DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 51 <-- 51 --> PDF |
e) premalo stimulativno raspoređivanje ostatka čistog dohotka i premalo stimulativna raspodjela osobnih dohodaka prema učinku, f) nevođenje financijskog računa o utjecaju djelatnosti biološke reprodukcije drva na stvaranje drvnog prirasta. g) preslabo samoupravno udruživanje rada u odgovarajući reprodukcijski kompleks ; 3) značaja društvene regulative, posebno propisa Zakona o šumam a: a) neke mjere ekonomske politike nisu dovoljno adekvatne za biološku reprodukciju drva pa i za šumarstvo, b) neki propisi najnovijeg Zakona" o šumama SR Hrvatske nisu adekvatni za šumarstvo. S navedenim u vezi, autor u svojoj studiji obrađuje 17 samostalnih radova-poglavlja (problema). Navedeno pod toč. 2) a) b) pri tome ne obrađuje jer je o tome već objavio stri posebna rada. A navedeno pod toč. 3) a) b) obuhvaća putem same obrade pretežnog broja od navedenih 17 radova-poglavlja. Za svaiki rad-^poglavlje autor daje sažetak, uvod, obradu, zaključke, kratki sadržaj. Stoga ćemo ovdje za svaki od tih radova dati samo njegovu bit, ovako: I Pojam, karakteristike i nužnost šum skogospođarskog područja. Autor najprije ukratko ističe glavne principe na kojima se temelje naši propisi o šumskogospodarskorn području. Pri tome osobito ističe: da je ono razmjerno veliko, da tröba imati približno normalan raspored dobnih, odnosno debljinskih, razreda, da treba biti prikladno da gospodarenjem osigurava trajno (za proširenu biološku reprodukciju) dovoljno veliki pozitivni planski financijski rezultat, da je ono obično obuhvaćeno jednom radnom organizacijom. Nad´ležn´ koordinacioni odbor predložio je za šumskogospodarsko područje 17 kriterijuma, s time da je nužno osigurati barem 12 od njih, pa je prema tome predložio nova šumskogospodarska područja. Autor se s time ne slaže — zahtijevajući da se uvijek poštuju izvorni pr´ncipi kao uvjeti bez kojih se nemože (ističući pri tom osobito slučaj tadašnjeg Šumskog gospodarstva Gospić). Kao vlastitu alternativu — autor uz to navodi da bi trebalo usvojiti definiciju šumskogospodarskog područja koje se temelji na izvornim principima, ali što manje površine i bez obzira na trajni pozitiv ni planski financijski rezultat. Tim putem mogla bi se sačuvati ona prikladnost za trajno šumsko gospodarenje koja još danas postoji na manjim površinama, a od velikog je značenja za zaštitu okoliša i ekonomično zadovoljavanje društvenih potreba. A jedna radna organizacija mogla bi se samoupravno obvezati da gospodari s više takvih pozitivnih i negativnih šumskogospodarskih područja, prema za njih društveno odobrenim šumskogospodarskim osnovama, vodeći računa o mogućnosti ostvarenja trajno dovoljno velikog pozitivnog planskog financijskog rezultata (u faktičnim uvjetima) čitave radne organizacije, koji osigurava dovoljni dio proširene biološke reprodukcije šuma. II Bitne značajke i mjesto osnove organizacije udruženog rada u šumarstvu. Autor najprije analizira zakonske odredbe o OOUR-u u našem privrednom sistemu Zatim analizira značajke dviju glavnih djelatnosti šumarstva, koje se zaista mogu uzeti kao dvije djelatnosti ali i kao jedan jedinstveni proces rada pri šumskom gospodarenju. Za to govori: konvencijsko njihovo razgraničenje (resurekcijski si jekovi, čišćenje, prorede mladih sastojina i tankih stabala ´kriterijum samo financijska opravdanost/ i dr.); neke uzgojne i zaštitne mjere obavljaju se tehnikom sječe i daljnjeg iskorišćivanja šuma; jeftinije iskorišćivanje uzrokuje skuplju biološku reprodukciju drva. S tim u vezi, autor smatra da se odredbe zakona trebaju prilagoditi specifičnostima šumarstva: to više što ek253 |