DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 59 <-- 59 --> PDF |
kao i samo mjerenje trebaju biti poznati, odnosno povjereni, samo posebnim službama uređivanja šuma ... To stoga da bi se isključila namjerna drugačija šumska gospodarenja na njihovim površinama od strane zainteresiranih radnika šumarske samoupravne organizacije udruženog rada. Pri tome procjenu asortimana osnovnih drvnih zaliha na navedenim krugovima predlaže da se vrši ovako: sredi se podatke mjerenja prsnih promjera osovnih stabala po debljinskim stupnjevima širine 1 cm; tada se odnosne količine drvne mase procijene po jednoulaznim lokalnim ili (uz sastavljanje krivulja visina stabla) po dvoulaznim dendrometrijsikim tablicama: napokon se za svaki stupanj širine 1 cm iz odnosne datoteke elektroničkog računala uzmu postoci -udjela pojedinih drvnih sortimenata. Razumljivo, da navedena datoteka se temelji na direktnom mjerenju drvnih sortimenata brojnih oborenih i ´zrađenih stabala, po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima širine 1 cm. Primjer za to je ŠPP »Slavonska šuma« Vinkovci, na kojem području se provelo opsežno takvo snimanje u cilju izrade »regionalnog sistema diferenciranih tehničkih normi za sječu i izradu drvnih sortimenata « (S. Tomanić — V. Hitrec, V. Vondra, uz koordinaciju B. Kraljića). Za bilanciranje imovine biološke reprodukcije drva, autor predlaže vršenje virmana, što je učinio i u svojoj knjizi god. 1952. Do tog virmana dolazi u slučaju veće ili manje sječe od tečajnog drvnog prirasta. Pri tome konvencionalno smatra da je godišnji tečajni drvni prirast »nezavršena proizvodnja« (obrtno sredstvo), a čim se posiječe od njega više ili manje (po vrijednosti) to predstavlja smanjenje ili povišenje osnovnih drvnih zaliha (osnovno sredstvo). XVII Mjerila raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnom kompleksu. Autor najprije zahtijeva da se od zajedničkog prihoda reprodukcijskog kompleksa odbiju sve rente sudionika udruživanja zajedno. To je nužno zbog odredaba Ustava, interesa DPZ-ä i osobito šumarstva (koje iz njih treba autofinanoirati proširenu biološku reprodukciju i izgradnju novih stalnih šumskih prometnica). Zatim autor predlaže da se kao osnovno mjerilo raspoređivanja »ostatka zajedničkog prihoda (OZP)« uzmu bezrentovni dijelovi realizacija sudionika udruživanja Bn t (prema XIII radu studije). Pri tome pokazuje čitav matematski postupak tog raspoređivanja. Na temelju svoje diskusije, autor analizira prednosti i mane tog i drugih mjerila raspoređivanja (I do IV alternativa) i odlučuje se za »samoupravno dogovorene cijene«. One predstavljaju kompromis između bezrentovnih Bn f, deduktivnih bezrentovnih cijena sa svjetskog tržišta, deduktivnih bezrentovnih cijena domaćeg tržišta. iSporazum o tome treba ostvariti demokratskim sporazumijevanjem, bez prisile, uz prestrukturiranje i racionalizacije, daljnje namjensko udruživanje sredstava »bogatijih « sudionika udruživanja u tu svrhu — sve uz koncenzus — dakle, ravnajući se prema ekonomskim zakonima. Kada sudionici samo dio proizvodnje daju u zajednički proizvod, u kraćim razdobljima obračunavanja i si., nužno je »po jedinicama proizvoda utvrđivati postotke za šumarsvo, pilanarstvo, furnir i drvne ploče, itd.«. Za to treba vršiti brojne adekvatne kalkulacije, imati usavršenija računovodstva i raspolagati s dovoljno elektroničkih računala. Takvo raspoređivanje zajedničkog prihoda na partnere kompleksa financijski ih stimulira na samoudruživanje, održavanje i unapređenje tog udruživanja, a u smislu intencija naših Ustava i ZUR-a. U »Zajedničkim konačnim zaključcima cjeline studije« autor za svako obrađeno poglavlje — rad — problem navodi koje zamjerke ono isključuje, odnosno »liječi«. Time bi se primjenom njegovih rješenja iscrpile sve navedene zamjerke i omogućilo bolje uklapanje šumarstva u privredno-fjnacijski sistem zemlje. |