DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 53     <-- 53 -->        PDF

zam, slabljenje autoriteta zajedničkih
služba radne organizacije i si. — nije razlog
teritorijalna organizacija nego njihov
status OOUR-a (s vlastitim žiro računom),
nametnut od strane nestručnjaka, te djelovanje
i ovisnost od organa DPZ-a i lokalnih
pojedinih političara.


Autor nastoji sagledati »razloge« za
predlaganje funkcionalne organizacije u
šumarstvu, prema najnovijem Zakonu o
šumama. Zaključuje da nisu dovoljno
stručni i racionalni. O specifičnim internim
organizacijskim pitanjima mjerodavno
mogu donositi adekvatna rješenja samo
radnici šumarstva. A u SRH nije se uzelo
u obzir brojne amandmane struke pa i
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.


V Razgraničenje i povezanost samouljanja
i rukovođenja u šumarskim organizacijama
udruženog rađa Jugoslavije.


Klasik znanstvene organizacije H. Fayol
pod »administration«, L. F. Urwick pod
»Administration«, P. Drucker pod »Management
« i A. Jäger pod »rukovođenjem«
— prema analizi B. Kraljića, obuhvaća elemente
i rukovođenja i upravljanja (pa
i samoupravljanja). U tom radu autor obrazlaže
potrebu oštrog razlikovanja tih
dvaju termina u kapitalizmu, državnom
socijalizmu i samoupravnom socijalizmu.
Prema tome, on osuđuje u nas uvriježeno
zajedničko opisivanje tih dviju poslovnih
djelatnosti (Š. Babić, M. Dautović, 2. Kostić
i dr.). Razgramičujući te djelatnosti,
on navodi nadležnosti samoupravljanja u
18 stavaka (od kojih dvije obuhvaćaju
čak 12 pojedinosti), a rukovođenja u 15
stavaka (od kojih dvije obuhvaćaju 7 pojedinosti).
Pritom navodi problematiku odgovornosti,
samokontrolu, kontrolu nad užim
organizacijskim jedinicama, brigu o
zakonitosti i radnicima te širim društvenim
interesima, kontrolu samoupravljanja
nad rukovođenjem i dr. Tu analizu na temelju
odnosnih znanosti i vlastitih rasuđivanja
te naših zakonskih propisa, zaključuje
tvrdnjama: da samoupravljanje nadopunjuje
stručno djelovanje odnosnih
službi i nerutinskog rada rukovođenja u


slučajevima izvan rasuđivanja prema
»pravilima struke« kada se radi o izvanrednim
rizicima; da rukovođenje vrši ulogu
»produžene, i to stručne, ruke« samoupravljanja.
Autor posebno obrađuje
i povezanost samoupravljanja i rukovođenja:
samoupravljanje dobija pripremne
materijale od strane posebnih stručnih
službi, filtrirane putem rukovodilaca njihovim
nerutinskim radom, pa tako finalizira
stručne napore; obje poslovne djelatnosti
vrše kontrolu, i to komplementarno;
obje vode brigu o radnicima.


VI Osnove usavršavanja kalkulacija
troškova, odnosno »cijena reprodukcije«,
glavnih proizvodnih OOUR-a u šumarstvu
i preradi drva. Autor je u svojoj Obradi
pošao od postavki znanstvene monografije
I. Turka: »Osnove kalkulacije troškova
u dohodovnom sistemu«, izdaje Informator,
Zagreb 1983, str. 1—146. Ona u
troškovima vidi poslovno-ekonomsku kategoriju;
troškove ne razlikuje prema klasičnom
načinu vodeći računa samo o proizvodnji
nego sa stanovišta ukupne poslovne
djelatnosti; prema tome, pored troškova
iz grupa konta 40—44 i 72 ona Obuhvaća
i one iz grupe konta 83—85, 87, 88
i 91, iako to stvara »brojne raičunsko-tehničke
poteškoće«.


B. Kraljić u dva navrata daje definicije
troškova koje preciziraju one dosad
poznate iz literature s obzirom na samo
trošenje i vezivanje uz proizvodnju te na
reprodukcijske vrijednosti, što je osobito
važno u uvjetima inflacije. On strukturu
troškova razlikuje u vertikali za potrebe
rukovođenja (oslanjajući se u tom radu
na I. Turka), a u horizontali za potrebe
ekonomističkih analiza i samoupravljanja
— nudeći tako kompromis između zastupnika
prve, odnosno druge dimenzije (Tomić
T. i dr.). Tako je razradio strukturu
koja se odnosi na iskorišćivanje šuma, tj.
djelatnost koja obuhvaća najviše zaposlenih
i novčanih sredstava u šumarstvu.
Obuhvaćajući čitavu strukturu »prodajne
cijene (PC)«, on je, da se ne zaboravi,
naveo i »cijenu reprodukcije«, »ekstrado