DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 49 <-- 49 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI INTEGRALNA ZAŠTITA ŠUMA Prof. đr Zlatko VAJDA Zagreb 1983. U izdanju Školske knjige 1974. godine izašla je knjiga, udžbenik, prof, dr Zlatka Vajd e »Nauka o zaštiti šuma«, a 1983. godine Sveučilišna naklada Liber (SNL) izdala je daljnju knjigu prof, dr Zl. Vajde — »Integralna zaštita šuma«. S pojmom i nazivom integralna zaštita šuma susrećemo se prvi put, a u čemu se ona sastoji najbolje nam objašnjava autor, koji u Uvodu ove knjige piše, da »se pod integralnom zaštitom šuma razumijeva neprestana primjena zaštitnih mjera kako bi se osnigurao nesmetani rast i prirast stabala te stvaranje što kvalitetnije drvne mase. Ta zaštita treba da je neprekidna i da počinje već od ponika. Integralnom zaštitom šuma postizavamo njihovu svestranu i maksimalnu zaštitu prema štetnom utjecaju svih anorganskih i organskih faktora koji djeluju u području njezina rasta, uključujući i štetnu djelatnost čovjeka. Provađajući integralnu zaštitu šuma primjenjujemo sve prvenstveno profilaktičke i represivne, tehničke i biološke metode kojima nas je i upoznala znanost o zaštiti šuma i moderna šumska higijena. Posebno ističemo da je integralna zaštita šuma jedan od najvažnijih činitelja zaštite čovjekove okoline o kojoj uvelike ovisi njegovo zdravstveno stanje.« Sadržaj knjige podijeljen je na ova poglavlja: Uvod (str. 7—11), Metode integralne zaštite šuma (str. 13 — —53), Sastojine gospodarskih šuma i njihovi štetni činioci (str. 55—212), Zaštita šumskih sastojina od korova (str. 213—217), Čovjek kao činilac integralne zaštite šu ma (str. 219—226), te Zaključak, Literatura i Kazalo. U poglavlju »Metode integralne zaštite šuma« autor obrađuje preventivne mjere, terapijske metode (mehaničke metode suzbijanja štetnika, konibinirane-kemijske metode suzbijanja štetnika i kemijske metode) te biološke metode suzbijanja (insskti predatori i entomofagi patogeni mikroorganizmi, ptice i sisavci kao korisni činioci u biološkoj borbi protiv štetnika, biotehničke metode i integrirane metode suzbijanja štetnika). U tom poglavlju, dakle, rekapitulira se materija koja je obrađena i u spomenutoj knjizi »Nauka o zaštiti šuma «, ali s aktualiziranim sadržajem, jer je razmak između pisanja jedne i druge knjige nekoliko godina, a u tom je razdoblju došlo do novih spoznaja i rezultata istraživanja i na području zaštite šuma. Težište ili bit ove knjige je poglavlje »sastojine gospodarskih šuma i njihovi štetni činioci«. Za sastojine pojedinih vrsta naših šuma zaštita je obrađena najprije od štetnih biljnih organizama, zatim od štetnih životinjskih organizama a za neke vrste i sušenje sastojina. Sušenje sastojina obrađeno je za hrastove, bukove, brijesta, jasena, borova, jele, smreke i ariša (redosljed prema knjizi). Nadalje je prikazana zaštita sastojina graba, javora, lipe, johe, vrba, topola, trepetijike, pitomog kestena, breze, bagrema, oraha i divljeg kestena od listača a borovca i duglazije od četinjača. Iz poglavlja »čovjek kao činilac integralne zaštite šume« naveden je i požar, ali, zajedno s autorom, »posebno moramo istaći da čovjek primjenom otrovnih kemijskih sredstava u zaštiti šuma može bitno utjecati na prirodne biocenoze, ljude i životinje. Taj je utjecaj često negativan i štetan po ljudski okoliš, pa prema tome i po samog čovjeka. Stoga je prigodom odabiranja ke |