DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 35     <-- 35 -->        PDF

UDK: 664.3:631T!W;>.72 (Juglans sp., Pinus pinea) šum. list CIX (1985) 325


PREHRAMBENOTEHNOLOŠKE OSOBINE SJEMENKI ORAHA
(JUGLANS REGIA), CRNOG ORAHA (JUGLANS NIGRA L.) i
PINIJE (PINUS PINEA L.)


Milan KAIĆ*


SAŽETAK. U sjemenkama oraha — Juglans regia L., crnog oraha
— Juglans nigra L. i pinije — Pinus pinea L. određene su količine
bjelančevina, ulja, celuloze, mineralnih tvari, ugljikohidrata,
kalcija i fosfora. Sve te vrste istraživanih sjemenki sadrže velike
količine bjelančevina i ulja. Tako je u sjemenkama pinije — Pinus
pinea L. nađeno 34,86% bjelančevina i 47,81% ulja, u sjemenkama
crnog oraha — Juglans nigra 28,19% bjelančevina i 53,82% ulja, a
u sjemenkama oraha — Juglans regia 17,75% bjelančevina i 63,59%
ulja. Budući da u suhoj tvari sjemenaka pinije — Pinus pinea ima
34,86% bjelančevina može se reći da su te sjemenke prehrambenonajvrijednije.


KLJUČNE RIJEČI: sjemenke — Juglans regia, Juglans nigra,
Pinus pinea — kemijski sastav


UVOD


Sjemenke su oraha (Juglans regia L.) veoma kvalitetne živežne namirnice
jer sadrže mnogo ulja i bjelančevina. Po Küsteru (11) dvadeset orahovih sjemenki
može nadomjestiti ukupnu ikoličinu masnoća i šestinu količine bjelančevina
koje su dnevno potrebne čovjeku. Sjemenke crnog oraha (Juglans nigraL.) također su kvalitetne živežne namirnice. U SAD se velike količine crnog oraha
jedu slane, pržene, ušećerene (glazirane), u obliku maslaca i u slasticarstvu.
U našim primorskim krajevima osobito u Hrvatskom Primorju sjemenke
pinije (Pinus pinea L.) upotrebljavaju se u prehrani (u slasticarstvu)
umjesto sjemenaka oraha i bajama.


U novije se doba sve više kemijski istražuju sjemenke oraha i pinije.
Najviše se istražuju lipidne vrste i njihove masne kiseline (1, 2, 3, 5, 6, 10,
12, 13, 15, 18). O prehrambenoj vrijednosti sjemenaka crnog oraha i pinije
nema pristupačnih literaturnih podataka. To je bio poticaj da se odrede prehrambenotehnološke
osobine sjemenaka naših oraha i pinije.


POKUSNI DIO


Predmet istraživanja bile su sjemenke oraha iz Podravske Slatine, crnog
oraha iz Botaničkog vrta u Zagrebu i pinije iz Opatije.


*) Dr Milan Kaić, docent Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Žimunska
cesta br. 25.


325




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 36     <-- 36 -->        PDF

U tim su sjemenkama određene količine vode, bjelančevina, ulja, mineralnih
tvari, celuloze i ugljikohidrata (iz razlike), kalcija i fosfora.


Određivnje vode


U uzorcima koji su sušeni na zraku količine vode određene su sušenjem
na 105° C do stalne mase.


Određivanju bjelančevina


Količine bjelančevina su određene tako da je određena količina dušika
po Kjeldahlu (16) koja je pomnožena faktorom 5,30 (14).
Određivanje ulja
Količine ulja su određene ekstrakcijom ulja eterom (7).
Određivanje celuloze
Količine celuloze određene su postupkom Scherera i Kürschnera (16).
Određivanje mineralnih tvari
Količine mineralnih tvari određene su spaljivanjem uzoraka na 650° C (16).
Određivanje količine kalcija i fosfora
Količina kalcija d fosfora određuje se po JUS-u (8 i 9).


Određivanje količine ugljikohidrata
Količine ugljikohidrata izračunate su iz razlike.
Rezultati određivanja preračunati su na potpuno suhu tvar i prikazani su


u tablici broj 1.


Kemijski sastojci istraživanih sjem?nki
Tablica 1.


u suhoj tvari


CO
4-»


CO


CO
tj


c


> a


Istraživane B a .c
sjemenke C ča 0 3 g3



~s .5 *L 2 fcJC će s
D SB u 5 X fe


a


Orah (Juglans regia L.) 3,78 17,75 63,59 2,38 1,63 14,65 0,124 0,49
Crni orah (Juglans nigra L.) 4,91 28,19 53,82 2,98 1,35 13,66 0,005 1,01
Pinija (Pinus pinea L.) 5,83 34,86 47,81 4,70 0,99 11,64 0,054 1,10


RASPRAVA O REZULTATIMA I ZAKLJUČCI


Iz dobivenih se rezultata (u tablici broj 1) može vidjeti da sjemenke oraka,
crnog oraha i pinije sadrže mnogo ulja ali i bjelančevina. Količine ulja i
bjelančevina u sve tri analizirane vrste sjemenaka obratno su proporcionalne.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Što je veća količina ulja to je manja količina bjelančevina u jednom te istom
istraživanog uzorku
Omjeri između količina bjelančevina i količina ulja u istraživanim vrstama
sjemenaka jesu:


U sjemenci oraha (Juglans regia L.)
1 : 3,58


U sjemenci crnog oraha (Juglans nigra L.) 1 : 1,91


U sjemenci pinije (Pinus pinea L. )
1 : 1,37


Zanimljivo je da sve tri vrste istraživanih sjemenaka sadrže više od 16%
bjelančevina u suhoj tvari (4), a to je vrijedan pokazatelj prehrambene bjelančevinske
vrijedinosti. Da bi se mogla vidjeti prava prehrambena vrijednost
istraživanih sjemenaka potrebno je dobivene rezultate usporediti s literaturnim
podacima o kemijskom sastavu nekih živežnih namirnica životinjskog podrijetla
(17). Ti se podaci nalaze u tablici broj 2.


Količina vode, bjelančevina i masti u nekim namirnicama
životinjskog podrijetla
Tablica 2.


3


Cl
V


>


Jestivi dio OJ
namirnice CJ


ra
o
5==
3
V
mr
Lj
J
Gd
S«s
ra´o
V JZ
mžir´~
i*f^
2 m
tož :
Šunka 62,80 18,50 17,70 49,50 47,58
Svinjska leđa 52,00 16,80 30,30 35,00 63,16
Masna svinjetina 47,50 14,50 37,30 27,60 71,04
Guščje meso 40,87 14,21 44,26 24,10 78,23


Uspoređivajući dobivene pokusne rezultate (tablica broj 1) s literaturnim
podacima (tablica broj 2) vidi se da su istraživane sjemenke crnog oraha i pinije
po bjelančevinskoj prehrambenoj vrijednosti bolje od guščijeg mesa i
masne svinjetine, a sjemenke pinije jednake mesu svinjskih leđa.


Na osnovi dobivenih pokusnih rezultata može se zaključiti da su sve tri
istraživane vrste sjemenaka zbog velikih količina ulja namirnice velike energetske
vrijednosti, koje su zbog relativno velikih količina bjelančevina veoma
vrijedne živežne namirnice.


S obzirom na to da bjelančevine imaju najvažnije mjesto u ljudskoj prehrani
može se zaključiti da su sjemenke pinije prehrambeno najvrijednije od
triju istraživanih vrsta sjemenaka.


LITERATURA


1.
Aneloti, G., Garcia, V. i Goldberg, L. F.: Riv. Ital. Sostanze Grasse,
1967, 44, 372.
2.
B e b i ć, D. i V e 1 i č k o v i ć. D.: Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta,
Beograd, 1972, 553, 1.
327




ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 38     <-- 38 -->        PDF

3.
Budzinska : Rev. Franc. Corps Grass, 1964, 11, 143.
4.
D ž a m i ć, M., Đurdević, B. i Džamić, R.: Zbornik radova Poljoprivrednog
fakulteta Beograd, 1972, 552, 1.
5.
Eubel , J. Z.: Lebensm. Untersuch, u. Forsch. 1958, 104, 429.
6.
Ive r son, J. L.: J. Assoc. Offic. Agr. Chemists, 1965, 48, 902.
7.
JUS E.A 1.024/1964.
8.
JUS E.A 1.081 1964.
9.
JUS E.A 1.085/1964.
10.
Kaić,M.i Z.Tadić: Farmac. glasnik, 1968, 24, 241.
11.
Küster , E.: Lehrbuch d. Botanik für Mediziner, 1920. — Loa cit. F. V. Cerevitinov,
Himija svežih plodov i ovšćej, Gosudarstvenoe izd. Kolhoz. i sovhoy.
Literatury, Moskva 1933.
12.
K uz net zov, D. L., Grishina, N. L, i Nek r asova, L. Prom., 1973, 4, 13.
13.
P allot a, U. i . Capella, P.: Ind. Agr. (Florence), 1968, 6, 403, Chem. Abstr.
1969, 71, 36384 h.
14.
S o u c i, S. W., Fachmann, W., K r a u n t, H.: Die Zusamensetzung der Lebensmittel,
Nährwert — Tabelles, Wissenschaftliche Verlags gesellschaft MBH,
Stuttgart, 1973, P. — V. 13.
15.
S e n t e r, S. D. i H o r v a t, R. J.: J. Food Sei., 1979, 44, 266.
16.
V a j i ć, B.: Živežne namirnice, određivanje osnovnih sastojaka. Sveučilište u
Zagrebu, 1964.
17.
Vajić , B.: Poznavanje živežnih namirnica II Meso i proizvodi od mesa, Sveučilište
u Zagrebu, 1962.
10.
Wagner , H. i Wol f f, P.: Fette-Seifen-Austr., 1964, 66, 425.
The Nutritional-technological Properties of the Seeds of the Walnut-tree
(Juglans regia L.), Black Walnut (Juglans nigra L.) and Stone Pine
(Pinus pinea L.)


Summary


With the aim of determining the nutritional values of the seeds of the
Walnut-tree (Juglans regia L.), Black Walnut (Juglans nigra L.) and Stone Pine
(Pinus pinea L.) the author studied the chemical composition of the seeds. The
results of the investigation are shown in Table 1 for water, and in dry matter
proteins, oils, mineral, cellulose, carbonhydrate, calcium and phosphorus. For
the purpose of comparison with other foods of animal origin Table 2 shows the
composition of ham, loin, fat pork and goose meat. Comparing the data in Table 1
and 2 it can be concluded that the seeds of all three analysed species, with regard
to their great amount of oils, are foods of great caloric walues, which due to
their relativelf large amount of protein represent very valuable food.


KEY WORDS: seeds of Juglans regia, Juglans nigra, Pinus piea — chemical
composition.