DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Takve »cijene proizvodnje« nužne su i za uspješno odvajanje svih renta zajedno, jer predstavljaju »nerentovni dio tržišne cijene« (za biološku reprodukciju deduktivno izračunate tzv. šumske takse, a za cjelovito šumsko gospodarenje ^prodajne cijene proizvoda iskorištavanja šuma «). One služe i kao važan element bilanciranja biološke reprodukcije drva te kao osnovno mjerilo raspoređivanja zajedničkog perioda odnosnog kompleksa na biološku reprodukciju drva. XI Razgraničenje i kalkulacija jednostavne biološke godišnje reprodukcije drva — sumarno i po jedinicama tečajnog drvnog prirasta, odnosno godišnje sječne drvne mase. Da bi se u svima šumskogospodarskim područjima Jugoslavije mogla primijeniti ista metodika kalkulacije biološke reprodukcije drva, autor pruža obrasce A), B), C) — s odnosnim komentarima. Obrazak A) obuhvaća mjesta »-redovnih « troškova ukupne godišnje biološke reprodukcije drva u šumama i šumskim kulturama (str. 4—6), i to: one jednostavne, one autofinancirane proširene, te autofinancirane izgradnje novih stalnih šumskih prometnica. Obrazac B) obuhvaća investicijske rashode (proširene) biološke reprodukcije (str. 8). Obrazac C) prikazuje sumarnu detaljnu kalkulaciju jednostavne biološke reprodukcije drva (str. 12—14), uz obilan komentar. Zatim obrađuje posebno poglavlje o kalkulaciji vlastite tražene prodajne cijene usluge sumarne godišnje biološke proširene reprodukcije drva i posebno usluge izgradnje novih stalnih šumskih prometnica. Napokon završava s opširnijim .poglavljem o kalkulaciji jednostavne biološke reprodukcije po jedinicama tečajnog godišnjeg drvnog prirasta, odnosno godišnje sječne drvne mase. U tom poglavlju obrađuju primjere za raspoređivanje na jedinice drvnih sortimenata: proporcionalno minimalnim pozitivnim šumskim taksama; proporcionalno produktima količina i koeficijenata volumnih težina; proporcionalno produktima količina, koeficijenata volumnih težina i koeficijenata usitnjenosti pojedinih drvnih sortimenata (najtočnije). XII Usavršavanje kalkulacija u iskorišćivanju šuma. Uvodno autor ističe da se tu radi o djelatnosti »pomoću radilišta«, preporuča i nadalje izrađivanje »mjesečnih režijskih preliminara«; u njoj će se raspoređivanje troškova vršiti na: rad´lišta, mjesta troškova, faze i grupe radnih operacija, na jedinice proizvoda, a ponder mani za sječine, šumarije, OOUR-e, radnu organizaciju. To detaljno obrađuje u četiri potpoglavlja. Pri tome ističe: nužnost izražavanja prosjeka po radnoj operaciji i za ukupne m3; korisnost navođenja »stupnja teškoće uvjeta« za šumski transport (o tome daje svoj prijedlog); amortizacija opreme raspoređena je već na pojedine grupe radnih operacija a amortizacija zgrada na »opće troškove proizvodnje « i »pogonske te upravno-prodajne režije «; troškovi sječe i izrade te šumskog transporta su direktni s obzirom na sječdnu a s obzirom na proizvode prvo je direktnog a drugog uvjetno općeg značaja; troškovi samohodnih dizalica trebaju se odijeliti na one vožnje i na one utovaraistovara; direktni troškovi raspoređuju se na proizvode jednostavno dijeljenjem sumarnih iznosa; troškovi transporta kao uvjetno-opći troškovi raspoređuju se pak na proizvode proporcionalno njihovoj količini, koeficijentu volumne težine i koeficijentu usitnjenosti; tipični opći troškovi raspoređuju se pak dodatnom kalkulacijom proporcionalno onima direktnog značaja; u vezi s pondermanima treba prednost dati tzv. detaljnim kalkulacijama po jedinicama proizvoda po sječinama, jer one mogu najviše poslužiti racionalizacijama i uspješnom rukovođenju. Autor posebno obrazlaže najprikladnije »(ključeve « raspoređivanja troškova, a u zaključcima daje primjerni obrazac vertikalne strukture troškova »po m3 pilanskog trupca bukve«, s naznakom prikladnih »ključeva« raspoređivanja i glavnih pondermana, te napomenom o nužnosti boljeg, šumarstvu prilagođenijeg knjigovod |