DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 64     <-- 64 -->        PDF

za neke pojmove ova dva bliska slavenska
jezika.


Ova knjiga, kao udžbenik i priručnik za
šumarske stručnjake, a posebno za one koji
se bave šumskim melioracijama, predstavlja
dragocen doprinos na koji je bilo pot-


HOLTEN DE LA ESTACION


CENTRALE DE ECOLOGIA,


Br. 26, Madrid, 1984.


Bara, S.; Rigueiro, A.; Gil
Sot res, M. a del C, Alonso, M,:
Melioracija hiperhumidnog tla pod vrijesom
unošenjem bora Pinus rađiata


Sedamnaeset godina nakon pošumljenja
borom Pinus radiata tla pod vrijesom
primijećuje se porast mobilnog Ca
i Al, a smanjenje K. Ponešto je povećan
upotrebljivi P kao i omjer C/N. Znatno
je povećan stupanj humifikacije organske
materije pri čemu omjer 2H/2F ostaje
veći od jedinice. Vrijednost pH ne pokazuje
znatnih varijacija. Analiza vegetacije
pokazuje progresivnu evoluciju uz nestanak
nekih vrsta prvobitnog guštika i
dominaciju šumskih zeljastih biljaka. Relativna
a´bundacija kupine (Rubus sp.) te
prisutnost hrasta Quercus robur i breze
Betula celtiberica odražavaju poboljšanje
svojstava tla. Rezultati mikrobioloških straživanja
pokazuju da introdukcija bora
poboljšava telurske populacije, osobito
onih dušičnog ciklusa. Smanjuje se brojnost
proteolitskih mikroorganizama u usporedbi
s tlom pod vrijesom i stanovito
blokiranje aktivnosti karbonskog ciklusa,
posebno iz grupe amilolitika.


Velasco, F.; Almendros, G.:
Karakteristike šumskog humusa u subhumidnim
smeđim tlima na pijescima (facies
Buntsanđstein) (Guđalajara)


rebno ukazati, naročito radi svoje komp


letnosti i sistematičnosti.


Knjigu je objavila izdavačka kuća


knjiga i časopisa: »PRIRODA« — BRATI


SLAVA, 1984. (Broj publikacije 5536). Cena


je 48 KČS.


Ing. D. Bura


Insuficijencija gline i konkurentski
bioklimatski faktori u subhumidnim smeđim
tlima, razvijenim na trijaskim pijescima
(facies Buntsandstein) u provinciji
Guadalajara, uvjetuju evoluciju organske
materije, koja završava u formaciji pješčanog
moder humusa (sandmull) u šumama
hrasta Quercus pyrenaica ili mor humusa
u formacijama koje graniče sa borom
Pinus pinaster. U oba šumska ekosistema
dokazan je povoljan utjecaj vegetacije
u biokemijskom ciklusu nekih
kationa, kod čega se humusni horizonti
obogaćuju Ca, Mg i Na ionima u šumi
Q, pyrenaica; stupanj zasićenja i pH horizonta
A povećavaju se znatnije samo u
odnosu na horizont B. Frakcioniranjem
organske materije u tlima moglo se dokazati
da slobodne organske materije ima
više od vezane, osobito u huminskom horizontu
pod borom P. pinaster.


Humifikacija koja se uglavnom razvila
posredno u šumi Q. pyrenaica i direktnom
transformacijom počevši od lignina
u šumi P. pinaster, rezultira formacijom
humusa s većim učešćem fulvinskih
nego huminskih kiselina (manje polimeriziranih
u tlu pod P. pinaster) dominacijom
huminske frakcije nad huminskim
komponentama koje se mogu ekstrahirati
alkalijskim reakcijama i većim učešćem
neotopivog humina vezanog na željezo
i glinu. Humus u šumi Q. pyrenaica
predstavlja viši stupanj evolucije od humusa
u šumi. P. pinaster. Filtracija, pomoću
Sephadexa pokazala je učinak vegetacije
(Q. pyrenaica) koji je povoljan za
polimerizaciju molekula huminskih kise




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 65     <-- 65 -->        PDF

lina. Pokazao se i veći stupanj kondenzacije
aromatskog nukleusa i alifatski karakter,
manje izražen u huminskim kiselinama
ekstrahiranim iz tla pod 0. pyrenaica
nego iz humusa pod P. pinaster.


Molinas, M. a L.; O 1 i v a. M.:
Izolacija gljivice Phytophtora de Bary iz
hrasta plutnjaka napadnutog od bolesti
»Escaldado«


Rad predstavlja vrijedan prilog razjašnjenju
etiologije »escaldada«, bolesti
hrasta plutnjaka. Izoliran je u nekoliko
repeticija micelij Phytophtora de Bary,
privremeno klasificiran u vrstu Ph, ornnivora,
iz kambijalnog tkiva hrasta plutnjaka
s karakterističnim lezijama vlažnog
raka na bazi debla. Objašnjava se upotrebljena
tehnika izolacije, opisuju neke
karakteristike patogena i razmatra važnost
infekcije, koja po mišljenju autora može
ozbiljno ugroziti uzgoj hrasta plutnjaka
u napadnutim područjima.


Cal vino, F.; De Castro, A.; Canals,
J. L. S. G u i t i a n, J.; Bas, S.:
Režim ishrane cibetke, Genetta genetta L.,
u Galiciji, na sjeverozapadu Iberijskog poluotoka


Iznose se rezultati analize 127 digestivnih
organa cibetke i ekskremenata jednog
godišnjeg ciklusa, skupljenih sa dva
depozita, 1974. i 1979. godine. Rezultati
pokazuju da se cibetka hrani uglavnom
sisavcima i šumskim pticama. U zavissnosti
od antropogenog biotipa napada
često i životinje u torovima. Hrana varira
tijekom godine prema sezonskim kao
što su gmazovi i biljni plodovi u ovisnosti
od njihove abundancije, okusa i dostupnosti.
Širina trofičke niše galicijske
cibetke slična je kao i u ostalom dijelu
Iberijskog poluotoka. Na sjeveru se više
hrane vodozemcima, strvinom, životinjama
u toru i šumskim sisavcima, a na jugu
gmazovima, insektima i biljnim plodovima.
Cibetke preferiraju plijen kojega biomasa
iznosi 15—60 gr. Neke populacije


pokazuju u svojoj ishrani veliku antropogenu
ovisnost.


De Paz, O.: Prilog poznavanju Španjolskih
šišmiša i njihova zaštita


Prikazuju se najvažniji aspekti biologije
i ekologije hiroptera. Ističe se i njihovo
značenje u ekonomiji prirode kao
predatora insekata i prilog unapređenju
poljoprivrede i zdravstvenog stanja čovjeka.
Na kraju se ukratko opisuju sve
vrste koje čine faunu hiroptera Iberijskog
poluotoka.


Cabrera, M.; Perez Bujarrab
a 1, E.: Zimski cenzus močvarnih ptica
u provinciji Zaragoza (Siječanj, 1984.)


Daju se podaci o zimskom cenzusu
močvarnih ptica 1984. godine, dobiveni na
27 lokaliteta u provinciji Zaragoza i u 6
limitrofnih provincija. Komentiraju se
opće značajke tih vlažnih područja i različite
promjene koje se zbivaju u njima
kao kolektorima močvarnih ptica.


Ena, V.; Garcia — Gaona, J.
F.; Martinez, A.: Praćenje tri pjevališta
velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u
vrijeme parenja u kantabrijskom planinskom
masivu.


Neki praktični savjeti za cenzus tih
ptica.


Tijekom proljeća 1982. 1983. godine
praćena je aktivnost velikog tetrijeba u
tri pjevališta u kantabrijskom planinskom
masivu. Prikazuju se neke značajke parenja
tih ptica: nepravilnost, trajanje, podjela
na faze. Uspoređuju se dobiveni rezultati
s onima ranijih cenzusa u tim pjevalištima,
a na kraju daje protokol za
slijedeće cenzuse pomoću sistema prebrojavanja
u pjevalištima.


Unidad Vida Silvestra (Bale
a r e s): Kvantifikacija nekih otočnih
populacija gušterica


Prikazuju se cenzusi populacija lacertida
na nekim otocima Baleara i Piti


267




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 66     <-- 66 -->        PDF

usa, dobiveni pojednostavljenom metodom
sukcesivne supresije. Rezultati su
koherentni s opažanjima u otprilike 50%
slučajeva. Minimalna poznata populacija
je 6 primjeraka na otoku Fonoll (Cabrera),
a maksimalna na Escull Vermeil, u grupi
Ses Bledes kod Ibize sa 50 primjeraka
na 350 m2 (14.28 primjeraka po ha).


L o b o n, L.; Elvira, B.; V i g a 1,


C. R.; Doadrio , I.: O rasprostranjenosti
i sistematici balavog peša (Cottus «obio
L.) u Španjolskoj (1)
U radu se diskutira o položaju u sistematici
i rasprostranjenosti balavog peša
{Cottus gobio L., 1758), ribe iz reda
Tvrdorepki, u Španjolskoj. Proučavano je
57 primjeraka: 6 iz rijeke kizaide — Nive,
Valcarlos (Navarra) i 51 iz rijeke Garona,
Bosost (Lerida), na sjevernim padinama
Pirineja. Populacija rijeke Luzaide


— Nive je novi lokalitet za Španjolsku i
nova vrsta za Navarru. Proučavane metričke
i merističke značajke pokazuju da
su španjolske i evropske populacije slične.
Osim toga, na dva navedena lokaliteta
koegzistiraju primjerci s jednim ili
dva mukozna porusa na mandibularnoj
simfizi. Zato se smatra da bi podvrsta
(Cottus gobio hispaniolensis Bacescu et
Bacescu-Mester, 1964, trebala biti sinonim
tipične podvrste.
Martin, J.; T e m p 1 a d o, J.: Preimaginalni
stadij i biologija leptira Melitaea
phoebe (Denis et Schiffermüller, 1755)
(Lep. Nymphalidae)


Opisuju se glavne morfološke značajke
preimaginalnih stadija leptira Melita-
ea phoebe (D. et Schiff.). Na temelju istraživanja
biološkog ciklusa te vrste u


Madridu zaključuje se da se gusjenica
hrani biljkom Centaurea ornata Willd., da
ima jednu generaciju u godini, a dijapauza
u larvalnom stadiju obuhvaća estivaciju
i invernaciju. Diskutira se o postojanju
parcijalne druge generacije u nekim
godinama.


G a n g w e r e, S. K.; Gracia De
V i e d m a. M.: Preliminarna informacija


o crvenoj knjizi iberijskih ravnokrilaca
Informacija nagovješćuje i pruža preliminarne
rezultate jedne studije koja je
u toku, o rijetkim ili neobičnim endemskim
ravnokrilcima na Pirenejskom poluotoku,
osobito onim koji su ugroženi i


o praktičnim mjerama koje bi mogle eliminirati
ili bar reducirati opasnosti od
istrebljenja. U glavnim crtama radilo se
po onom istom sistemu koji je već primijenjen
u »Red Data Books« Međunarodne
unije za zaštitu prirode i u »Crvenoj
knjizi iberijskih Lepidoptera« koju
su sastavili M. G. de Viedma i M. R. G.
Bustillo.
Montoya, R.: Opis novog modela
klopke za hvatanje mužjaka borovog četnjaka


Opisuje se nova, suha klopka velikog
kapaciteta za hvatanje mužjaka borovog
četnjaka (Cnethocampa pityocama Schiff.)
pomoću sintetičkog seksualnog feromona
ženki. Uređaj klopke ne zahtijeva
ni upotrebu ljepila niti je potrebna primjena
insekticida da bi se ubili uhvaćeni
mužjaci. Klopka je jednostavna, bez mehanizama,
solidna i ekonomična.


I. Mikloš