DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 64 <-- 64 --> PDF |
za neke pojmove ova dva bliska slavenska jezika. Ova knjiga, kao udžbenik i priručnik za šumarske stručnjake, a posebno za one koji se bave šumskim melioracijama, predstavlja dragocen doprinos na koji je bilo pot- HOLTEN DE LA ESTACION CENTRALE DE ECOLOGIA, Br. 26, Madrid, 1984. Bara, S.; Rigueiro, A.; Gil Sot res, M. a del C, Alonso, M,: Melioracija hiperhumidnog tla pod vrijesom unošenjem bora Pinus rađiata Sedamnaeset godina nakon pošumljenja borom Pinus radiata tla pod vrijesom primijećuje se porast mobilnog Ca i Al, a smanjenje K. Ponešto je povećan upotrebljivi P kao i omjer C/N. Znatno je povećan stupanj humifikacije organske materije pri čemu omjer 2H/2F ostaje veći od jedinice. Vrijednost pH ne pokazuje znatnih varijacija. Analiza vegetacije pokazuje progresivnu evoluciju uz nestanak nekih vrsta prvobitnog guštika i dominaciju šumskih zeljastih biljaka. Relativna a´bundacija kupine (Rubus sp.) te prisutnost hrasta Quercus robur i breze Betula celtiberica odražavaju poboljšanje svojstava tla. Rezultati mikrobioloških straživanja pokazuju da introdukcija bora poboljšava telurske populacije, osobito onih dušičnog ciklusa. Smanjuje se brojnost proteolitskih mikroorganizama u usporedbi s tlom pod vrijesom i stanovito blokiranje aktivnosti karbonskog ciklusa, posebno iz grupe amilolitika. Velasco, F.; Almendros, G.: Karakteristike šumskog humusa u subhumidnim smeđim tlima na pijescima (facies Buntsanđstein) (Guđalajara) rebno ukazati, naročito radi svoje komp letnosti i sistematičnosti. Knjigu je objavila izdavačka kuća knjiga i časopisa: »PRIRODA« — BRATI SLAVA, 1984. (Broj publikacije 5536). Cena je 48 KČS. Ing. D. Bura Insuficijencija gline i konkurentski bioklimatski faktori u subhumidnim smeđim tlima, razvijenim na trijaskim pijescima (facies Buntsandstein) u provinciji Guadalajara, uvjetuju evoluciju organske materije, koja završava u formaciji pješčanog moder humusa (sandmull) u šumama hrasta Quercus pyrenaica ili mor humusa u formacijama koje graniče sa borom Pinus pinaster. U oba šumska ekosistema dokazan je povoljan utjecaj vegetacije u biokemijskom ciklusu nekih kationa, kod čega se humusni horizonti obogaćuju Ca, Mg i Na ionima u šumi Q, pyrenaica; stupanj zasićenja i pH horizonta A povećavaju se znatnije samo u odnosu na horizont B. Frakcioniranjem organske materije u tlima moglo se dokazati da slobodne organske materije ima više od vezane, osobito u huminskom horizontu pod borom P. pinaster. Humifikacija koja se uglavnom razvila posredno u šumi Q. pyrenaica i direktnom transformacijom počevši od lignina u šumi P. pinaster, rezultira formacijom humusa s većim učešćem fulvinskih nego huminskih kiselina (manje polimeriziranih u tlu pod P. pinaster) dominacijom huminske frakcije nad huminskim komponentama koje se mogu ekstrahirati alkalijskim reakcijama i većim učešćem neotopivog humina vezanog na željezo i glinu. Humus u šumi Q. pyrenaica predstavlja viši stupanj evolucije od humusa u šumi. P. pinaster. Filtracija, pomoću Sephadexa pokazala je učinak vegetacije (Q. pyrenaica) koji je povoljan za polimerizaciju molekula huminskih kise |