DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Na kraju knjige pod »Suramarie s« nalaze se sadržaji 17 poglavlja — radova na engleskom jeziku, na 34 stranice. Ta studija je objavljena i distribuirana tek u travnju 1985. jer je poslužila i kao doktorska teza, javno odbranjena na Šumarskom fakultetu u Beogradu — pred komisijom: redovnih profesora dr Ljufoomira Petrovića, dr Živojina Milina i dr Sretena Ni kolica. GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Vol. 22. i Posebno izdanje broj 1 i Žumarski fakultet u Zagrebu u 1984. godini izdao je dvije knjige Glasnika za šumske pokuse, redovnog izdanja 22. sv. i Posebno izdanje broj 1 s podnaslovom »Uzgoj i isikorišćivanje šumskog bogatstva SRH«. Knjiga 22., »Godišnjak — glasilo znanstvenih radnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu«, sadrži ove radove: M. F i g u i´ii ć: Režim rada i operativna vremena kod strojne obrade u proizvodnji namještaja (str. 5—85), V. Sertić : Fizikalno-kemijska svojstva smole alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) dobivene različitim tehnološkim postupcima (str. 87—181), S. Sever : Istraživanja nekih eksploatacijskih parametara traktora pri privlačenju drva (str. 183—303), Z.Seletković : Šumsko uzgojno značenje temperaturne inverzije u kitnjakovim i bukovim šumama Medvednice (str. 305—322), N. Luki ć : Izmjera jednodoibnih sastojina primjenom uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije (str. 333—367), i 262 Ona predstavlja značajan prilog znanosti iz područja organizacije i ekonomike u šumarstvu. Studija može ikorisno poslužiti šumarskoj praksi pri unapređenju organizacije i razvitku društveno-ekonomskih odnosa u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima, te uklapanju odnosnog reprodukcijskog kompleksa u privredni sistem zemlje. đr S. TOMANlC R. Križanec: Istraživanja odnosa normalnih vremena prijelaza i analitičkih izraza tarifa (str. 369—377). Prva knjiga posebnog izdanja sadrži: A. K r s t i n li ć Fenotipska stabilnost, adaptilnost i produktivnost nekih klonovi stablastih vrba (str. 5—24), S. Toma nj ć, S. Hitrec i V. Von- d r a : Primjena stabla kao jedinice radnog učinka pri sječi i izradi drva (str. 25—61), M. Glavaš : Prilog poznavanju gljive Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u našim hrastovim šumama (str. 63—94), SAVJETOVANJE: Dosadašnja dostignuća i mogućnosti unapređenja gospodarenja nizinskim šumama (str. 95—152), 2 Istraživanja svojstva smole alepskog bora iz našeg područja, koja je obavio V. Sertić , mogu se činiti i bespredmetna. Bespredmetna, jer se ne smolari već preko dva decenija a niti izgleda, da će se uskoro i početi i s ovim načinom iskorišcivanja naših šuma, šuma alepskog, ali i crnog, bora. Međutim sastavnice borove smole, kalafonij i terpentinska ulja, neophodne su sirovine za razne proizvode, pa ih prema tome treba i osigurati ili nabaviti. Zar ih moramo uvoziti, kada imademo dosta borovih šuma u kojima bi se moglo racionalno smolariti, kako je to svojedobno obrazložio i inž. B i č a n i ć, tada upravitelj |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Šumarije Hvar.* Radom V. Sertića dobili smo uvid u kakvoću smole alepskog bora (smolarenjem ili ekstrakcijom iz drva), pa prema tome i jedan elemenat za utvrđivanje i njezine cijene odnosno granice troškova smolarenja. Rezultati istraživanja V. Sertića glase, da je »terpentinsko ulje dobivenom smolarenjem alepskog bora (Pirnas halepensis Mili.) po svojim fizikalno- kemijskim svojstvima odličan ishodni materijal za mnogobrojne industrijske postupke «. Terpentinsko ulje dobiveno destilacijom sječke alepskog bora (npr. kod konišćenja ove borovine za proizvodnju celuloze) s vodenom parom nešto je slabije od onog iz smolarenja (iz živih stabala), ali se »sadržaj pinenske frakcije u terpentinskom ulju kreće u visini onog dobivenog smolarenjem drugih crnogoričnih vrsta«. Još manje je pinanskih frakcija (oko 60% u odnosu na terpentinsko ulje iz sirovine, smole, dobivene smolarenjem) ali i za to terpentinsko ulje postoji »još uvijek ´mogućnost daljnje prerade«. V. Sertić je istraživao smolu iz četiri lokaliteta, s Raba, Hvara, Zadra i Makarske te se tako došlo do saznanja da postoje stanovite razlike u kakvoći smole s raznih lokaliteta. Taj podatalt je, bez sumnje, značajan u uzgoju sastojina alepskog bora. S. Seve r obradio je problematiku »sa stanovišta utjecaja tehničko-eksploatacijskih parametara, koji utiču na privlačenje drvne mase traktorom počam od pripreme traktora za rad do onih koji se mijenjaju tijekom same eksploatacije. Prema tome ne bi smjelo biti »traktoraša«, koji se ne bi upoznao s rezultatima ovih istraživanja S. Severa kao što ni proizvođača namještaja da ne iskoristi rezultate rada M. F i- g u r i ć a. Rad Z. Seletkovića doprinos je poznavanju utjecaja ekspozicije na šumsku vegetaciju. Objekt njegovog istraživanja *) Bičanić: Korisnost smolarenja u Dalmaciji. sum. list 1955. br. 5 — 6. Isti: Potrainost smolarenja u Dalmaciji Ibiđ. 1959. br. 6 — 7.. i šumska taksa za smolu i ekonomska opravdanost smolarenja. Ibiđ. I960, br. 3 — 4. bio je jedan profil ispod pilane Bliznec na Medvednici. »Pošto podaci metoda uzoraka promjenljive vjerojatnosti selekcije pokazuju nesignifikantne razlike s obzirom na totalnu klupažu i primjerne pruge možemo zaključiti «, saznajemo od N. Lukića , »da su ekonomičnije i brže a i intenzitet primjernih površina im je nešto niži (od 2,20 do 8,21%) od intenziteta totalne klupaže 1 primjernih pruga«. Lukić je istraživanja proveo u sastojini hrasta lužnjaka starog 100 godina. R. Križanec je utvrdio, da se »normalna vremena prijelaza u sastojinama kojih je drvna masa određena po Schaefferovim i njima sličnim tarifama treba računati po formuli d Td = K ´ d — 5 Za računanje normalnih vremena prijelaza sastojina u kojima se drvna masa može odrediti po Alaganovim i njima odgovarajućim tarifama svrsishodnija će biti formula d — 5 T(, = K d — 10 Formula izvedena uz iK = const, »nije primjenljiva u praksi, jer daje zadovoljavajuće rezultate samo za najjače debljinske stupnjeve«. 3. Ne ulazeći u detalje navodimo, da su istraživanja A. Krstinić a pokazala da »fenotipska stabilnost, produktivnost te tip adaptilnosti nekih klonova stablastih vrba, koji su testirani na sedam feantraistnih staništa s obzirom na tip tla i vodni režim, da među njima (klonovima) postoje genotipske razlike« i da je te klonove moguće rasporediti u tri grupe. To su: »a) Fenotipski vrlo stabilni klonovi, male produktivnosti sa specifičnom adaptacionom sposobnošću na minus okoline. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 62 <-- 62 --> PDF |
b) Srednje stabilni klonovi, osrednje produktivnosti, koji pokazuju tendenciju adaptilnosti na sve okoline. c) Fenotipsiki vrlo nestabilni klonovi, visoke produkcione sposobnosti, sa specifičnom adaptacionom sposobnošću na optimalna staništa«. »Posječeno i izrađeno stablo može se koristiti kao jedinica radnog učinka za sječu stabala ´iznad taksacijske granice, koja se. pri doznaci mjere i pojedinačno evidentiraj´u u knjizi doznaka. U proredama kod sječe velikog broja tankih stabala ispod taksacijske granice, stabla se obilježavaju za sječu na terenu, ali ne mjere, ne broje ni ne evidentiraju pojedinačno u knjigu doznake, pa u takvim slučajevima posječeno i izrađeno stablo nije prikladno kao jedinica radnog učinka za sječu i izradu drva« jedan je od zaključaka odnosno rezultata istraživanja S. T o m an i ć a i drug. o mogućnostima primjene stabla kao jedinice radnog učinka pri sječi i izradi drva. Sažetak istraživanja o gljivi Ceratocstis (Ophiostoma) na našim hrastovima M. Glava š saopćio je u Šumarskom listu (br. 11—12/1984.). U prilogu »Savjetovanje — Dosadašnja dostignuća i mogućnosti unapređenja gospodarenja nizinskim šumama« saopćeni su referati i tekstovi iz rasprave tog Savjetovanja održanog 26. travnja 1983. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Referate su održali: Prof. dr Ivo Dekani ć : Značajke uzgojnih mjera u sastojinama nizinskih šuma, Prof. dr Dušan K1 e p a c : Uređivanje nizinskih šuma u svjetlu suvremenih zbivanja, Prof. dr Mirko V i d a k o v i ć : Perspektive uzgoja pojedinih vrsta drveća nizinskih šuma putem oplemenjivanja, Prof. dr Branimir P r p i ć : Uloga šumskih ekosistema u reguliranju vodnog režima srednjeg Posavlja, i Prof, dr Milan Androić: Problematika sušenja dominantnih vrsta slavonskih nizinskih šuma. Na Savjetovanju govorio je i Prof. dr Marijan S t r b a š i ć, predsjednik Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo Izvršnog vijeća Sabora zatim Ing. Tomislav K r- n j a k, pomoćnik predsjednika dr Strfoašića za šumarstvo, Dr I. Herpka iz Instituta za topolarstvo u Novom Sadu, Prof. dr Ivan Spaić te iz operative Ing. D. B a r t o v č a k, Mr M. S t o j k o v i ć, Ing. J. Sikora, Ing. P. Ma 1 j k o v i ć. 4 U »Posebnom izdanju« objavljene su i dvije bibliografije: Đ. R a u š i J. V u k e 1 i ć : Bibliografija radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu, gumarskog fakulteta u Zagrebu, za razdoblju 1976. — 1980., i S. Bađun i V. Herak: Bibliografija radova znanstvenoistraživačkog projekta »Istraživanja svojstava drva i proizvoda iz drva kod mehaničke prerade« za srednjoročno razdoblje 1976. — 1980. Uz opću vrijednost koju ima svaka bibliografija, ove imaju i dvije posebne. Prva je, što one pružaju podatke o radu profesora, docenata i asistenata Šumarskog fakulteta na području istraživanja a druga što one omogućuju široj stručnoj javnosti da sazna za objavljene radove u publikacijama koje šumarski ili drvarski stručnjaci, bar redovno, me prate iako izlaze i u našoj zemlji. Da navedem samo neke. Tako Prof. S. Bojanin u »Zborniku radova Instituta za sigurnost Zagreb« saopćio je, 1977. godine, »Dosadašnja iskustva o proučavanju fizičkog opterećenja radnika, buke i vibracije u eksploataciji šuma«, Prof. D. Klepac i Prof. M. Vidaković o »važno sti šume za otok Hvar« u zborniku JAZU-a »Hvar u prirodnim znanostima« (1977. god.), Prof. I. Trinajstić i Prof. I. Sugar »Prilog poznavanju rasprostranjenosti |