DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 43     <-- 43 -->        PDF

tifikaciju bude katastarska čestica a podjela može biti po odjelima i odsjecima.
Predlaže se podruštvljavanje šumskih privatnih parcela uz uvjet da se vlasniku
dozvoli sječa postojeće drvne mase.


6. Jedinstveno je prihvaćena donja granica ophodnje hrasta lužnjaka od 120
godina s time da se teži ka povoljnijoj dobi sječe od 140 dli 160 godina. U sastojinama
hrasta lužnjaka ili kitnjaka gdje je ukupna temeljnica u dobi iznad 80 godina
pala ispod 15 im- a sastojine su slabog izgleda i loše kvalitete, može dob sječe
biti i manja od ophodnje to znači 90 ili 100 god. s time da se sastojine prirodno
ili umjetno pomlade istom vrstom, tj. hrastom.
7. Činjenica da mi od poslije rata po zacrtanim kriterijima iz »Općih uputstava
za uređivanje šuma 1948« uređujemo maše jednodobne šume i njima gospodarimo,
upućuje na to da smo mi 100 godišnje hrastove sastojine doveli do ovoga
stanja u kome se sada nalaze. Da se sada ne napravi greška neophodno je svaku
sastojinu posebno studiozno procjeniti i odlučiti se što s njom.
8. Pomiadno razdoblje kod ophodnih sječa traje 20 godina pa i osnovu sječa
glavnog prihoda treba .raditi za 20 godina a orijentaciono za polurazdoblja s time
da se iz jednog u drugo polurazdoblje može prebaciti a da je obavezna realizacija
po masi u pojedinim godinama.
9. Proširena biološka reprodukcija mora se planovima detaljnije razraditi i
njoj pokloniti potrebnu pažnju.
10. Realizaciju osnove gospodarenja neophodno je pratiti detaljnim šumsko
uzgojnim planom. Kod izrade plana gospodarenja šumama voditi računa o utjecaju
različitih ekoloških čimbenika na šumu i šumske ekosisteme.
11. Prirodna obnova kako jednodobnih tako i prebornih šuma je osnovni preduvjet
njihove produktivnosti i stabilnosti pa u planiranju gospodarenja mora biti
njihov postulat. Čista sječa u krugovima kod prebornih šuma posebno je neopravdana.
12. Osigurati trajnu suradnju svih zainteresiranih na planu razvoju informacijskog
sustava podržanog automatskom obradom podataka u šumarstvu SRH i
SFRJ. U tom pravcu u što kraćem roku realizirati stručne dogovore šireg kruga
svih zainteresiranih za brži, ekonomičniji i efikasniji razvoj informatike u šumarstvu.
Navedene preporuke neće biti teško sprovesti u život kada su ih prihvatili
gotovo svi planeri kao i realizatori planova u našoj Republici.