DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 52 <-- 52 --> PDF |
sternu tržišnu cijenu ima samo iskorlišćivanje šuma, dok biološka reprodukcija i- ma u njoj samo neodvojeni dio koji se može iskalkulirati na temelju posebnog »vrednovanja« koje ipak ima stanoviti »interni značaj; ako OOUR treba biti trajno planski financijski (dovoljno) pozitivan — bez ikakva »prelijevanja« sredstava, OOUR može biti šumarija samo izuzetno, jer je to svojstvo u pravilu ostvarljivo samo u cjelovitom šumskogospodarskom području Budući da u SR Hrvatskoj ima velika broj šumarija status OOUR-a — to je potpuno pogrešno, ili tome treba prilagoditi odnosne zakonske odredbe.. Autor smatra da OOUR biološke reprodukcije, prema biti same stvari, ipak smije da bude samo na razini šumskogospodarskog područja; za to govori i činjenica da se samo na toj razini može »vrednovati« godišnja biološka reprodukcija drva ukupno i po jedinicama drvnih sortimenata. U tom slučaju same šumarije imale bi status »jedinica udruženog rada (JUR-eva)« sa međusobno slobodnim namjenskim prelijevanjem sredstava ... Pri njima bi djelovali tzv. pogonski samoupravni organi i korektno proveden delegatski sistem. III Optimalna veličina šumskogospodarske organizacije. Po autoru, ona uključuje cijela šumskogospodarska područja s ukupno (dovoljno) pozitivnim trajnim planskim financijskim rezultatom, sa suvremenom opremom i suvremenim kadrovima s općim ali i specijalističkim obrazovanjem. Optimalna veličina određuje se prema kriterijumrma: »ceteris paribus« najveća trajna godišnja realizacija uz najmanju iskalkuliranu vlastitu »cijenu proizvodnje (CP)« po jedinici proizvodnje. To se redovno ostvaruje pri velikoj površini šuma, uz razmjerno veliki etat i broj zaposlenih, a budući da se u biološkoj reprodukciji drva pretežno radi o fiksnim troškovima — i pri najmanjem postotku tzv. općih režijskih troškova (rukovođenja i samoupravljanja). Budući da su ti troškovi faktično relativno fiksni, treba vrlo pažljivo uračunavati pri probnim kalku lacijama. Za tu svrhu nije poželjna tip;čna Direct-Costing kalkulacija, jer ona ne vodi računa o relativnom karakteru navedenih fiksnih ´troškova, a pogotovu o pojavi progresivnih troškova pri forsiranju kapaciteta. IV Teritorijalna ili funkcionalna organizacija u šumarstvu? Autor najprije objašnjava ta dva pojma — kako se oni shvaćaju u SR Hrvatskoj. Zatim detaljno navodi značajke teritorijalnog sistema kako se on provodi u šumarijama: objedinjuje čitavo šumsko gospodarenje; trajno zaposljuje radnike; isključuje dupliranje ureda za »pogonske režije« obiju glavnih djelatnosti; vodi računa o velikoj »teritorijalnoj dimenziji« u šumskom gospodarenju i korisnosti »mnogomajstorstva« proizvodnih radnika i režijski zaposlenih radnika; omogućuje prelijevanje sredstava zbog nejednakih uvjeta privređivanja šumarija tipa JUR-eva; putem zajedničkog kolektiva automatizirana usklađivanje interesa obiju glavnih djelatnosti, ravnajući se po minimalnim troškovima ukupnog šumskog gospodarenja; bezbolno obezbjeđuje financijsku kontrolu obiju glavnih djelatnosti, oslanjajući se na ukupne tržišne cijene i interne cijene biološke reprodukcije drva; smanjuje na minimum znatne troškove konsignacija stabala za sječu, njihovih kontrola, preuzimanja sječine prije i iza izvršne sječe te si.; najlakše osigurava poštivanje svih propisa šumskogospodarske osnove, odobrene od društva; udružuje rad i sredstva radnih grupa pretežno zaposlenih u jednoj i drugoj glavnoj djelatnosti šumarstva; nije smetnja daljnjoj specijalizaciji kadrova za mehanizirani rad, rasadničarstvo i dr.; počiva na iskustvu šumarstva u Jugoslaviji i svijetu; predstavlja uspješno udruživanje rada i sredstava u cjelovitoj šumskom gospodarenju — kao osnovu daljnjeg udruživanja u reprodukcijski proces . . . odnosnog kompleksa. Za »zatvaranje« šumarija, često negdje prev^oke osobne dohotke, prernale proširene reprodukcije šuma, partikulari |