DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 43 <-- 43 --> PDF |
tifikaciju bude katastarska čestica a podjela može biti po odjelima i odsjecima. Predlaže se podruštvljavanje šumskih privatnih parcela uz uvjet da se vlasniku dozvoli sječa postojeće drvne mase. 6. Jedinstveno je prihvaćena donja granica ophodnje hrasta lužnjaka od 120 godina s time da se teži ka povoljnijoj dobi sječe od 140 dli 160 godina. U sastojinama hrasta lužnjaka ili kitnjaka gdje je ukupna temeljnica u dobi iznad 80 godina pala ispod 15 im- a sastojine su slabog izgleda i loše kvalitete, može dob sječe biti i manja od ophodnje to znači 90 ili 100 god. s time da se sastojine prirodno ili umjetno pomlade istom vrstom, tj. hrastom. 7. Činjenica da mi od poslije rata po zacrtanim kriterijima iz »Općih uputstava za uređivanje šuma 1948« uređujemo maše jednodobne šume i njima gospodarimo, upućuje na to da smo mi 100 godišnje hrastove sastojine doveli do ovoga stanja u kome se sada nalaze. Da se sada ne napravi greška neophodno je svaku sastojinu posebno studiozno procjeniti i odlučiti se što s njom. 8. Pomiadno razdoblje kod ophodnih sječa traje 20 godina pa i osnovu sječa glavnog prihoda treba .raditi za 20 godina a orijentaciono za polurazdoblja s time da se iz jednog u drugo polurazdoblje može prebaciti a da je obavezna realizacija po masi u pojedinim godinama. 9. Proširena biološka reprodukcija mora se planovima detaljnije razraditi i njoj pokloniti potrebnu pažnju. 10. Realizaciju osnove gospodarenja neophodno je pratiti detaljnim šumsko uzgojnim planom. Kod izrade plana gospodarenja šumama voditi računa o utjecaju različitih ekoloških čimbenika na šumu i šumske ekosisteme. 11. Prirodna obnova kako jednodobnih tako i prebornih šuma je osnovni preduvjet njihove produktivnosti i stabilnosti pa u planiranju gospodarenja mora biti njihov postulat. Čista sječa u krugovima kod prebornih šuma posebno je neopravdana. 12. Osigurati trajnu suradnju svih zainteresiranih na planu razvoju informacijskog sustava podržanog automatskom obradom podataka u šumarstvu SRH i SFRJ. U tom pravcu u što kraćem roku realizirati stručne dogovore šireg kruga svih zainteresiranih za brži, ekonomičniji i efikasniji razvoj informatike u šumarstvu. Navedene preporuke neće biti teško sprovesti u život kada su ih prihvatili gotovo svi planeri kao i realizatori planova u našoj Republici. |