije 35 5 10 11 24 14 69 30 Ukupno : 40 21 38 99 Na 1000 zaposlenih u šumarstvu i drvnoj industriji otpada 1,90 znanstvenih radnika i istraživača, odnosno 0,190%. 4. Financiranje znanstveno istraživačkog rada u SR Hrvatskoj Razvoj sistema finaciranja nakon rata ukratko bismo mogli ovako skicirati (4): Razdoblje 1946 — 1953: Budžetski sistem financiranja preko saveznih i republičkih resora; u politici finaciranja prioritet imaju istraživanja usmjerena na iskorištavanje prirodnih resursa (geologija, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo) u odnosu na složenija tehnološka istraživanja (tehnološki se razvoj temelji na uvozu opreme, licencija). Već 1952. godine počinje praksa financiranja instituta na osnovu ugovora s privredom. Razdoblje 1954—1959: Da bi se znanstveni rad usmjerio primjenjenim (privrednim, tehnološkim) istraživanjima, 1954. godine osnivaju se Savezni fond za unapređivanje industrijske proizvodnje, Savezni fond za unapređivanje poljoprivrede. Sredstva za prva dva fonda osigurana su iz posebnog — namjeskog doprinosa što su ga plaćala industrijska i građevinska poduzeća. Fondovi 335 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 46 <-- 46 --> PDF |
preko ugovora financiraju primjenjena istraživanja a osnivači i dalje preko budžeta fundamentalna. U ovom razdoblju osnivanju se prvi veći razvojno- istraživački centri u privredi. Razdoblje 1960— 1964: Donošenje Zakona o organizaciji naučnog rada (1957), osnivanje Saveznog fonda za naučni rad (1960), osnivanje (uredbom IV Sabora SRH od 15. 04. 1958.) Savjeta za naučni rad i početkom djelovanja Republičkog fonda za naučni rad (1962) početak su razvoja sistema financiranja na načelima dohodovne, samoupravne i razvojne (relativne) samostalnosti znanstvenih organizacija. Razdoblje 1955— 1973: Financiranje na načelima dohotka: razvoj sistema samofinanciranja; ugovor postaje dominantan instrument politike financiranja. Razdoblje od 1974: Slobodno-razmjenski sustav financiranja. Donošenjem Ustava 1974. godine i Zakona o udruženom radu 1976. godine, stvorene su osnovne pravnosistemske pretpostavke za izgradnju stabilnog, dugoročnog orijentiranog i stimulativnog (u odnosu na razvoj znanosti) sistema financiranja. Temeljno političko-ekonomsko načelo slobodnog razmjenskog sustava financiranja može se najkraće ovako izraziti: radnici u osnovnim organizacijama udruženog rada znanosti stječu dohodak iz ukupnog prihoda koji osnovna organizacija ostvari slobodnom razmjenom rada neposredno ili preko (odnosno u okviru) SlZ-a znanosti; visina dohotka treba biti ravna doprinosu koji radnici znanosti svojim rezultatima rada daju stvaranju nove vrijednosti u materijalnoj proizvodnji, povećanju produktivnosti ukupnog društvenog rada i razvoju društva u cjelini. Od 1976 do 1980. i 1981. do 1985. godine načinjeni su srednjoročni planovi znanstvenoistraživačkog rada u šumarstvu SRH, i to zajedno Šumarski fakultet i Šumarski institut kojega financiraju SIZ — IV i Opće udruženje šumarstva i drvne industrije SRH. Za istraživački rad šumarstvo izdvaja 1% iz dohotka, što u današnje vrijeme predstavlja znatna sredstva. 5. ISKORIŠTAVANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU SRH Iako smo od Oslobođenja do danas imali u našoj zemlji ogromne uspjehe na svim poljima znanosti, još smo uvijek u relaciji prema razvijenim zemljama u zaostatku kad je riječ o iskorištavanju našeg privrednog i kulturnog potencijala, o produktivnosti rada, o racionalnoj primjeni znanstvenih i tehničkih dostignuća u šumarskoj proizvodnji. 336 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Privreda često ne traži suradnju istraživačkih ustanova ponajviše zbog toga što svjetska dostignuća ne pozna dovoljno, pa ne vidi ni koristi od takve suradnje. Da se taj propust što prije otkloni, treba istovremeno s organizacijom istraživanja našu privrednu operativu i onu društvenih službi upoznati s već postojećim dostignućima znanosti i tehnike na njihovom području djelatnosti, jer se daljnjem razvoju može pristupiti tek kad se već dobro upoznajlu suvremena dostignuća u nas i u svijetu. Šumarski institut trebao bi da se osim istraživačkog rada bavi i stalnom konzultacijom operative. Da bi kontakt istraživača i operative bio što tješnji nužno je iznaći oblike stalne osobne suradnje određenih istraživača i svake od privrednih organizacija ili asocijacije takvih organizacija (putem članstva u savjetima, upravi, ili slično). Pri takvoj suradnji s operativom trebali bi sudjelovati svi znanstveni instituti bez obzira na to tko im je osnivač. Svaka privredna organizacija trebala bi da bude putem istraživača povezana s nekom od znanstvenih ustanova bez obzira da li ona vidi potrebu takve suradnje ili ne, jer se prvenstveno radi o persprektivnom usavršavanju metoda proizvodnje. Ključno pitanje opravdanosti znanstveno-istraživačkog rada je njegova svrsishodnost, odnosno mogućnost i stupanj primjene rezultata toga rada u praksi, u prvom redu u proizvodnom spektru. O tom krajnje najvažnijem aspektu znanstvenog rada nije se do sada pisalo i raspravljalo u društvenim dokumentima koji tretiraju problematiku znanstvenoistraživačkog rada. Do većeg udjela znanstvenog rada u sektoru proizvodnje dolazi po osnivanju Republičkog savjeta za naučni rad, tj. tek što je šira zajednica preuzela sistematsku brigu o organizaciji znanstvenog rada. Gledano u cjelini, s organiziranim znanstvenim radom u području biotehničkih znanosti krenulo se nešto ranije nego sa znanstvenim radom u oblasti tehničkih znanosti. U oblasti biotehničkih znanosti, posebno u poljoprivrednim i šumarskim znanostima, rezultati znanstvenoistraživačkog" rada na većini tema našli su odmah svoju primjenu u praksi. 5.1. Primjena šumarskih znanosti u šumarstvu Slavonije i Baranje Slavonija i Baranja sudjeluju sa 25% u cjelokupnoj površini šuma SRH. Na tom području raste poznata slavonska hrastovina, koja je pojam kvalitete hrasta u cijelom svijetu. U Slavoniij i Baranji imamo najkvalitetnije šume u našoj republici, a šumarska tradicija postoji već nekoliko stoljeća, što znači da se tu nalazi i kvalitetan šumarski kadar. Vinkovci su odavno poznati kao centar s najkvalitetnijim šumarskim kadrom, pa odtuda i interes za znanost i primjenu znanstvenih istraživanja u šumarskoj privredi. SOUR »Slavonska šuma« Vinkovci osnovao je u Osijeku svoj centar za razvoj, koji služi za transfer rezultata znanstvenih istraživanja u privredi. U ostaloj šumarskoj privredi Zajednice općina Osijek takvih centara nema, pa je tu često dosta otežan transfer znanja, ali se to nadoknađuje direktnim odlaženjem stručnjaka Instituta i Fakulteta na teren u šumska gospodarstva i Šumarije. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 48 <-- 48 --> PDF |
5.2. Publiciranje rezultata U publikaciji se iznose rezulati izvršenih istraživanja, metodologija rada i bibliografija obrađivanog područja. Izvršeni rad podvrgnut je kritici stručnjaka. Publicirani rezultati i metode istraživanja postaju sastavni dio znanosti. Oni se mogu slobodno iskorištavati. Publikacija olakšava rad onima koji će nastaviti istraživanja. Zato se načelno moraju publicirati rezultati svakog istraživanja, a zbog vrlo naglog razvoja znanosti treba to učiniti odmah nakon što su rezultati sigurno utvrđeni. 5.3. Nagrađivanja istraživačkog rada Istraživački rad zahtijeva osim solidne stručne spreme, osobnih naklonosti i talenta, još i mnogo intelektualne koncentracije i marljivosti istraživača. Zato samo izvođenje istraživanja predstavlja vrlo koncentrirani društveno korisni rad. S tog aspekta gledano, istraživački je rad u našoj sredini nedovoljno nagrađivan i premalo cijenjen. Zbog pomanjkanja materijalnog stimulansa postoji premalen interes za takav rad kod talentiranih mladih ljudi koji npr. u privredi nalaze veće nagrade uz relativo manja zalaganja. Trebalo bi naći podesne instrumente za intenzivniju stimulaciju znanstvenih istraživanja kao i odgoja istraživačkih kadrova. 6. ZAKLJUČAK Znanstvena istraživanja u području šumarstva po svojoj su prirodi dugoročna i efekti znanstvenoistraživačkog rada mogu se vidjeti i pratiti tek za nekoliko desetljeća. Taj činilac daje znanstveno-istraživačkom radu u području šumarstva posebna obilježja i Znanstveni programi u području šumarstva usmjereni su na proučavanje nedovoljno proučenih šumskih ekosistema i njihova funkcioniranja te na zaštitu šuma i njihovo plansko iskorištavanje i obnavljanje kao i na proučavanje staništa za plantažno podizanje šuma u dosad neobraštenim ili degradiranim područjima, na tzv. apsolutnim šumskim tlima. Šumarstvo Slavonije i Baranje koristi dugoročna i kratkoročna istraživanja u gospodarenju sa šumama. LITERATURA 1. Iveković , H. (1964): Organizacija znanstvenog rada u SR Hrvatskoj, Simpozij o organizaciji znanstvenog rada u SRH, Zagreb,. 1964. 2. R a u š, Đ. (1982): Rezultati petnaestogodišnjih (1966—1980) istraživanja i kartiranja slavonskih i baranjskih šuma. Šumarski list br. 4—5, 1982. 3. REPUBLIČKI SAVJET ZA NAUCNI RAD: Pregled naučnih radova za razdoblje 1962 — 1967. knj. I i II, Zagreb, 1970. 4. REPUBLIČKI SAVJET ZA NAUCNI RAD: Znanstvenoistraživačka djelatnost u SRH — Razvoj i stanje, Zagreb, 1970. 5. OUN i UNESCO: (1961): Tendences acutalles de la recherche -scientifique. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Application of Forestry Sciences in the Forestry of Slavonia and Baranja Summary This paper describes the significance of research m the forestry of Yugoslavia, and in Croatia in particular. The development of professional schooling is described followed by scientific research in Croatia. We are proud to be able to say that science has been applied in the forestry of Slavonija and Baranja for more than a hundred years, (the first Management-Forestry Schol in Križevci was founded in 1860). In Croatia all necessary legislations exists to secure uninterrupted research work in forestry and for the application of results. Croatia has approximately 100 research workers, of whom 40 are holdersof doctorates, engaged ´in active research work lin the field of forestry and the timber products industry 2 are scientific researchers, i. e. 0.20%. Financing of research work in Croatia has undergone several changes and with effects from 1974 a from of financing based on free bergaining has been maintained. This means that workers employed in the research institutes receive their income from the overall income realised by the basic work organisation in its direct activities or throgh the self-managing communities of interest for science. Utilization of (he results of research varies according to a particular field of activity and depends on the posibilities of personnel in economy, and on existing mechanism for the transfer of iknowledge in forestry. We would point out that the results are not sufficiently utilized and that due to this we still have some areas within the forest economy which are lagging behind. Insufficient attention is paid to the publishing of results and because of this some very significant results are not available to the general public, and professional critical analysis and aplication. Long-term biological research often mets with a lack of tolerance on the part of professional economists, as they are unable to see justification for such research. Public criticism of scientific work is little or almost non-existents. |