DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 9 <-- 9 --> PDF |
UDK: 630*68 Sum. listi CIX (1985) 211 NEKE FINANCIJSKE POSLJEDICE NOVE ORGANIZACIJE ŠUMARSTVA SR HRVATSKE Prof. đr Branko KRALJIĆ — Zagreb SAŽETAK. U povodu novog Zakona o šumama SR Hrvatske u šumarstvu Republike primijenila se tzv. funkcionalna organizacija glavnih djelatnosti šumarstva. Osnovani su posebni OOUR-i biološke reprodukcije šuma (za uzgajanje i zaštitu) i posebni OOUR-i iskorišćivanja šuma. U ovom radu autor razmatra, pri takvim uvjetima, po kojoj cijeni OOUR-i za biološku reprodukciju trebaju realizirati drvo na panju? kome će pripasti eventualne rente, odnosno ekstradohoci zbog izuzetno pogodnih uvjeta privređivanja? Tko će investirati u šumske komunikacije nužne za rentabilno iskorišćivanje šuma? kome će pripasti izgrađene nove šumske prometnice? U vezi s tim pitanjima autor daje svoje odgovore. UVOD U uvjetima, kada se OOUR šumarstva bavio i biološkom reprodukcijom drva i iskorišćivanjem šuma — njegova realizacija temeljila se je na tržišnim cijenama drva, bez obzira da li OOUR sadrži jednodobne ili raznodobne sjemenjače i panjače. U uvjetima nove organizacije šumarstva, prema odrednicama novog Zakona o šumama SR Hrvatske (15 član 66), OOUR koji se bavi biološkom reprodukcijom drva — svoju realizaciju temelji na postocima do tržišnih cijena drva koje je šumarsko zakonodavstvo proizvoljno (sa stanovišta ekonomskih zakonitosti) odredilo s obzirom na jednodobne ili raznodobne sjemenjače ili panjače . . . Taj proizvoljno određen temelj realizacije treba u načelu osigurati jednostavnu biološku reprodukciju drva — prema odredbama društveno odobrene šumskogospodarske osnove . . . Prema tome, taj temelj predstavlja u načelu »bezrentovnu vlastitu cijenu drva na panju« konkretnog OOUR-a. To znači da su sve eventualne rente (prvenstveno one plodnosti i položaja) prepušteneOOUR-u za iskorišćivanje šuma. Potpuno drukčije bi bilo da se OOUR-u za biološku reprodukciju drva namijenila čitava deduktivno izračunata (planska) objektivna šumska taksa (usporedi B. Kraljić 4, 8). To je dakle prvi puta u povijesti šumarstva da je biološka reprodukcija drva — protivno ekonomskim zakonitostima — razvlašten a od svih eventualnih renta. To traži nešto detaljniji komentar: Ako se zakonski propisi temelje na prosječni m uvjetima plodnosti OOUR-ä biološke reprodukcije drva, pojedini će OOUR biološke reprodukcije ostvarivati stanovitu ekstra-dobit, odnosno ekstra-gubitak. u vezi s vlastitom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 10 <-- 10 --> PDF |
konkretnom plodnošću. Te ekatra-razlike akumulacije nisu rentovnog karak tera, jer se odnosni zakonski propisi ne temelje na uvjetima najlošijih plod nosti (mjerodavnima za tržište), tj. na tzv. lažnim socijalnim vrijednostima, a to znači na postulatima političke ekonomije. Ako se pak zakonski propisi temelje na uvjetima OOUR-ä najlošiji h plodnosti (mjerodavnih za tržište) u SR Hrvatskoj, pojedini će OOUR biološke reprodukcije ostvarivati .stanovitu šumsku diferencijalnu rentu plodnosti ili nultu šumsku diferencijalnu rentu plodnosti, u vezi s vlastitom konkrenom plodnošću. No, u tom slučaju nikako ne može doći do toga da se SŠGO »Slavonska šuma« opravdano žali da joj ti propisi ne omogućuju ostvarivanje mjera koje su joj društveno odobrene šumskogospodarskim osnovama (1). U tom slučaju zakonski propisi bi se temeljili na tzv. lažnim socijalnim vrijednostima, a to znači na postulatima političke ekonomije. No, i u prvom i u drugom slučaju zakonski propisi su takvi da ne omogućuju zahvaćanje šumskih diferencijalnih renta plodnosti pa i položaja od strane OOUR-a koji trajno gospodari šumom — već ih prešutno prepuštaju OOUR-ima iskorišćivanja šuma. Diferencijalnu šumsku rentu plodnosti treba dobiti onaj OOUR koji utječe na plodnost, tj. OOUR biološke reprodukcije. Diferencijalnu šumsku rentu položaj treba pak dobiti onaj OOUR koji upravlja šumom stanovita prirodnog položaja prema tržištu, koji treba da investira u nove stalne šumske prometnice koje čine dio njegove društvene imovine; a to je opet OOUR biološke reprodukcije. Ekonomski je neopravdano, nestimulativno, pa i nezamislivo, da te šumske diferencijalne rente — pripadnu OOUR-u iskorišćivanja šuma. OBRADA Je li to opravdano? a) Apsolutna renta u nas postoji, ukoliko su tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma na razini cijena svjetskog tržišta. To stoga što na svjetskom tržištu dominiraju cijene kapitalističkog karaktera. Ukoliko se pak te apsolutne rente u nas nisu utrošile gospodarenjem šumama koje su lošije od onih koje uzrokuju vlažne socijalne vrijednosti« (K. Marks 13), mjerodavne na svjetskom tržištu drvom, naše cijene drvnih proizvoda iskorišćivanja šuma sadrže, dakle, apsolutne rente. Te rente u kapitalizmu su izraz vlasništva nad šumom, dakle u našim uvjetima — trebaju pripadati biološkoj reprodukciji šuma, jer su joj društvene šume povjerene na trajno uzgajanje i zaštitu. OOUR iskorišćivanja šuma samo omogućuje realizaciju, ali svojim radom ne uvjetuje apsolutnu rentu! b) Drvni sortimenti izuzetne kvalitete i deficitnosti, kao npr. rezonans-drvo, ikričav javor, smrekovina valovite teksture, orahovina iz panja posebne teksture, i si., pružaju posebne monopolne rente (5). Njihovi uzroci leže također u biološkoj reprodukciji drva. OOUR iskorišćivanja šuma samo omogućuje realizaciju, ali svojim radom ne uvjetuje te posebne monopolne rente niti ih uopće uvjetuje ikakvom svojom zaslugom! c) Renta plodnosti je posljedica veće plodnosti šuma od one tržišno mjerodavne, i to renta plodnosti I od prirode a renta plodnosti II od bioloških investicija (koje treba da financira OOUR biološke reprodukcije drva). OOUR iskorišćivanja šuma samo omogućuje realizaciju, ali ne uvjetuje rentu plodnosti. ! |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 11 <-- 11 --> PDF |
d) Renta položaja je posljedica pogodnijeg položaja šuma prema tržištu od onog mjerodavnog za tržište. U njoj renta položaja od prirode trebala bi svakako ići u korist OOUR-a za biološku reprodukciju drva, jer on upravlja šumom takva prirodna položaja prema tržištu. Renta položaja II od investicija u (uglavnom) stalne šumske prometnice trebala je svakako dosad ići u korist djelatnosti biološke reprodukcije drva jer je ona za prometnice ulagala investicije, budući da su one podizale vrijednosti šuma kojima ta djelatnost upravlja pa i drva na panju (u obliku tzv. šumske takse) koje ona realizira. Ta renta položaja II, međutim, sada bi mogla ići u korist OOUR-a iskorišćivanja šuma, jer on investira u njih (samo on raspolaže eventualnim rentama!), on ne samo da omogućuje eksternu realizaciju nego i svojom djelatnošću šumskog transporta vlastitom živom radnom snagom i vlastitim transportnim sredstvima (vozilima) uvjetuj e ekstradohodak ravan (potencijalnoj) renti položaja II. Doduše, u takvim uvjetima OOUR iskorišćivanja šuma redovno će preferirati trenutačno jeftinije oblike šumskog trasporta (žičare, pa i šumske željeznice), iako će šuma (kako nas povijest šumarstva uči) ostati i nadalje — neotvorena šumskim prometnicama. To predstavlja znatn u man u tog rješenja odnosne problematike. Dosad je ceste i si. financirala djelatnost biološke reprodukcije drva, pa su one ostajale u »vlasništvu« te djelatnosti; ona ih je i održavala do njihove slijedeće upotrebe po djelatnosti iskorišćivanja šuma. Sada pak u ceste i si. investira OOUR iskorišćivanja šuma. No, poslije njihove upotrebe, taj OOUR prepušt a ih (besplatno? ili uz neki regres?) OOUR-u biološke reprodukcije drva na daljnje čuvanje i održavanje do njihove slijedeće upotrebe u iskorišćivanju šuma. U tom razdoblju OOUR biološke reprodukcije drva sabirat će dapače u vezi s cestama i eventualne novčane naknade od strane drugih njihovih korisnika (15 član 48) a sam će ih koristiti u vezi s transportom drva iz proreda te pri ostalim radovima biološke reprodukcije drva. U vezi s navedenim prepuštanjem , nema adekvatnih propisa u sadašnjem Zakonu o šumama SR Hrvatske (15) pa bi trebalo naknadno donijeti! e) Ostale monopolne rente koje ovise o konjunkturi na tržištu i si. (6) nisu rezultat rada šumarstva, a to znači ni biološke reprodukcije drva ni iskorišćivanja šuma, nego opće tražnje i ponude stanovitih drvnih sortimenata. No, na proizvodnju ovih ili onih drvnih sortimenata i vrsta drveća neosporno više utječu ekološki uvjeti i dugotrajno djelovanje biološke reprodukcije drva nego li kratkotrajno iskoršićivanje drva iz šuma! f) SSGO »Slavonska šuma« prigovorila je da 15% tržišne vrijednosti posječenog drva područnih jednodobnih sjemenjača nedostaj e za ostvarenje jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva prema društveno odobrenim šumskogospodarskim osnovama (1). Kada je to tako u odličnim uvjetima slavonskih šuma pri relativno visokim tržišnim cijenama hrastovine — kako tek to mora stajati u bukovim šumama i lošijim bonitetima staništa drugih jeftinijih vrsta drva? Da li je ekonomski opravdano da se proizvoljno utvrđivanje postotaka propisanih u novom Zakonu o šumama (15 član 66) u realnosti korigira smanjivanjem intenzivnosti biološke reprodukcije drva, iako će to sigurno uroditi smanjivanjem drvnog prirasta? Zašto to nije prethodno pravodobno provjereno? Sa stanovišta, nažalost, stalne inflacije — praktično je realizaciju biološke reprodukcije drva vezivati za (slobodne) tržišne cijene drva. No, s druge strane t o j e prv i pu t u povijesti šumarstva svijeta da se cijena drva na panju nor |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
mira u postotku od apsolutnog iznosa tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma! Naime, dosad nije još nitko istražio postotn i odno s »bezrentovne vlastite cijene drva na panju prema »tržišnoj cijeni proizvoda iskorišćivanja šuma« po pojedinom drvnom sortimentu pojedine vrste drva pa još i manje za stanovite asortimane pojedine vrste drva ili raznih drva ukupno. Taksativno određivanje tog odnosa pretpostavlja da su šume podjednake plodnosti i (financijski) jednak o udaljene od tržišta; jedino u tom slučaju, naime, konstantan je odnos bezrentovne normalne vlastite »cijene proizvodnje< biološke reprodukcije drva prema tržišnim cijenama proizvoda iskorišćivanja šuma koje se temelje na tržišno opravdanim najlošijim uvjetima ukupnog procesa šumskoga gospodarenja pa sadrže i različite šumske diferencijalne rente plodnosti i položaja. Budući da je navedena jednakost u stvarnosti nerealna , svako taksativno određivanje odnosnih postotaka je neispravno , jer pretpostavlja konstantn e postotne odnose koji su u stvarnosti faktično vari jabilni. g) Također je to prv i pu t da se sve eventualne rente šumarstva otvoreno prepust e iskorišćivanju šuma! Je li to bio glavni razlog reorganizaciji šumarstva SR Hrvatske (usporedi povijest organizacije šumarstva u radu B. Kraljića 9)? Ako je to tako, iz kojih sredstava će OOUR-i biološke reprodukcije drva financirati određeni dio propisane proširene biološke reprodukcije šuma? Ta redovna dobi t (ostatak dohotka) je za to preoskudni izvor! To više što se i u toj djelatnosti treba unaprijediti mehanizacija radova, što traži također znatne investicije! Nije li time proigrano stalno plediranje za većom proširenom biološkom reprodukcijom šuma (2, 3)? Da li je realn o očekivati da će drug e djelatnosti financirati pretežni dio te proširene reprodukcije? Utvrđivanje temelja za realizaciju biološke reprodukcije drva putem taksativno utvrđenih apsolutnih iznosa cijena pa i/ili postotaka od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma pri dosad a š nj oj organizaciji šumarstva imalo bi potpuno druge financijske posljedice. Naime, OOUR je obuhvaćao obje glavne djelatnosti šumarstva pa se time nij e predisti niral o hoće li eventualne rente pripasti jednoj ili drugoj djelatnosti. Uostalom, to i nije bilo važno kada je objema djelatnostima samoupravljao istr radnički kolektiv. A sadašnjom reorganizacijom šumarstva OOUR iskorišćivanja šuma pot puno neopravdano prisvaja apsolutne rente, plodnosti I i II te rente položaja I, pa i sve monopolne rente!!! Dogodilo se dakle, ovog puta otvo reno , ono isto što se uvijek događalo, ali prikriveno , kada se iskorišćivanja šuma odvojil o od biološke reprodukcije drva: u staroj Jugoslaviji kada su veletrgovci kupovali drvo na panju u državnim šumama (R. Pipan 14, B. Kraljić 4); ili kada se nije osiguralo naplaćivanje (planske objektivne) šumske takse za kupljeno drvo na panju: u SFRJ. godine 1961—1969, prilikom integracije šumarstva s preradbom drva u Vinkovcima (tada je došlo do prelijevanja renta čak u preradbu drva!), odnosno sada prilikom udruživanja rada i sredstava šumarstva u reprodukcijske komplekse npr. u SR Bosni i Hercegovini (također prelijevanje iz šumarstva u preradu drva!). Prilikom zloglasnih »ustanova sa samostalnim financiranjem« koje su se god. 195460. bavile u SR Hrvatskoj također samo s biološkom reprodukcijom drva u načelu nije |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 13 <-- 13 --> PDF |
došlo do prelijevanja u iskorišćivanje šuma — samo s razloga što su se striktno primjenjivale deduktivno izračunate šumske takse za drvo na panju! Nismo neosnovano ustvrdili: »Ako su uzgoj šuma i zaštita šuma, tj. biološka reprodukcija, organizacijski i financijski odvojeni od iskorišćivanja šuma . . . drvo na panju prodaje se nužno po šumskoj taksi.« (8 str. 136 toč. 12). h) U uvjetima udruživanja rada i sredstava šumarstva u šumarsko-drvoprerađivačko- prometne repodukcijske cjeline (kompleksne) — zajednički prihod (ZP) treba rasporediti na sve sudionike udruživanja, pa i šumarstvo, kako smo to obradili u našem radu 11: — Najprije treba svakom sudioniku udruživanja odvojiti i ustupiti njegove ekstradohotke zbog izuzetnih pogodnosti u privređivanju (rente). (To je stoga da ne bi sudionik i eventaulno područna općina, zajednica općina /regija/ i socijalistička republika ostale prikraćene u razvitku njihovih materijalnih osnova privređivanja — u slučaju da reprodukcijska cjelina podbaci u privređivanju . .). — Zatim treba za sve sudionike udruživanja iskalkulirati njihove bezrentovne, normalne (objektivne) vlastite »cijene proizvodnje« bez troškova materijala i usluga dobijenih od sudionika udruživanja u reprodukcijsku cjelinu, kao primarna mjerila raspoređivanja bezrentovnog ostatka zajedničkog prihoda (OZP). — Zatim treba, uz tako izračunate primarne cijene, uzeti u obzir i svjetske tržišne cijene te deduktivno izračunate domaće tržišne cijene (polazeći od domaćih tržišnih cijena finalnijih proizvoda). Na temelju tih triju cijena treba samoupravnim sporazumom dogovoriti »samoupravne interne cijene razmjene« kao konačna mjerila raspoređivanja bezrentovnog ostatka zajedničkog prihoda. — Napokon treba bezrentovni ostatak zajedničkog prihoda (OZP) rasporediti na sve sudionike udruživanja u reprodukcijsku cjelinu upravno proporcionalno utvrđenim »samoupravnim internim cijenama razmjene« (iz prethodne stavke). Pri takvu postupanju treba (12): — Poštivati ekonomske zakonitosti, jer se inače neminovno pojavljuju lančane loše posljedice. — Izuzetno pribjeći daljnjem namjenskom udruživanju sredstava, u slučaju krajnje nemogućnosti da se prestrukturiranjem i racionalizacijama usklade privređivanja sudionika udruživanja u reprodukcijskoj cjelini. — Potpuno izuzetno, uz koncenzus, pribjeći i vrlo kratkom razdoblju »socijale «, usmjerene sanaciji financijski neuravnoteženog stanja. ZAKLJUČCI Prema svemu što smo naprijed naveli, trebalo bi u sadašnjosti postupiti ovako: — OOUR-i biološke reprodukcije drva, budući da su financijski samostalni, trebali bi realizaciju naplaćivati po (deduktivno od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma iskalkuliranim) planskim (normalnim ili objektivnim) šumskim taksama. Dio te šumske takse koji je jednak Zakonom o šumama (15 član 66) propisanom postotku tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma ujedno treba predstavljati minimaln u šumsku taksu — namijenjen je jednostavnoj biološkoj reprodukciji drva. Višak nad tim dijelom predstavlja |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dobit i »sve rente zajedno« a namijenjen je proširenoj biološkoj reprodukciji šuma, pa i novim stalnim šumskim prometnicama — prema Zakonu o šumama (13 član 68 i 69) i drugima. Te prometnice financira biološka reprodukcija drva te one ostaju njezino »vlasništvo«. A izgrađuje ih poseban šumskograđevinski OOUR. Ili: — OOUR-i biološke reprodukcije drva realiziraju jednostavnu biološku reprodukciju drva, prema propisima Zakona o šumama (15 član 66). Ukoliko za to trebaju manj e financijskih sredstava, oni uz to ostvaruju dobiti i apsolutnu rentu pa i neprave rente plodnosti (jer se realizacija ostvarila uz manj e cijen e od »lažnih socijalnih vrijednosti« koje odgovaraju društvene) nužnim uvjetima proizvodnje K. Marks 13). Da bi pri tom ostvarivali prave rente plodnosti, pored navedenog, oni trebaju naplaćivati još i razlike do iznosa »lažnih socijalnih vrijednosti«. To pak znači da trebaju naplaćivati čitave tzv. »induktivne cijene drva na panju« koje se temelje na najlošijim uvjetima proizvodnje koji su društveno nužni, a koje se prilično nesigurno mogu iskalkulirati (B. Kraljić 5, 6, 7). Sve ostale rente u tom slučaju pripale bi OOUR-ima iskorišćivanja šuma (jer je praktično vrlo teško dovoljno pouzdano iskalkulirati odvojene rente položaja I /B. Kraljić 5, 6, 10/). Oni bi financirali izgradnju nužnih stalnih šumskih prometnica. A po njihovoj upotrebi prepustili ih OOUR-ima biološke reprodukcije. Ukoliko bi ti OOUR-i imali raspoložive akumulacije (redovna dobit, apsolutna renta pa i eventualne neprave rente plodnosti I i II), oni bi mogli OOUR-ima iskorićivanja šuma za te prometnice isplatiti primjerenu naknadu (npr. 20% njihove nabavne vrijednosti),). A izgradnja prometnica bi opet vršili posebni OOUR-i. Na temelju onoga što smo naveli u prethodnim dvjema stavkama, lako se može zaključiti — da je povoljnije rješenje navedeno u prvoj stavci. Ono se uostalom temelji i na dugotrajnom iskustvu povijesti šumarstva, prema kojem, ekstradohoci plodnosti i položaja silom šumskog »vlasništva«, odnosno prava trajnog iskorištavanja-gospodarenja, prelaze u rente biološke reprodukcije šuma. Ta pak djelatnost je najprikladnija da vodi i trajnu brigu o dovoljnom otvaranju šuma prometnicama, koje izravno ostaju pod njezinom upravom — podižući ujedno time vrijednosti drva na panju i čitave šume. Ta djelatnost je jedina zainteresirana da te prometnice održava i koristi pri radovima biološke reprodukcije (čišćenja, prorede, sanitarne sječe i si.) kroz čitavo razdoblje koje će isteći do ponovnog iskorišćivanja glavnih prihoda odnosnih sječina. — Kada je šumarstvo udružilo rad i sredstva u šumarsko-drvopreradivačko- prometnu reprodukcijsku cjelinu, zajednički prihod (ZP) raspoređuje se na sve sudionike udruživanja, pa i na šumarstvo, tako da se najprije svakom sudioniku odvoji i ustupi njegove ekstradohotke (rente), a zatim bezrentovni ostatak zajedničkog prihoda (OZP) rasporedi na sve sudionike upravno proporcionalno njihovim »samoupravnim internim cijenama razmjene«. U tim cijenama važan utjecaj imaju bezrentovne, iskalkulirane normalne »cijene proizvodnje «, izračunate za svakog sudionika bez troškova materijala i usluga dobijenih od sudionika udruživanja u reprodukcijsku cjelinu. O tome vidi opširniji naš rad pod 11. Pri tom raspoređivanju treba poštivati ekonomske zakonitosti, izuzetno pribjeći daljnjem namjenskom udruživanju sredstava pa i kratkotrajnoj usmjerenoj stanovitoj »socijali«. uz koncenzus — u slučaju krajnje nemogućnosti da se prestrukturiranjem i racionalizacijama usklade privređivanja sudionika udruživanja u reprodukcijskoj cjelini. O tome vidi opširnije naš rad pod 12. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 15 <-- 15 --> PDF |
KONAČNA PRIMJEDBA Pri završavanju tog rada objavljen je »Zakon o amortizaciji društvenih sredstava« (16). Prema njegovim članovima 4, 9, 12, 18, 39, ekvivalent zrelog za sječu, finalnog proizvoda biološke reprodukcije drva »u dubećem stavu« — nazvan je i tretiran kao »amortizacija šuma«. To je prosto besmisleno, neodrživo, u suprotnosti s postavkama (klasične pa i vulgarne te marksističke) šumarske ekonomike i političke ekonomije. Radi se jednostavno o bezrentovnom ekvivalentu sječne drvne mase biološke reprodukcije drva, odnosno sirovine iskorišćivanja šuma. V. Pančić i B. Suhina u svojem radu (17), na str. 12 i 21—23, neuvjerljivo su nastojali prikazati da su odnosne odredbe Zakona o šumama SR Hrvatske (15) s time u potpunom, pa i teorijskom, skladu. Krajnje je već vrijeme, da se prilikom predlaganja ustavnih i zakonskih propisa specifično šumarskog ekonomsko-financijskog karaktera — pravodobno konzultiraju za to kompetentni šumarski stručnjaci. LITERATURA 1. »Amandman i na novi Zakon o šumama SRH«, Slavonska šuma, Osijek 1982—1984. Osobito: »Inicijativa za dopunu Zakona o šumama SR Hrvatske«, Delegatski glasnik, redovni prilog listu Slavonska šuma, 190 od 31. 8. 19Ö4, stn 1—15. 2. Ekonomsk i institu t Zagreb: »Problemi razvoja, ekonomskih odnosa i organiziranosti kompleksa šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske«, Zagreb ožujak 1983, str. 1—30. Umnoženo ciklostilom. 3. Ekonomsk i institu t Zagreb: »Prijedlog ekonomskih odnosa i organiziranosti u funkciji razvoja i izvozne orijentiranosti šumsko-prerađivačkog kompleksa SR Hrvatske«, Zagreb travnja 1983, str. 1—16. Umnoženo ciklostilom. 4. Kraljić , B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + I—XXI + 11 dopunskih priloga (u džepu). 5. Kraljić , B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Sum. list 7—10, 1975, Zagreb, str. 244—254. 6. Kraljić , B.: »Odvajanje dijela dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima — u šumarstvu«, Sum. list 10/12. 1976, Zagreb, str. 447—456. 7. Kraljić , B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, metodološka studija, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I i II izdanje, Zagreb 1981, str. 1—173 + I—IV. Ofset-tisak. 8. Kraljić , B.: »Ekonomika šumarstva SFRJ«, u publikaciji ´Ekonomika Jugoslavije, posebni dio´, uredio Sirotković J. i Stipetić V., Informator, V izdanje, Zagreb 1982, str. 121—179. 9. Kraljić , B.: »Teritorijalna ili funkcionalna organizacija u šumarstvu?«, RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, IV rad, Zagreb 1985, str. 1—21. Ofset- tisak. 10. Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka, odnosno renta, u šumarstvu pri sadašnjim uvjetima«, RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, XIII rad, Zagreb 1985, str. 1—27. Offset-tisak. 11. Kraljić , B.: »Mjerila raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnog kompleksu«, RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, XVII rad, Zagreb 1985, str. 1—16. Ofset-tisak. 12. Kraljić , B.: »Odvajanje e´kstradohodaka (renta) i raspoređivanje zajedničkog prihoda sa stanovišta ekonomskih zakonitosti«, Zagreb 1985, str. 1—13. Rukopis, predat u tisak. 13. Marks , K.: »Kapital«, I—III, Beograd-Zagreb, 1947—1948. 14. Pipan , R.: »Izračunavanje šumske takse«, Sum. list maj 1935, str. 191—221. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 16 <-- 16 --> PDF |
15. »ZAKON O ŠUMAMA« Narodne novine broj 54/1983. 16. »ZAKON O AMORTIZACIJI DRUŠTVENIH SREDSTAVA«, Službeni list SFRJ broj 70/1984, str. 1550—1584. 17. Pančić , V., Suhina , B.: »Primjena Zakona o amortizaciji društvenih sredstava s godišnjim predračunom amortizacije«, Računovodstvo i financije 3, 1985, Zagreb, str. 10—29. Some Financial Consequences of the New Organization of Forestry in the Socialist Republic of Croatia Summary The New Forestry Act of the Socialist Republic of Croatia has introduced in this Republic the so-called functional organization of the main forestry activities.´ Special basic organizations of associated labour (BOALs) for the biological reproduction of forests (silviculture and forest protection) aid special BOALs for forest exploitation have been established. In this work the author considers the question of prices at which BOALs for biological reproduction should sell standing timber under such conditions, to whom will possible extra incomes (rents) deriving from exceptionally favourable business conditions accrue, who will invest in forest communications necessary profitable forest exploitation, and to whom wi] the newly-built forest communications belong. The author gives to these guestions the followiig answers: 1) The best solution is for BOALs for biological forest reproduction to sell their standing timber according to planned (normal or objective) forest taxes (calculated deductively, proceeding from the market prices of forest exploitation products). In this case all »forest rents (extra incomes) together« will be left for biological forest reproduction. These BOALs will invest necessary resources in the construction of new permanent forest communications, they will maintain and use them until the new exploitation of the forests involved, and they will »own« them. 2) BOALs for the biological reproduction of forests could sell their standing timber at so-caled inductive prices of standing timber based on »false social values«. In such a case rents (extra incomes), both absolute and those stemming from fertility I and II, would be left for the biological reproduction of forests, while rents (extra incomes) stemming from locations I and II and all rents (extra incomes) stemmieg from monopoli tistic positions would be lest for forest exploitation. These BOALs would invest funds in the construction of new permanent forest communications necessary for forest exploitation. After the completion :>f the exploitation of the forests, BOALs for forest exploitation would leave them for further maintenance and utilization to the BOALs for biological reproduction and even transfer them into their »ownership« (against an appropriate compensation or free of charge). However, in this way the BOALs for forest exploitation would unjustibiably obtain rents (extra incomes) stemming from locations I, could stray by forcing momentarily more profitable forms of »opening forests«, and the above-mentioned inductive prices cannot, anyhow, be reliably determined (because it is not known to what part of the worst forests they should apply). 3) In he event of the pooling of labour and resources of forestry in forestry- woodworking-trading complexes it is first necessary from joint income to set aside extra incomes (rents) and to assign them to the participants in association, whereafter the remaining, rent-unrelated part of joint income would be distributed among all participants proportionately to their »self-lanaging internal prices of exchange« (for more details se 11). This income distribution should be governed by economic laws, restructing within production complexes should be carried out on the basis of specific-purpose pooling of funds, while resport to »social measure« should only by made by consensus for a very short period of time in order to achieve financial balance among all participants in association in production complexes (for more information see 12). |