DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 88 <-- 88 --> PDF |
MILAN STRINEKA dipl. inž. šum. Iz plejade šumarskih stručnjaka, koji su diplomirali sredinom perioda između dva rata, nestao je i dugogodišnji član Društva IT šumarstva i drvne industrije u Zagrebu Milan Strineka, d´ipl. inž. šumarstva. Otišao je brzo i nenadano, skrhan boli za umrlom suprugom te bolešću, koja se eksplozivno širila. Umro je u rano jutro 22. ožujka ove, 1985, godine u Zadru, gdje je boravio na oporavku kod svoje kćerke Mirjane. Milan Strineka rođen je 13. srpnja 1907, godine u selu Javorje kod Dvora na Uni. Nakon pučke (osnovne) škole u rodnom kraju niže razrede gimnazije polazi u Kostajnici, a više u Sisku gdje, kao odličan i najbolji u razredu, i maturira 1926. godine. Kako je djetinjstvo proveo u najužem dodiru s prirodom upisuje šumarstvo na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i, za nepune četiri godine, diplomira 1930. godine. Nakon diplomiranja zapošljava se u svojstvu dnevničara u Direkciji šuma na Sušaku, gdje je bio uključen u poslove uređivanja šuma na Velebitu. Obaveza odsluženja redovnog vojnog roka ođgovodi ga od šumarstva, a po povratku iz vojske zapošljava se opet kao dnevničar na terenskim poslovima Direkcije šuma u Zagrebu. U redovni radni odnos tj. u status državnog službenika sa svim pravima socijalnog i mirovinskog osiguranja stupa 1932. godine postavljanjem za činovničkog pripravnika u Direkciji šuma u Vinkovcima s radnim mjestom na poslovima uređivanj šuma. Položivši ispit za samostalno vođe nje šumskog gospodarstva (stručni ispit — 1934.) postavljen je za upravitelja (šefa) Šumarije u Moroviću, odakle je ubrzo, 1935. godine, vraćen u Direkciju šuma Vinkovci, na poslove uređivanja šuma. Na tim mjestu zatekao ga je i Drugi svjetski rat, za vrijeme kojeg doživljava dosta peripetija i psihičkog maltretiranja. Po Oslobođenju premješten je u Šumarski odjel Okružnog narodnoslobodilačkog odbora (ONOO) u Daruvaru za šefa taksacije. U 1947. godini premješten je za pomoćnika direktora Šumskog gospodarstva u Novoj Gradiški, da već 1948. opet seli u Vinkovce, gdje ostaje do 1956. godine, do premještenja u Zagreib. U Šumskom gospodarstvu Vinkovci najprije je na dužnosti d´ispečara a zatim šef Sekcije za uređivanje šuma. U Zagrebu dolazi u Republički sekretarijat za šumarstvo (od 1963. godine pretvoren u Sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo) u svojstvu šumarskog savjetnika i inspektora na kojem radnom mjestu ostaje do umirovljenja krajem 1973. godine, nakon gotovo 43 godine aktivnog rada. Milan Strineka je, kako vidimo, najveći dio svog stručnog znanja posvetio uređivanju šuma. Za taj posao imao je kao učitelje i poznate stručnjake Ing. Stjepana Surića i Ing. Milana C r n a d k a. Radio je u šumama Slavonije, u nizinskim i brdskim, na poslovima uređivanja šuma a- li i melioracija, kartiranjima i dr. Radom je stekao veliko iskustvo,, upoznao prostorne areale šuma, uspoređivao radove u raznim arealima i fazama i tako mogao definirati optimalan način gospodarenja za svaki pojedini slučaj. Surađivao je sa Šumarskim institutom u Zagrebu i njegovim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 89 <-- 89 --> PDF |
terenskim sekcijama. Kao dobar znalac tri strana jezika bio je vodič stručnih ekskurzija šumarima iz drugih zemalja. Milan Strineka bio je aktivan društveni radnik, ,pa je osnivač Šumarskog kluba u Vinkovcima te inicijator za osnivanje Kluba intelektualnih radnika, U ovo područje spada i oproštaj s umrlim kolegama kako prilikom pogreba tako i objavljivanjem nekrologa, u Šumarskom listu od 1953. godine do danas njih desetak. Prvi je urednik Šumarskog biltenu u Vinkovcima a u tamošnjim novinama »Vinkovaoki glas« objavljuje članke šumarskog propagandnog značaja. Sklonost literarnom radu potječe još iz školskih dana, pa je, između ostalog, u sisačkoj gimnaziji na proslavi hiljadugođišnjice hrvatskog kraljevstva (1925. godine) održao zapaženi referat. Kao student u okviru natječaja za Svetosavsku nagradu obradio je temu o jeli u Zagrebačkoj gori, koja je, pod naslovom »Uspijevanje jele u Zagrebačkoj gori i njena staništa« objavljena u Šumarskom listu (br. 8/)1929). Rezimirajući život Milana Strinake moramo zaključiti, da je bio čovjek posebnih odlika, velike dinamičnosti i slavenske širokogrudnosti. Osnovna crta njegovog karaktera bila je širokogrudnost i prisan, bra. tinski, odnos prema čovjeku, želja da sva kome pomogne i da svakome bude dobro. Tako je podešavao i svoj odnos prema struci, ne žaleći nikada da bude tužitelj ili sudac nego dobronamjerni savjetnik i pomagač. Kvalitet njegova karaktera osigurao mu je brojne prijatelje diljem cijele naše domovine, pa i izvan nje. Bio je elokventan, svakoj riječi davao je smisao, svakom stručnom i vanstručnom činu. Vrlo pokretan, bez zamora vedar i nasmijan animirao je i pojedince i grupe svojih prijatelja. Njegov duh nikad nije mirovao, volio je biti svugdje i sa svakim prijateljem. Ni nakon odlaska u mirovinu nije se odvajao od struke i često je zalazio u Komitet za poljoprivredu i šumarstvo, kako je u nadgrobnom govoru naglasio zamjenik predsjednika tog Komiteta Ing. Tomica K r n j a k. S kolegama se sastajao i u Šumarskom društvu, na Šumarskim četvrtcima, gdje će nedostajati i osjećati se njegov gubitak do izmjene sadanje generacije. Stoga se na pokopu kojem su prisustvovali brojni kolege šumari ne samo iz Zagreba nego i izvan njega, u ime šumarskog društva i Saveza društava IT inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske oprostio Ing. Franjo Petrović . Neka je Milanu Strineki lahka hrvatska zemlja! Franjo Petrović |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 90 <-- 90 --> PDF |
PROGRAM SAJMA DRVA I MEĐUNARODNOG ŠUMARSKOG I DRVARSKOG SIMPOZIJA U CELOVCU 1985. GODINE Ovogodišnji celovećki 34. Sajam drva (HOLZMESSE) i 16. Međunarodni šumarski i drvarski simpozij održat će se od 9. do 14. kolovoza. 1. U sajamsko-izložbenom dijelu bit će izloženi: — strojevi za izvoz drva iz šume, posebnom žicom; — za pilane regulaciona tehnika i elektronika (u koje se danas ulaže 50% investicija); — strojevi za preradu drva — stolarija; — drvo kao izvor energije: demonstracije strojeva za usitnjavanje drva i novih peći u kojima se postiže toplinska energija drva kao lož-ulja. 2. Sastavni dio sajma su i zasjedanja: — 23. radno zasjedanje evropskih stručnih novinara za probleme drva (od 8. do 10. kolovoza), — Razgovor o drvnom tržištu pokrajina uz Bodensko jezero (10. kolovoza), — 7. sajamski dan stolara (10. kolovoza), — Dan pilanara (10. kolovoza), — 3. sajamski dan drvogradnje (14. kolovoza). 3. Tema Simpozija je »Oštećenja šuma od zagađenog zraka«. Rad Simpozija određen je s 3 dana (od 12. do 14. kolovoza) time da se 14. održava na terenu u šuli u dolini Lavanta (Lacanttal). Simpozij se održava pod pokrociteljstvom Dipl. inž. Ha i den-a , saveznog ministra za poljoprivredu i šumaistvo i Leopolda W a g n e r a, predsjednika Pokrajine Koruške. Referati su: — »Odumiranje šuma kao politički izazov Evrope« (Dr phil. F. H. Schwarzenbach, Zavod za istraživanja u šumarstvu Birmensdorf, Švicarska), — Djelovanje štetnih materija u zraku na biljke (Prof. dr J. Pollanschütz, direktor Saveznog šumarskog instituta, Beč), — Onečišćenja zraka koja ugrožavaju šume (Prof. dr G. Halbwachs, Centar za životni okoliš i zaštitu prirode Sveučilišta za kulturu tla, Beč), — Ekonomske posljedice odumiranja šuma za šumska poduzeća (A. Zerle, Ministarstvo za prehranu, poljoprivrede i šume München), — Tehničke mogućnosti redukcije emisija (Doc. dr H. Aubauer, Beč), — Diskusija. Na terenu bit će obrađeno: — Određivanje šumske štete pomoću teledetekcije (kolor — infraorveni film), — Snimanje imisionih šteta pomoću mreže bioindikatora i inventura stanja šuma, — znanstvena istraživanja o prinosu sastojine i određivanja odštete na području ekskurzije. Ulaznica za samo sajamske izložbe iznosi 50 šilinga a za sudionike Simpozija 500 šiminga, time da je u tom iznosu uključena ulaznica za sajamske izložbe, sudjelovanje na simpoziju (uključujući i ekskurziju) te sudjelovanje na večernjem prijemu kod predsjednika Pokrajinske vlade Koruške i Sajma u Celovcu. (Plaćanje moguće i u dinarima). 292 |