DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ristično se i različito preslikavaju i svakako su jedan od presudnih faktora za njihovo međusobno razlikovanje na aerosnimku, odnosno za razlikovanje njihovih šumskih zajednica. Od taksacijskih parametara, koji se inače mogu zadovoljavajuće točno odrediti na aerosnimku, za pomoć pri kartiranju šumske vegetacije svakako dolaze u obzir sastojinski sklop i širina krošanja — kao parametri koji se s obzirom na pogled »odozgo« mogu jednostavno i točno odrediti. Određivanje taksacionih parametara na aerosnimcima nije od presudne važnosti za kartiranje šumske vegetacije fotointerpretacijom, ali njihovo poznavanje doprinosi točnijoj identifikaciji i pouzdanijem razgraničavanju šumskih zajednica. Objedinjavanjem rezultata istraživanja pojedinih geomorfoloških, samo slikovnih i taksacijskih parametara završena je prva faza istraživanja — sobna fotointerpretacija. Njeni se rezultati prikazuju najčešće na prozirnim oleatama koje su postavljene iznad fotoskica i na temelju kojih se izrađuje prva prognostička karta šumskim zajednica. Da bismo bili sigurni u te rezultate, potrebno je obaviti terenska istraživanja. b) Terenska istraživanja Terenska istraživanja slijede nakon provedene sobne fotointerpretacije i dobivenih prvih rezultata kartiranja, a imaju dva zadatka: prvo, terestričkirn rekongnisciranjem terena i istraživanja u šumskim zajednicama verificirati rezultate sobne fotointerpretacije i drugi, riješiti uočene probleme razgraničavanja šumskih zajednica i sve eventualne nejasnoće koje su se javile u prethodnoj fazi rada. Osnovna karakeristika terenskih istraživanja jest u tome da se detaljnije provode samo na lokalitetima koji su naznačeni kao sporni u sobnoj fotointerpretaciji, odnosno na onim lokalitetima gdje zbog nekih razloga nismo dovoljno točno indentificirali i razgraničili pojedine šumske zajednice. c) Završna faza istraživanja U ovoj se fazi radova sintetiziraju svi podaci, korigiraju prvi rezultati kartiranja i izrađuje se definitivna vegetacijska karta. RASPRAVA Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da su terenski radovi pri kartiranju šumske fotointerpretacijom neophodni, ali se njihov opseg, a time potrebno vrijeme i sredstva znatno smanjuju. Dakako da će intenzitet terenskih radova u znanstvenim istraživanjima, kad se istražuje cjelokupan biljni sastav i pronalazi najpovoljnija metodologija rada i ostale znanstveno važne karakteristike, biti mnogo veći, nego kad se u šumarskoj praksi utvrđuju šumske zajednice i njihova rasprostranjenost. Osim toga. šumar fotointerpretator dobro poznaje područje svoje šumarije ili šumskog gospodarstva, pa mu je potrebno manje vremena za terenski rad. Vlastita istraživanja, provedena na području Nacionalnog parka »Risnjak«, pokazala su da se fotointerpretacijskim kartiranjem šumske vegetacije vrijeme i sredstva smanjuju za polovicu u odnosu na samo terestričko kartiranje. |