DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Šumarije Hvar.* Radom V. Sertića dobili smo uvid u kakvoću smole alepskog bora (smolarenjem ili ekstrakcijom iz drva), pa prema tome i jedan elemenat za utvrđivanje i njezine cijene odnosno granice troškova smolarenja. Rezultati istraživanja V. Sertića glase, da je »terpentinsko ulje dobivenom smolarenjem alepskog bora (Pirnas halepensis Mili.) po svojim fizikalno- kemijskim svojstvima odličan ishodni materijal za mnogobrojne industrijske postupke «. Terpentinsko ulje dobiveno destilacijom sječke alepskog bora (npr. kod konišćenja ove borovine za proizvodnju celuloze) s vodenom parom nešto je slabije od onog iz smolarenja (iz živih stabala), ali se »sadržaj pinenske frakcije u terpentinskom ulju kreće u visini onog dobivenog smolarenjem drugih crnogoričnih vrsta«. Još manje je pinanskih frakcija (oko 60% u odnosu na terpentinsko ulje iz sirovine, smole, dobivene smolarenjem) ali i za to terpentinsko ulje postoji »još uvijek ´mogućnost daljnje prerade«. V. Sertić je istraživao smolu iz četiri lokaliteta, s Raba, Hvara, Zadra i Makarske te se tako došlo do saznanja da postoje stanovite razlike u kakvoći smole s raznih lokaliteta. Taj podatalt je, bez sumnje, značajan u uzgoju sastojina alepskog bora. S. Seve r obradio je problematiku »sa stanovišta utjecaja tehničko-eksploatacijskih parametara, koji utiču na privlačenje drvne mase traktorom počam od pripreme traktora za rad do onih koji se mijenjaju tijekom same eksploatacije. Prema tome ne bi smjelo biti »traktoraša«, koji se ne bi upoznao s rezultatima ovih istraživanja S. Severa kao što ni proizvođača namještaja da ne iskoristi rezultate rada M. F i- g u r i ć a. Rad Z. Seletkovića doprinos je poznavanju utjecaja ekspozicije na šumsku vegetaciju. Objekt njegovog istraživanja *) Bičanić: Korisnost smolarenja u Dalmaciji. sum. list 1955. br. 5 — 6. Isti: Potrainost smolarenja u Dalmaciji Ibiđ. 1959. br. 6 — 7.. i šumska taksa za smolu i ekonomska opravdanost smolarenja. Ibiđ. I960, br. 3 — 4. bio je jedan profil ispod pilane Bliznec na Medvednici. »Pošto podaci metoda uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije pokazuju nesignifikantne razlike s obzirom na totalnu klupažu i primjerne pruge možemo zaključiti «, saznajemo od N. Lukića , »da su ekonomičnije i brže a i intenzitet primjernih površina im je nešto niži (od 2,20 do 8,21%) od intenziteta totalne klupaže 1 primjernih pruga«. Lukić je istraživanja proveo u sastojini hrasta lužnjaka starog 100 godina. R. Križanec je utvrdio, da se »normalna vremena prijelaza u sastojinama kojih je drvna masa određena po Schaefferovim i njima sličnim tarifama treba računati po formuli d Td = K ´ d — 5 Za računanje normalnih vremena prijelaza sastojina u kojima se drvna masa može odrediti po Alaganovim i njima odgovarajućim tarifama svrsishodnija će biti formula d — 5 T(, = K d — 10 Formula izvedena uz iK = const, »nije primjenljiva u praksi, jer daje zadovoljavajuće rezultate samo za najjače debljinske stupnjeve«. 3. Ne ulazeći u detalje navodimo, da su istraživanja A. Krstinić a pokazala da »fenotipska stabilnost, produktivnost te tip adaptilnosti nekih klonova stablastih vrba, koji su testirani na sedam feantraistnih staništa s obzirom na tip tla i vodni režim, da među njima (klonovima) postoje genotipske razlike« i da je te klonove moguće rasporediti u tri grupe. To su: »a) Fenotipski vrlo stabilni klonovi, male produktivnosti sa specifičnom adaptacionom sposobnošću na minus okoline. |