DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Na kraju knjige pod »Suramarie s«
nalaze se sadržaji 17 poglavlja — radova
na engleskom jeziku, na 34 stranice.


Ta studija je objavljena i distribuirana
tek u travnju 1985. jer je poslužila i kao
doktorska teza, javno odbranjena na Šumarskom
fakultetu u Beogradu — pred
komisijom: redovnih profesora dr Ljufoomira
Petrovića, dr Živojina Milina i dr
Sretena Ni kolica.


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE


Vol. 22. i


Posebno izdanje broj 1


i


Žumarski fakultet u Zagrebu u 1984.
godini izdao je dvije knjige Glasnika za
šumske pokuse, redovnog izdanja 22. sv. i
Posebno izdanje broj 1 s podnaslovom »Uzgoj
i isikorišćivanje šumskog bogatstva
SRH«.


Knjiga 22., »Godišnjak — glasilo znanstvenih
radnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu«, sadrži ove radove:


M. F i g u i´ii ć: Režim rada i operativna
vremena kod strojne obrade u proizvodnji
namještaja (str. 5—85),
V. Sertić : Fizikalno-kemijska svojstva
smole alepskog bora (Pinus halepensis
Mili.) dobivene različitim tehnološkim
postupcima (str. 87—181),
S. Sever : Istraživanja nekih eksploatacijskih
parametara traktora pri privlačenju
drva (str. 183—303),
Z.Seletković : Šumsko uzgojno značenje
temperaturne inverzije u kitnjakovim
i bukovim šumama Medvednice (str.
305—322),


N. Luki ć : Izmjera jednodoibnih sastojina
primjenom uzoraka promjenljive
vjerojatnosti selekcije (str. 333—367), i
262


Ona predstavlja značajan prilog znanosti
iz područja organizacije i ekonomike
u šumarstvu. Studija može ikorisno poslužiti
šumarskoj praksi pri unapređenju
organizacije i razvitku društveno-ekonomskih
odnosa u šumarstvu, preradi drva i
prometu drvnim proizvodima, te uklapanju
odnosnog reprodukcijskog kompleksa
u privredni sistem zemlje.


đr S. TOMANlC


R. Križanec: Istraživanja odnosa
normalnih vremena prijelaza i analitičkih
izraza tarifa (str. 369—377).
Prva knjiga posebnog izdanja sadrži:


A. K r s t i n li ć Fenotipska stabilnost,
adaptilnost i produktivnost nekih klonovi
stablastih vrba (str. 5—24),
S. Toma nj ć, S. Hitrec i V. Von-
d r a : Primjena stabla kao jedinice radnog
učinka pri sječi i izradi drva (str. 25—61),
M. Glavaš : Prilog poznavanju gljive
Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u
našim hrastovim šumama (str. 63—94),
SAVJETOVANJE: Dosadašnja dostignuća
i mogućnosti unapređenja gospodarenja
nizinskim šumama (str. 95—152),


2


Istraživanja svojstva smole alepskog bora
iz našeg područja, koja je obavio V.
Sertić , mogu se činiti i bespredmetna.
Bespredmetna, jer se ne smolari već preko
dva decenija a niti izgleda, da će se uskoro
i početi i s ovim načinom iskorišcivanja
naših šuma, šuma alepskog, ali i crnog,
bora. Međutim sastavnice borove smole,
kalafonij i terpentinska ulja, neophodne su
sirovine za razne proizvode, pa ih prema
tome treba i osigurati ili nabaviti. Zar ih
moramo uvoziti, kada imademo dosta borovih
šuma u kojima bi se moglo racionalno
smolariti, kako je to svojedobno obrazložio
i inž. B i č a n i ć, tada upravitelj




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Šumarije Hvar.* Radom V. Sertića dobili
smo uvid u kakvoću smole alepskog bora
(smolarenjem ili ekstrakcijom iz drva), pa
prema tome i jedan elemenat za utvrđivanje
i njezine cijene odnosno granice troškova
smolarenja. Rezultati istraživanja V.
Sertića glase, da je »terpentinsko ulje dobivenom
smolarenjem alepskog bora (Pirnas
halepensis Mili.) po svojim fizikalno-
kemijskim svojstvima odličan ishodni materijal
za mnogobrojne industrijske postupke
«. Terpentinsko ulje dobiveno destilacijom
sječke alepskog bora (npr. kod konišćenja
ove borovine za proizvodnju celuloze)
s vodenom parom nešto je slabije
od onog iz smolarenja (iz živih stabala), ali
se »sadržaj pinenske frakcije u terpentinskom
ulju kreće u visini onog dobivenog
smolarenjem drugih crnogoričnih vrsta«.
Još manje je pinanskih frakcija (oko 60%
u odnosu na terpentinsko ulje iz sirovine,
smole, dobivene smolarenjem) ali i za to
terpentinsko ulje postoji »još uvijek ´mogućnost
daljnje prerade«. V. Sertić je istraživao
smolu iz četiri lokaliteta, s Raba,
Hvara, Zadra i Makarske te se tako došlo
do saznanja da postoje stanovite razlike
u kakvoći smole s raznih lokaliteta. Taj
podatalt je, bez sumnje, značajan u uzgoju
sastojina alepskog bora.


S. Seve r obradio je problematiku »sa
stanovišta utjecaja tehničko-eksploatacijskih
parametara, koji utiču na privlačenje
drvne mase traktorom počam od pripreme
traktora za rad do onih koji se mijenjaju
tijekom same eksploatacije. Prema tome
ne bi smjelo biti »traktoraša«, koji se ne
bi upoznao s rezultatima ovih istraživanja
S. Severa kao što ni proizvođača namještaja
da ne iskoristi rezultate rada M. F i-
g u r i ć a.
Rad Z. Seletkovića doprinos je poznavanju
utjecaja ekspozicije na šumsku
vegetaciju. Objekt njegovog istraživanja


*) Bičanić: Korisnost smolarenja u Dalmaciji.
sum. list 1955. br. 5 — 6.
Isti: Potrainost smolarenja u Dalmaciji Ibiđ.
1959. br. 6 — 7.. i
šumska taksa za smolu i ekonomska opravdanost
smolarenja. Ibiđ. I960, br. 3 — 4.


bio je jedan profil ispod pilane Bliznec
na Medvednici.


»Pošto podaci metoda uzoraka promjenljive
vjerojatnosti selekcije pokazuju
nesignifikantne razlike s obzirom na totalnu
klupažu i primjerne pruge možemo zaključiti
«, saznajemo od N. Lukića , »da
su ekonomičnije i brže a i intenzitet primjernih
površina im je nešto niži (od 2,20
do 8,21%) od intenziteta totalne klupaže 1
primjernih pruga«. Lukić je istraživanja
proveo u sastojini hrasta lužnjaka starog
100 godina.


R. Križanec je utvrdio, da se »normalna
vremena prijelaza u sastojinama kojih
je drvna masa određena po Schaefferovim
i njima sličnim tarifama treba računati
po formuli
d
Td = K ´
d — 5


Za računanje normalnih vremena prijelaza
sastojina u kojima se drvna masa
može odrediti po Alaganovim i njima odgovarajućim
tarifama svrsishodnija će biti
formula


d — 5


T(, = K


d — 10


Formula izvedena uz iK = const, »nije
primjenljiva u praksi, jer daje zadovoljavajuće
rezultate samo za najjače debljinske
stupnjeve«.


3.
Ne ulazeći u detalje navodimo, da su
istraživanja A. Krstinić a pokazala da
»fenotipska stabilnost, produktivnost te tip
adaptilnosti nekih klonova stablastih vrba,
koji su testirani na sedam feantraistnih staništa
s obzirom na tip tla i vodni režim,
da među njima (klonovima) postoje genotipske
razlike« i da je te klonove moguće
rasporediti u tri grupe. To su:


»a) Fenotipski vrlo stabilni klonovi,
male produktivnosti sa specifičnom adaptacionom
sposobnošću na minus okoline.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 62     <-- 62 -->        PDF

b) Srednje stabilni klonovi, osrednje
produktivnosti, koji pokazuju tendenciju
adaptilnosti na sve okoline.


c) Fenotipsiki vrlo nestabilni klonovi,
visoke produkcione sposobnosti, sa specifičnom
adaptacionom sposobnošću na optimalna
staništa«.


»Posječeno i izrađeno stablo može se
koristiti kao jedinica radnog učinka za sječu
stabala ´iznad taksacijske granice, koja
se. pri doznaci mjere i pojedinačno evidentiraj´u
u knjizi doznaka. U proredama
kod sječe velikog broja tankih stabala
ispod taksacijske granice, stabla se obilježavaju
za sječu na terenu, ali ne mjere,
ne broje ni ne evidentiraju pojedinačno
u knjigu doznake, pa u takvim slučajevima
posječeno i izrađeno stablo nije prikladno
kao jedinica radnog učinka za sječu
i izradu drva« jedan je od zaključaka
odnosno rezultata istraživanja S. T o m an
i ć a i drug. o mogućnostima primjene
stabla kao jedinice radnog učinka pri sječi
i izradi drva.


Sažetak istraživanja o gljivi Ceratocstis
(Ophiostoma) na našim hrastovima M.
Glava š saopćio je u Šumarskom listu
(br. 11—12/1984.).


U prilogu »Savjetovanje — Dosadašnja
dostignuća i mogućnosti unapređenja gospodarenja
nizinskim šumama« saopćeni
su referati i tekstovi iz rasprave tog Savjetovanja
održanog 26. travnja 1983. godine
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Referate su održali:


Prof. dr Ivo Dekani ć : Značajke uzgojnih
mjera u sastojinama nizinskih šuma,


Prof. dr Dušan K1 e p a c : Uređivanje
nizinskih šuma u svjetlu suvremenih zbivanja,


Prof. dr Mirko V i d a k o v i ć : Perspektive
uzgoja pojedinih vrsta drveća nizinskih
šuma putem oplemenjivanja,


Prof. dr Branimir P r p i ć : Uloga šumskih
ekosistema u reguliranju vodnog režima
srednjeg Posavlja, i


Prof, dr Milan Androić: Problematika
sušenja dominantnih vrsta slavonskih
nizinskih šuma.


Na Savjetovanju govorio je i Prof. dr
Marijan S t r b a š i ć, predsjednik Komiteta
za poljoprivredu i šumarstvo Izvršnog
vijeća Sabora zatim Ing. Tomislav K r-
n j a k, pomoćnik predsjednika dr Strfoašića
za šumarstvo, Dr I. Herpka iz Instituta
za topolarstvo u Novom Sadu, Prof.
dr Ivan Spaić te iz operative Ing. D.
B a r t o v č a k, Mr M. S t o j k o v i ć, Ing.


J. Sikora, Ing. P. Ma 1 j k o v i ć.
4


U »Posebnom izdanju« objavljene su i
dvije bibliografije:


Đ. R a u š i J. V u k e 1 i ć : Bibliografija
radova istraživača Zavoda za istraživanja
u šumarstvu, gumarskog fakulteta u
Zagrebu, za razdoblju 1976. — 1980., i


S. Bađun i V. Herak: Bibliografija
radova znanstvenoistraživačkog projekta
»Istraživanja svojstava drva i proizvoda
iz drva kod mehaničke prerade« za
srednjoročno razdoblje 1976. — 1980.
Uz opću vrijednost koju ima svaka bibliografija,
ove imaju i dvije posebne.
Prva je, što one pružaju podatke o radu
profesora, docenata i asistenata Šumarskog
fakulteta na području istraživanja a druga
što one omogućuju široj stručnoj javnosti
da sazna za objavljene radove u publikacijama
koje šumarski ili drvarski stručnjaci,
bar redovno, me prate iako izlaze i u
našoj zemlji. Da navedem samo neke. Tako
Prof. S. Bojanin u »Zborniku radova Instituta
za sigurnost Zagreb« saopćio je,
1977. godine, »Dosadašnja iskustva o proučavanju
fizičkog opterećenja radnika, buke
i vibracije u eksploataciji šuma«, Prof.


D. Klepac i Prof. M. Vidaković o »važno
sti šume za otok Hvar« u zborniku JAZU-a
»Hvar u prirodnim znanostima« (1977.
god.), Prof. I. Trinajstić i Prof. I. Sugar
»Prilog poznavanju rasprostranjenosti