DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 21 <-- 21 --> PDF |
UDK: 630*68 Šum. list CIX (1985) 311 ODVAJANJE EKSTRADOHODAKA (RENTA) I RASPOREĐIVANJE ZAJEDNIČKOG PRIHODA SA STANOVIŠTA EKONOMSKIH ZAKONITOSTI Branko KRALJIĆ* SAŽETAK. Autor je obradio odvajanje ekstradohodaka u šumarstvu u više navrata (1, 3, 5). U posljednja tri rada obuhvatio je pak i odvajanje ekstradohodaka ne samo u šumarstvu nego i u preradi drva, te u prometu drvnim proizvodima (2, 4, 6). To je učinio usput kada je obrađivao problem adekvatnog mjerila raspoređivanja (ostatka) zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnoj reprodukcionoj cjelini (2, 4, 6). Postavlja se pitanje, u kolikoj mjeri su pri tome uzete u obzir ekonomske zakonitosti, pa i kupoprodajne tržišne cijene? Na to pitanje autor nastoji odgovoriti u ovom radu. To stoga jer je općenito poznata nužnost da se i u našoj privredi, znatno orijentiranoj prema međunarodnoj podjeli rada, poštuju ekonomski zakoni. U kojoj mjeri se. ti zakoni ne poštuju u dohodovnim odnosima unutar reprodukcionih cjelina koje ostvaruju neki naši SOUR-i oblika reprodukcionihcjelina? I na to pitanje želi autor pružiti svoj odgovor. UVOD Obrađujući mjerilo raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko- drvoprerađivačko-prometnoj reprodukcionoj cjelini (2, 4, 6), preporučili smo ovaj dvojni postupak: — najprije da se svakom sudioniku udruživanja odvoji njegove ekstradohotke (rente), u utvrđenim konkretnim iznosima; — zatim da se za svakog sudionika udruživanja kao mjerilo raspoređivanja bezrentovnog ostatka zajedničkog prihoda (SOZP) uzme bezrentovni ostatak vrijednosti njegove realizacije (koji mu treba ostati u načelu na njegovo slobodno raspolaganje); drugim riječima: upravno proporcionalno takvim bezrentovnim ostacima realizacije pojedinih sudionika udruživanja — raspoređivat će se bezrentovni ostatak zajedničkog prihoda reprodukcione cjeline (SOZP). Ukoliko se pak zbog subjektivnih faktora (subjektivna ekonomija) faktično ostvari veći ili manji postotak od planskog ostatka zajedničkog prihoda, sudionici udruživanja će solidarno ostvariti veći ili manji postotak bezrentovnih dijelova svojih realizacija. Oni dakle snose zajednički riziko čitavog kompleksa. * Prof. dr Branko Kraljić, sveuč. red. prof, u rn., ZAGREB, Miramarska 13 c 311 |