DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 38     <-- 38 -->        PDF

podignutih sastojina .granice sastojina različitih starosti u regularnim šumama,
bolesna i zdrava vegetacija i druge značajke šumskog pokrova. J e dlowski
, D. i V r d o 1 j a k, Ž. (1955), ističu za naše mediteransko područje
»da u nekim slučajevima, kad se radi o degradacijskim stupnjevima pojedinih
vegetacijski tipova, ispravno kartiranje može vršiti jedino uz pomoć aerosnimka
«.


U tom smislu izvanredne mogućnosti i dalji napredak u upotrebi aerofotomaterijaal
kao glavnog sredstva pri kartiranju šumske vegetacije sigurno
će pružiti nove fotogrametrijske metode od kojih svakako treba istaći stereoortofotogrametriju
i novije emulzije, od kojih treba posebno istaći pseudokolor.
U Jugoslaviji svakako već sada imamo temelje i mogućnosti za šira
takva istraživanja, samo bi bolja koordinacija i multidisciplinarnost u tim
istraživanjima pridonijela da se takav relativno skup materijal potpuno i
ekonomično iskoristi.


ZAKLJUČAK


Na temelju citiranih radova i vlastitih istraživanja o kartiranju šumske
vegetacije metodom fotointerpretacije aerosnimaka može se zaključiti: pristup
kartiranju šumske vegetacije fotointerpretacijom sasvim je opravdan. Dosadašnja
iskustva su pokazala da se šumske zajednice mogu na aerosnimcima
točno identificirati i pouzdano prostorno razgraničiti, a da se pri tom ostvaruju
znatne uštede u vremenu i sredstvima u odnosu na samo terestričko kartiranje.
Optimalno je kartiranje provesti u tri faze: faza sobne fotointerpretacije,
faza terenskog rada i završna faza u kojoj se sintetiziraju rezultati i
izrađuje definitivna vegetacijska karta. Samo sukladnošću tih faza, uz detaljno
poznavanje sinekoloških i vegetacijskih zakonitosti na nekom području, potreban
stupanj izobrazbe i iskustva fotointerpretatora i kvalitetan radni materijal,
dobit će se rezultati koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe šumarske
znanosti i prakse.


Na osnovi iznesenog može se sa sigurnošću tvrditi da je primjena fotointerpretacije
u kartiranju šumske vegetacije u nas dosta uznapredovala, ali
da postoje realne mogućnosti za njeno još veće i svestranije korištenje.


LITERATURA


American Society for photogrametrie, (1960): Manual of photographic interpretation
(prijevod), Washington.
Bertović , S. (1962): Međunarodni simpozij za fotointerpretaciju u Delftu, Šiimarski
list 11—12, Zagreb, str. 448—452.
Bertović , S. (1933): Fotointerpretacija vegetacije, Šumarska enciklopedija, Zagreb,
str. 231.
B a u m a n n, H. (1957): Forstliche Luftbildintenpretation, Tübingen — Bebenhausen.
Cestar, D & Hren, V. (1967): Primjena aerofotogrametrije u uređivanju i tipologiji
šuma, Šumarski list 9—10, Zagreb str. 400—413.
Donasy, V., O 1 u j i ć. M. & Tom a š eg o vi ć, Z. (1933): Daljinska istraživanja u
geoznanostima, Zagreb.
Je dio ws ki, D. & Vr dol jak, 2. (1955): Primjena fotogrametrije kod kartiranja
šumske vegetacije, Hidrografski godišnjak, Split.


240