DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 44 <-- 44 --> PDF |
SAOPĆENJA PHYTOPHORA CAMBIVORA (PETRI) BUIS. U KESTENICIMA NA ZAGREBAČKOJ GORI 1934. GODINE U knjizi Dr Zl. Vajde »Integralna zaštita šuma« čitamo, na 124. str., da je gljiva Pytophtora cambivora (Petri) Buis., koja uzrokuje bolest crnotok (tintenu bolest) pitomog kestena »kod nas prvi put ustanovljena u Slovenija (1952) te se je i dalje proširila«. Taj podatak dr Vajda prenio je od Stane Hočevar, ali to nije točno. Nije točno, jer je Ph. c. kod nas utvrđena i gotovo trideset godina prije. Za taj podatak S. Hočevarove znao sam i prije, ali nisam reagirao čekajući odgovarajuću priliku da ga ispravim. Napad gljive Phytophtora cambivora utvrđena je 1934. godine na kestenu u šumama zemljišne zajednice Gračani i tadanjih Kulmera u Šestinama. U šumi ZZ Gračani vidljivo napadnuta bila su stara, pp i preko 80 cm, stabla i na pojedinim već se u žilištu kora odijupijdvala od debla. U Kulmerovoj šumi stabla su bila mlađa, starosti 40—50 godina, i na njima se crnotok javljao kao tanak mlaz. Na pojedinim stablima dio lišća dobivao je žutu ili žućkastu boju, a sušenje Cijelih stabala te godine do jeseni nije bilo. Kako je onih godina napad ove gljive na kestenike u Italiji i u zapadnoj Evropi bio obilan, to je u talijanskoj i francuskoj literaturi bilo i dosta podataka o fazama razvoja i posljedicama na stablima. Kako bi se nedvojbeno utvrdilo, da se radi o napadu gljive Pythophtore cambivora (Petri) Buis. na poticaj kotarskog šumarskog referenta Inž. Ivana Čeovića, kod kojeg sam provodio pripravnički staž, izvršio sam i makroskopiranja, koja su potvrdila pnisutnost ove gljive. Kako sam u Jesen iste, 1934., godine bio premješten u Vrbovsko, to nisami dalje pratio razvoj te bolesti, ali jer nije bilo javnih reagiranja znači da se kesten na Medvednica odrvao napadu, a osobito mlađa stabla. U koliko mije uništena Šumarska kronika za kotar Zagreb, ili prijepisi koji se predlagali višoj instanci — Banskoj upravi, to bi bio jedini zapisani trag ovoj pojavi u šumama zagrebačke okolice. Oskar Piškorie, dipl. inž. šum. |