DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 58 <-- 58 --> PDF |
goviih vrsta drveća i stupnja mehanizacije, umjesto svakog pojedinog OOUR-a; računa se po faktičnim troškovima, ali bez efekata subjektivne ekonomije s obzirom na normalne razine gospodarenja; uzima se za svaki OOUR prosječni financijski rezultat po m3 s razine čitave radne organizacije, umjesto svakog pojedinog OO UR-a; nije naglašeno računanje po šumskogospodarskim područjima za čitavo godišnje plansko-obračunsko razdoblje; data je definicija koja proturiječi onoj polit-ekonomskoj za rentu, te odnosnim propisima Ustava i Zakona o udruženom radu. XV Raspoređivanje ostatka čistog dohotka osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu. Najprije autor na temelju odnosnih službenih odredaba distinguira svoj pojam i naziv »ostatka čistog dohotka (OČD)«. Glavna njegova osobina jest, da taj dio dohotka ne sadrži šumskih renti. Zatim analogno distinguira dijelove I i II OČD-a. Dio sadrži, među ostalih, osobne dohotke živog i minulog rada te zajedničku potrošnju (osim stambenog dijela). Dio II sadrži ipak, među ostalim, izdvajanja za fondove (akumulaciju). Sada se autor dalje bavi obradom ekonomski najopravdanijeg raspoređivanja OČD-a na njegova dva navedena dijela. Najprije prikazuje odnosni postupak, kada se to ispravno ostvarilo u bazičnom razdoblju (prema ranije objavljenom radu). Zatim prikazuje odnosni postupak, kada to treba obavit po prvi puta. Pri tome definira planiranje dijela I na kompletan, originalni način. A dio II definira njegovim planiranjem prema »zakonu prosječne profitne stope«, u analogiji. Navodi razloge zašto koristi taj zakon: to je dosad jedina zakonitost koja se pri dijelu II ostvaruje u tržišnoj privredi; privreda Jugoslavije je otvorena prema svjetskom tržištu, a na njemu zasad još uvijek dominiraju ekonomske zakonitosti kapitalizma; naši propisi naglašuju nužnost poštivanja ekonomskih zakona ako želimo sudjelovati u međunarodnoj podjelu rada; uostalom, glavno je da se daljnje raspoređivanje dijela II obav lja po socijalističkim principima. Na osnovi planskog postotnog odnosa između dijelova I i II zatim autor ras poređuje faktički korigirani, tj. bezren tovni dio realizacije, odnosno ostvareni OCD na njegova dva dijela (I i II). Pri koncu autor se posebno zadržava na odnosnim zahtjevima Sindikata SR Hrvatske, s kojima se samo djelomično, ekletički, slaže. U svoj prijedlog napokon ugrađuje moguće i korisno posebno finan cijsko stimuliranje manjih obveza prema SiZ-ovima i većeg eksporta. XVI Bilanciranje u biološkoj reprodukciji drva. Autor najprije ističe korisnost, pa i nužnost, bilanciranja, i to barem u biološkoj reprodukciji drva (umjesto sastojina). Navodi poznate poteškoće i nepreciznosti procjene u osnovnom stanju, osobito asortimana, ali i poteškoće koje stvaraju promjene »položaja prema tržištu «, pa i u tijeku vremena promjene standarda i snage novca . . . Promjene »položaja prema tržištu« savjetuje da se isključe primjenom induktivno iskalkuMranih vlastitih, bezrentovnih, »oijena proizvodnje « drvnih sortimenata na panju u konkretnom šumskogospodarskom podru čj´U. ili takvih rentovnih cijena za dovoljan udio najlošijih uvjeta šumskoga gospodarenja u Republici, odnosno Jugoslaviji. Promjene JUS-a i snage domaćeg novca predlaže da se isključe kalkuliranjem svih potrebnih elemenata po JUS-u i novcu u trenutku konca posljednjeg obračunskog razdoblja (5 do 10 godina). To važi i za redovne troškove, što traži posebne analize ili izražavanje putem cijene zlata. Inače, procjene količina početnih i završnih osovnih drvnih zaliha — predlaže da se vrše na temelju redovno stalnih pokusnih krugova analogno kako su to predložili P. Schmidt i J. Werner, ali vodeći računa o što vjernijoj reprezentaciji pojedine šumske sastojine i njezinih gospodarenjem eventualnog nejednakih dijelova. No, ukopani centri tih krugova |