DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 50 <-- 50 --> PDF |
mijskih sredstava za uništavanje štetnika preporučuje osobit oprez« (str. 225). Međutim autor ne spominje danas, u velikom dijelu Evrope, velike štete na šumama od imisija, štetnih plinova suvremene industrijalizacije i prometa. Ne spominje ih, jer u vrijeme dovršetka rukopisa štete od imisija još nisu bile tako alarmante pa njihovo postojanje nije bilo ni jače obznanjivano. (rukopis je predan izdavaču već 1981. godine). Koristim ovu priliku da upozorim, n^ samo za ovu knjigu nego uopće, na dvije činjenice. Jedna je kako spriječiti polijeganje poni´ka, napada Fusarium sp., alepskog bora a druga o prvoj pojavi crnotoka (napada gljive Phytophtora cambivora) na pitomi kesten u našim krajevima. Stete od Fusarium sp. na poniku alepskog bora mogu se spriječiti kasnoljetnom sjetvom tj. sjetvom u kolovozu/rujnu, bilo u rasadniku bilo kao sjetve za podizanje sastojina. Na osnovu vlastitog višegodišnjeg iskustva ponik alepskog bora od kasnoljetne sjetve nije stradao od Fusarium sp. Dakako to se može primijeniti u područjima koji nisu izvrgnuti nižim zimskim temperaturama ili jačoj buri, pogibeljnih za ponik, posebno od nešto kasnije sjetve. Pojava crnotoka ili tintene bolesti pitomog kestena tj. napad gljive Phytophtora cambivora registrirana je kod nas i 1934. godine u sastojinama kestena na Medvednici (Zagrebačkoj gori). O tome nešto opširnije u posebnom priopćenju u ovom broju Šumarskog lista. Ova knjiga prof. Vajde vrlo dobro može poslužiti operativi, a da je za ,nju i pisana svjedoči i činjenica da je izdana ne samo uz financiranje od Samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad (SlZ-a IV) nego i Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb. O. Piškorić TEORIJSKO-METODOLOŠKA ISTRAŽIVANJA VAŽNIJIH ORGANIZACIJSKIH I EKONOMSKIH ELEMENATA PRIVREĐIVANJA U ŠUMARSTVU (Organizacijski i t´konomski prilozi stabilizaciji šumarstva) Prof. Dr Branko KRALJIĆ Šumarski institut Jastrebarsko. ´RADOVI´ broj 63, Zagreb 1984. str. 1—342. U Uvodu autor navodi da se šumarstvu SR Hrvatske u ovom trenutku — s obzirom na manju ili veću rasprostranjenost te s manje ili više opravdanja — mogu uputiti ove zamjerke: 1) Organizacijskog značenja a) njegovo neadekvatno šumskouređivačko organiziranje, b) njegovo neadekvatno samoupravno organiziranje, c) njegova nedovoljna razvijenost u rukovođenju i samoupravljanju; 2) ekonomskog značaja: a) premalo financijsko stimuliranje dugoročnih bioloških investicija, b) pomanjkanje primjene propisa o osobnim dohocima na osnovi minulog rada, c) preslabo korištenje usavršenijih kalkulacija troškova i vlastite prodajne cijene u biološkoj reprodukciji drva te »po radilištima « i po jedinicama proizvoda u iskorišćivanju šuma, d) pomanjkanje primjene propisa o ekstradohocima (rentama) zbog izuzetno povoljnih objektivnih uvjeta privređivanja, |