DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 65 <-- 65 --> PDF |
lina. Pokazao se i veći stupanj kondenzacije aromatskog nukleusa i alifatski karakter, manje izražen u huminskim kiselinama ekstrahiranim iz tla pod 0. pyrenaica nego iz humusa pod P. pinaster. Molinas, M. a L.; O 1 i v a. M.: Izolacija gljivice Phytophtora de Bary iz hrasta plutnjaka napadnutog od bolesti »Escaldado« Rad predstavlja vrijedan prilog razjašnjenju etiologije »escaldada«, bolesti hrasta plutnjaka. Izoliran je u nekoliko repeticija micelij Phytophtora de Bary, privremeno klasificiran u vrstu Ph, ornnivora, iz kambijalnog tkiva hrasta plutnjaka s karakterističnim lezijama vlažnog raka na bazi debla. Objašnjava se upotrebljena tehnika izolacije, opisuju neke karakteristike patogena i razmatra važnost infekcije, koja po mišljenju autora može ozbiljno ugroziti uzgoj hrasta plutnjaka u napadnutim područjima. Cal vino, F.; De Castro, A.; Canals, J. L. S. G u i t i a n, J.; Bas, S.: Režim ishrane cibetke, Genetta genetta L., u Galiciji, na sjeverozapadu Iberijskog poluotoka Iznose se rezultati analize 127 digestivnih organa cibetke i ekskremenata jednog godišnjeg ciklusa, skupljenih sa dva depozita, 1974. i 1979. godine. Rezultati pokazuju da se cibetka hrani uglavnom sisavcima i šumskim pticama. U zavissnosti od antropogenog biotipa napada često i životinje u torovima. Hrana varira tijekom godine prema sezonskim kao što su gmazovi i biljni plodovi u ovisnosti od njihove abundancije, okusa i dostupnosti. Širina trofičke niše galicijske cibetke slična je kao i u ostalom dijelu Iberijskog poluotoka. Na sjeveru se više hrane vodozemcima, strvinom, životinjama u toru i šumskim sisavcima, a na jugu gmazovima, insektima i biljnim plodovima. Cibetke preferiraju plijen kojega biomasa iznosi 15—60 gr. Neke populacije pokazuju u svojoj ishrani veliku antropogenu ovisnost. De Paz, O.: Prilog poznavanju Španjolskih šišmiša i njihova zaštita Prikazuju se najvažniji aspekti biologije i ekologije hiroptera. Ističe se i njihovo značenje u ekonomiji prirode kao predatora insekata i prilog unapređenju poljoprivrede i zdravstvenog stanja čovjeka. Na kraju se ukratko opisuju sve vrste koje čine faunu hiroptera Iberijskog poluotoka. Cabrera, M.; Perez Bujarrab a 1, E.: Zimski cenzus močvarnih ptica u provinciji Zaragoza (Siječanj, 1984.) Daju se podaci o zimskom cenzusu močvarnih ptica 1984. godine, dobiveni na 27 lokaliteta u provinciji Zaragoza i u 6 limitrofnih provincija. Komentiraju se opće značajke tih vlažnih područja i različite promjene koje se zbivaju u njima kao kolektorima močvarnih ptica. Ena, V.; Garcia — Gaona, J. F.; Martinez, A.: Praćenje tri pjevališta velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u vrijeme parenja u kantabrijskom planinskom masivu. Neki praktični savjeti za cenzus tih ptica. Tijekom proljeća 1982. 1983. godine praćena je aktivnost velikog tetrijeba u tri pjevališta u kantabrijskom planinskom masivu. Prikazuju se neke značajke parenja tih ptica: nepravilnost, trajanje, podjela na faze. Uspoređuju se dobiveni rezultati s onima ranijih cenzusa u tim pjevalištima, a na kraju daje protokol za slijedeće cenzuse pomoću sistema prebrojavanja u pjevalištima. Unidad Vida Silvestra (Bale a r e s): Kvantifikacija nekih otočnih populacija gušterica Prikazuju se cenzusi populacija lacertida na nekim otocima Baleara i Piti 267 |