DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
korištenja kapaciteta, prilagodavanja mjerama ekonomske politike, što utječu na nisku produktivnost i ekonomičnost, slabe poslovne rezultate, nelikvidnost, nizak standard zaposlenih i nisku reprodukcijsku sposobnost. Radi izlaska iz sadašnje situacije i nužnosti prilagodavanja organizacije djelovanja ekonomskih i tržišnih zakonitostima uz utjecaj realnog planiranja razvoja, rješenja treba tražiti u šireni organiziranju i povezivanju na konkretnim proizvodnim programima baziranih na tržišnim mogućnostima i ekonomskim međuodnosima. 1.6. Uvjeti poslovanja i ekonomski položaj ŠDK Problemi i teškoće u kojima se je odvijala privredna aktivnost u zemlji u tekućem srednjoročnom razdoblju imale su snažan utjecaj i na grane i djelatnosti šumsko-prerađivačkog kompleksa, s time što su se opći uvjeti privređivanja više reflektirali na one proizvodnje koje radi složenosti međusobnih ekonomskih veza čine više faze prerade. Ovisno o promjenama uvjeta poslovanja mijenjao se je i položaj pojedinih grana. Uporedujući položaj šumsko-prerađivačkog kompleksa u privredi Republike, na osnovi nekoliko osnovnih pokazatelja uspješnosti privređivanja, dolazi se do zaključka o nepovoljnim tendencijama, tj. o pogoršavanju odnosa prema privredi ali i o diferencijaciji grana unutar reprocjeline. Udio reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine (sa 5,46 na 4,98), što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje poslovanja svih grana reprocjeline, a naročito drvne industrije (od 3,14 na 2,69%). Njeno zaostajanje u dohotku, osobnim dohocima i značajnom padu udjela dohotka u privredi ozbiljno upozorava da se u takvim uvjetima poslovanja i. s takovim rezultatima teško mogu ostvarivati postavljeni razvojni ciljevi. Udio dohotka u ukupnom prihodu kod svih grana reprocjeline značajno j,e smanjuje kao posljedica bržeg rasta nabavnih cijena i amortizacije, dok se odnosi u primarnoj raspodjeli i ostalim uvjetima poslovanja pogoršavaju više nego u privredi. Nepovoljna struktura ukupnih izvora financiranja i nepovoljna ročna struktura kredita industrijske prerade drva uzrok su što porast kamatnih sropa teže pogađa ove grane nego privredu. Kako potražnja drvoindustrijskih proizvoda ovisi o kretanjima na području investicijskh aktivnosti (stanogradnja), osobne potrošnje i izvoza, to je i restriktivno djelovanje mjera ekonomske politike na navedenim područjima djelovala u pravcu smanjenja prodaje pokućstva. Pad prodaje pokućstva u 1983. godini u odnosu na 1980. godinu iznosi 20"´o (domaće tržište). Preorijentacija s domaćeg na izvozna tržišta zahtijeva promjenu strukture proizvodnje i određena ulaganja radi tehnološkog prilagodavanja i unapređenja proizvodnje, čega je bilo veoma malo radi poznatih investicijskih i uvoznih ograničenja. . Klizanje tečaja dinara koje je pogodovalo izvozno orijentiranoj drvnoj industriji, poremetilo je međutim kalkulacije i odnose u industriji papira, 304 |