DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 37     <-- 37 -->        PDF

U završnoj fazi rada, kada su sintetizirani svi rezultati, dosadašnja iskustva
su pokazala da se korekcije odnose na graničnost pojedinih zajednica koje
se slično preslikavaju na aerosnimcima i da se već uz fotointerpretaciju geomorfoloških
parametara područja i samo slikovnih karakteristika šumskog
pokrova mogu s velikom pouzdanošću identificirati i razgraničiti šumske
zajednice koje tu pridolaze — ako fotointerpretaciju vrši šumar fitocenolog.


Fot. 2. Aerosnimak dijela risnjačkog masiva na kojem se točno identificiraju
ove šumske zajednice: 1. Klekovina bora (Pinetum mughi), 2. Klekovina ipretplaninske
bukve (Aceri-Fagentum subalpinum sufruticosum) 3. Tipična pretplaninska
bukova šuma (Aceri-Fagetum subalpinum) 4, Jela s milavom (Calamagrosti-
Abietetum) i 5. Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum), Vrlo su uočljiva
stjenoviti predjeli bez šumske vegetacije (svijetlo preslikani).


Rezultat svakoga kompleksnijeg kartiranja šumske vegetacije fotointerpretacijom
trebao bi biti, osim karte, i fotointerpretacijski ključ. To je pomagalo
namijenjeno što točnijoj i bržoj identifikaciji nekog objekta. Ključ
bi kao ulaze trebao sadržavati sve prethodno navedene parametre značajne
za fotointerpretacijsko kartiranje, a idealno bi bilo da kao prilog sadrži isječke
aerosnimaka na kojima se određena šumska zajednica karakteristično preslikala.
Takav ključ mora biti kratak, sažet, lako čitljiv s potrebnim opisnim i
grafičkim pojedinostima. Kako je nemoguće dati jedan univerzalan ključ, to
bi za svako veće područje trebalo izraditi regionalni, ali bi i takav mogao biti
primjenjiv u geografski udaljenim, ali geomorfološki i vegetacijski sličnim područjima.


Potrebno je istaći, da danas najčešće upotrebljavani pankromatski aerosnimci
osim za opisano kartiranje šumskih zajednica pružaju mogućnosti za
ostala slična istraživanja. Na njima se dobro razlikuje obraslo i neobraslo tlo,
različiti degradacijski stadiji pojedinih šumskih zajednica, granice umjetno


239