DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IX Kritički osvrt na tzv. »amortizaciju šuma«. Autor najprije prikazuje tu »kategoriju « prema propisanim značajkama. Odmah konstatira da unutar jednostavne reprodukcije ne sadrži troškove čuvanja šuma, konsignacije i si. — iz »redovnog održavanja«, a sadrži niz drugih troškova iz »redovnog održavanja«: redovnu zaštitu šuma, redovno uređivanje šuma, održavanje tipičnih osnovnih sredstava te si. To se odnosi i na proširenu reprodukciju šuma, ne obuhvaćajući pri tome rashode investicijske zaštite. Sve to iako se amortizacija treba odnositi samo na jednostavnu reprodukciju, bez troškova redovnog održavanja ... (od II polugodišta 1957). Suma, i njezino drvo, uopće se V adekvatan. Temeljena formula je , V u, umjesto dakle, daje polovične 0,5 u iznose, V u njoj se odnosi na rentovnu vrijednost, dakle s tog razloga pak daje prevelike iznose. Ta »amortizacija« šume ne ovisi uopće o količini godišnje sječo. Ona nerazlučno služi i jednostavnoj i proširenoj reprodukciji drva te tipičnih osnovnih sredstava. ltd. Na temelju svega toga autor zaključuje da se tu radi o određenom sistemu financiranja biološke reprodukcije u šumarstvu, ali o pogrešnoj i štetnoj mistifikaciji ekonomske stvarnosti u toj oblasti koja ga diskalificira kao element kalkulacija troškova. Pri koncu rada autor prikazuje i glavne značajke rada anonimnog autora, koji je poslužio kao kamen temeljac toj »kategoriji«, te »teorijsku pozadinu« tih postavki. One trpe od već navedenih grešaka, a u nekim dodatnim postavkama od pravih zabluda. Ta je »kategorija« već poodavno napuštena, nipr. u SR BiH i Hrvatskoj, ali se nažalost u nekim SR još zadržala inercijom . . . X Biološko-reprodukciona vrijednost posječene drvne mase u šumarstvu. Uvod no autor najprije objašnjava termin »biološko- reprodukciona« kada se odnosi na šumsku sastojinu (uslugu njezina uzgajanja i zaštite), ma tržišnu (prometnu) vrijednost «) ; odnosno kada se odnosi na tržišnu (prometnu) vrijednost šumskih sastojina, na »individualnu ´cijenu proizvodnje´ drva u konkretnom šumskogospodarskom području«. Prava, tj. tržišna (prometna) vrijednost za šumarstvo — uvijek obuhvaća i potencijalne rente. Ovisno o vrstama tih »biološko-reprodukcijskih« vrijednosti — oVise i moguće vrste bilanciranja uspjeha i imovine u šumarstvu (posebno njegovoj biološkoj proizvodnji). Te su vrijednosti potrebne ne samo za djelatnosti ukupno — nego i po jedinicama njihovih proizvodnih učinaka; to stoga da bi se vodilo računa ne samo o količinama nego i o kvalitetama, tj. vrijednosti . . . putem novca. Autor zatim na temelju niza svojih originalnih odnosnih radova — prikazuje točno metodiku kalkuliranja »individualnih ´cijena proizvodnje´ drva u konkretnom šumskogospodarskom području«, i < :t sumarno i pojedinicama proizvoda, tečajnog godišnjeg drvnog prirasta, odnosno godišnje sjećne drvne mase. Za to daje novu i kompletni ju obradu. Začetak te metodike prikazao je već 1952. u svojoj knjizi »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«. No, tada je pri postojanju državnosocijalističkog sistema sa zajedničkim državnosocijalističkim budžetom takve cijene proizvodnje računao po prosječnim uvjetima čitave NR Hrvatske; te cijene su uspješno primijenjene u toj Republici dok je rukovodio financijskim planom šumarstva. U novijim radovima, pa i ovdje, on se orijentirao ma pojedino šumskogospodarsko područje i odvojeno dodavanje (u °,,) sredstva uime izgradnje autofinanciranih stalnih dodatnih šumskih prometnica te uime autofinancirane proširene biološke reprodukcije šuma — sve na temelju normalnih troškova i akumulacija te društveno odobrene šumskogospodarske osnove. 257 |