DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 33 <-- 33 --> PDF |
UDK: 630*587.2 : 583 Sum. list CIX (1985) 235 O PRIMJENI FOTOINTERPRETACIJE PRI KARTIRANJU ŠUMSKE VEGETACIJE Joso VUKELIC* SAŽETAK: Fotointerpretacija se sve više upotrebljava pri kartiranju šumske vegetacije jer je kao metoda poznata po svojoj ekonomičnosti, jednostavnosti i brzini, a daje pouzdane rezultate. Naročito dolazi do izražaja u suvremenim multidisciplinarnim istraživanja, zatim u upravo aktualnoj izradi vegetacijske karte Jugoslavije, a mnogo se koristi i pri rješavanju sličnih problema u našoj šumarskoj praksi. Stoga je autor u svom radu prikazao pristup, metodologiju i sadašnji stupanj korištenosti fotointerpretacijepri kartiranju šumske vegetacije, na fotomaterijalu i instrumentima koji su raspoloživi u našoj šumarskoj praksi, služeći se pri tom rezultatima vlastitih istraživanja kao i ostalim istraživanjima iz tog područja. UVOD Fotointerpretacija je djelatnost pri kojoj se analiziraju fotosnimci ili samo njihovi dijelovi, da bi se identificirali objekti na njima, odredilo njihovo značenje i međusobna povezanost. U šumarstvu se vrlo uspješno upotrebljava, jer šuma je na aerosnimcima direktno vidljiv, za fotointerpretacijska istraživanja i mjerenja pogodan objekat. Pri kartiranju šumske vegetacije fotointerpretacijom, istraživanja se usmjeravaju ka šumskoj zajednici (fitocenozi) kao točno shvaćenoj i jasno određenoj sistematskoj jedinici, koja je najsigurnije ishodište za fotointerpretacijsko-vegetacijska istraživanja u nas.. Uz to je potrebno detaljno poznavanje osnovnih sinekoloških faktora kcji dominiraju na području koje želimo kartirati, kvalitetan radni materijal i sposoban i iskusan fotointerpretator. Danas u našoj praksi najčešće imamo pankromatske aerofotosnimke približnog mjerila 1 : 15 000, fotoskice krupnijeg mjerila i listove Osnovne državne karte mjerila 1 : 5 000. S instrumentima su opskrbljene uglavnom sve službe za uređivanje šuma u Hrvatskoj. Mnoge šumarije imaju džepne Stereoskope i zrcalne Stereoskope s kartirajućim stereomikrometrom, koji su dodatkom četverostrukog povećanja prikladan instrument za ovakva istraživanja, a neki su (npr. Delnice) nabavili i Antiskop novije proizvodnje. * Mr Joso Vukelić, dipl. inž. Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Simunska cesta 25. 235 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Do danas objavljeni radovi (B e r t o v i ć, S. 1962, 1983, Cestar, D. i Hren, V. 1967, J e d 1 o w s k i, D. i V r d o 1 j a k, 2. 1955, Tomašegović, Z. 1963, 1973, 1981, 1983, i ostali), koji istražuju ili samo opisuju primjenu fotointerpretacije u kartiranju šumske vegetacije kod nas i u svijetu, pokazuju da je ta metoda dala dobre rezultate i da je njena primjena sasvim opravdana. Vlastita istraživanja (V u k e 1 i ć, J. 1984) provedena u nekim područjima zapadnih Dinarida Jugoslavije to također potvrđuju. U radovima istraživača u drugim zemljama (Baumann, H. 1957, Schneider, S. 1974, Zsilinzky , V. 1966, R e y, P. 1957, tima američkih fotointerpretatora 1960, i drugih) opisani su različiti metodološki principi fotointerpretacijsko-vegetacijskih istraživanja, dani su fotointerpretacijski ključevi za identifikaciju pojedinih vrsta drveća i šumskih vegetacijskih jedinica u različitim područjima u svijetu. Sva citirana domaća i strana istraživanja vrlo dobra su osnova za daljnja istraživanja i produbljivanja znanja o primjeni fotointerpretacije pri kartiranju šumske vegetacije. METODOLOGIJA PRISTUPA I RADA U FOTOINTERPRETACIJSKOM KARTIRANJU ŠUMSKE VEGETACIJE Dobro i potpuno obavljanje postavljenih fotointerpretacijsko-vegetacijskih istraživanja, a s tim u vezi i postizanje pouzdanih rezultata, optimalno je prema vlastitom iskustvu obaviti u tri faze. To su: sobna fotointerpretacija (pripremno- početna faza), faza terenskog rada i završna faza istraživanja (sinteza). Njihovom sukladnošću moguće je dobiti rezultate koji će sa sigurnošću moći zadovoljiti potrebe šumarske prakse. a) Sobna fotointerpretacija Započinje detaljnom studijom literature iz prirodoznanstvenih disciplina značajnih za područje koje kartiramo i literature o dosadašnjim provedenim fotointerpretacijskim istraživanjima iz naše i svjetske šumarske prakse. Nakon toga se pristupa proučavanju trodimenzionalnog modela što ga čine aerosnimci s odgovarajućim uzdužnim prijeklopom. Proučavanje se odnosi najprije na geomorfološke parametre, zatim na samo slikovne i neke taksacijske parametre. Od geomorfoloških parametara važnih za identifikaciju i rasprostranjenost pojedinih šumskih zajednica, za fotointerpretaciju dolaze u obzir reljefne karakteristike terena, hidrografija, ekspozicije i inklinacije, kamenitost i nadmorske visine. Svi navedeni parametri su izražajni i dobro se uočavaju u stereomodelu. Relativne i apsolutne nadmorske visine mogu se dovoljno točno u stereomodelu odrediti, ili ih jednostavnom indentifikacijom željenih točaka na aerosnimku i Osnovnoj državnoj karti očitamo iz karte. Potrebno je naglasiti prednost stereoskoskog viđenja nekih od navedenih parametara. Tako npr. efekt reljefa nekog područja promatran stereoskopski, jasan je i izražajan, potpuno saglediv, daje potpuniju i bolju sliku nego pri terenskom rekognosciranju ili na topografskoj karti. Dakako, da bi se izlučili pojedini faktori reljefa, moramo biti sposobni prepoznati njegove površinske izraze i značenje. Poznavanje geomorfoloških parametara nekog područja vrlo je važno jer upravo oni često uvjetuju pridolazaak i površinsku rasprostranjenost neke zajednice. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Za ilustraciju toga može poslužiti činjenica da poznavanjem veza između pojedinih sinekoloških faktora i biljnog pokrova, metodom eliminacije pretpostavljamo šumske zajednice koje mogu doći na području koje kartiramo. Navodimo jednostavan primjer: ne spušta li se poručje kartiranja ispod, recimo, 600 m nadmorske visine, automatski smo eliminirali sve one šumske zajednice za koje znamo da na toj ili većoj nadmorskoj visini ne pridolaze. Već sljedeća faza sobne fotointerpretacije, tj. fotointerpretacija samo slikovnih parametara istraženih na aerosnimku može nas dovesti do stvarnih šumskih zajednica na području koje kartiramo. Od samo slikovnih parametara naročito su važni ton preslikavanja krošašanja, sastojinska tekstura, bačene sjene rubnih i slobodnih stabala i samosjene´u krošnjama. Pri tome moramo dobro poznavati svojstva i mogućnosti fotosloja u pogledu navedenih slikovnih značajki. Također se moraju poznavati svi ti parametri za pojedine vrste drveća, odnosno za pojedine šumske zajednice. Za ilustraciju može opet poslužiti općenit primjer dobro poznat svakom šumaru: šiljasti vrh i stožasti profil smreke, konveksan profil i zaobljen vrh starijih jela slibog visinskog prirasta (rodino gnijezdo), karakte |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ristično se i različito preslikavaju i svakako su jedan od presudnih faktora za njihovo međusobno razlikovanje na aerosnimku, odnosno za razlikovanje njihovih šumskih zajednica. Od taksacijskih parametara, koji se inače mogu zadovoljavajuće točno odrediti na aerosnimku, za pomoć pri kartiranju šumske vegetacije svakako dolaze u obzir sastojinski sklop i širina krošanja — kao parametri koji se s obzirom na pogled »odozgo« mogu jednostavno i točno odrediti. Određivanje taksacionih parametara na aerosnimcima nije od presudne važnosti za kartiranje šumske vegetacije fotointerpretacijom, ali njihovo poznavanje doprinosi točnijoj identifikaciji i pouzdanijem razgraničavanju šumskih zajednica. Objedinjavanjem rezultata istraživanja pojedinih geomorfoloških, samo slikovnih i taksacijskih parametara završena je prva faza istraživanja — sobna fotointerpretacija. Njeni se rezultati prikazuju najčešće na prozirnim oleatama koje su postavljene iznad fotoskica i na temelju kojih se izrađuje prva prognostička karta šumskim zajednica. Da bismo bili sigurni u te rezultate, potrebno je obaviti terenska istraživanja. b) Terenska istraživanja Terenska istraživanja slijede nakon provedene sobne fotointerpretacije i dobivenih prvih rezultata kartiranja, a imaju dva zadatka: prvo, terestričkirn rekongnisciranjem terena i istraživanja u šumskim zajednicama verificirati rezultate sobne fotointerpretacije i drugi, riješiti uočene probleme razgraničavanja šumskih zajednica i sve eventualne nejasnoće koje su se javile u prethodnoj fazi rada. Osnovna karakeristika terenskih istraživanja jest u tome da se detaljnije provode samo na lokalitetima koji su naznačeni kao sporni u sobnoj fotointerpretaciji, odnosno na onim lokalitetima gdje zbog nekih razloga nismo dovoljno točno indentificirali i razgraničili pojedine šumske zajednice. c) Završna faza istraživanja U ovoj se fazi radova sintetiziraju svi podaci, korigiraju prvi rezultati kartiranja i izrađuje se definitivna vegetacijska karta. RASPRAVA Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da su terenski radovi pri kartiranju šumske fotointerpretacijom neophodni, ali se njihov opseg, a time potrebno vrijeme i sredstva znatno smanjuju. Dakako da će intenzitet terenskih radova u znanstvenim istraživanjima, kad se istražuje cjelokupan biljni sastav i pronalazi najpovoljnija metodologija rada i ostale znanstveno važne karakteristike, biti mnogo veći, nego kad se u šumarskoj praksi utvrđuju šumske zajednice i njihova rasprostranjenost. Osim toga. šumar fotointerpretator dobro poznaje područje svoje šumarije ili šumskog gospodarstva, pa mu je potrebno manje vremena za terenski rad. Vlastita istraživanja, provedena na području Nacionalnog parka »Risnjak«, pokazala su da se fotointerpretacijskim kartiranjem šumske vegetacije vrijeme i sredstva smanjuju za polovicu u odnosu na samo terestričko kartiranje. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 37 <-- 37 --> PDF |
U završnoj fazi rada, kada su sintetizirani svi rezultati, dosadašnja iskustva su pokazala da se korekcije odnose na graničnost pojedinih zajednica koje se slično preslikavaju na aerosnimcima i da se već uz fotointerpretaciju geomorfoloških parametara područja i samo slikovnih karakteristika šumskog pokrova mogu s velikom pouzdanošću identificirati i razgraničiti šumske zajednice koje tu pridolaze — ako fotointerpretaciju vrši šumar fitocenolog. Fot. 2. Aerosnimak dijela risnjačkog masiva na kojem se točno identificiraju ove šumske zajednice: 1. Klekovina bora (Pinetum mughi), 2. Klekovina ipretplaninske bukve (Aceri-Fagentum subalpinum sufruticosum) 3. Tipična pretplaninska bukova šuma (Aceri-Fagetum subalpinum) 4, Jela s milavom (Calamagrosti- Abietetum) i 5. Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum), Vrlo su uočljiva stjenoviti predjeli bez šumske vegetacije (svijetlo preslikani). Rezultat svakoga kompleksnijeg kartiranja šumske vegetacije fotointerpretacijom trebao bi biti, osim karte, i fotointerpretacijski ključ. To je pomagalo namijenjeno što točnijoj i bržoj identifikaciji nekog objekta. Ključ bi kao ulaze trebao sadržavati sve prethodno navedene parametre značajne za fotointerpretacijsko kartiranje, a idealno bi bilo da kao prilog sadrži isječke aerosnimaka na kojima se određena šumska zajednica karakteristično preslikala. Takav ključ mora biti kratak, sažet, lako čitljiv s potrebnim opisnim i grafičkim pojedinostima. Kako je nemoguće dati jedan univerzalan ključ, to bi za svako veće područje trebalo izraditi regionalni, ali bi i takav mogao biti primjenjiv u geografski udaljenim, ali geomorfološki i vegetacijski sličnim područjima. Potrebno je istaći, da danas najčešće upotrebljavani pankromatski aerosnimci osim za opisano kartiranje šumskih zajednica pružaju mogućnosti za ostala slična istraživanja. Na njima se dobro razlikuje obraslo i neobraslo tlo, različiti degradacijski stadiji pojedinih šumskih zajednica, granice umjetno 239 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 38 <-- 38 --> PDF |
podignutih sastojina .granice sastojina različitih starosti u regularnim šumama, bolesna i zdrava vegetacija i druge značajke šumskog pokrova. J e dlowski , D. i V r d o 1 j a k, Ž. (1955), ističu za naše mediteransko područje »da u nekim slučajevima, kad se radi o degradacijskim stupnjevima pojedinih vegetacijski tipova, ispravno kartiranje može vršiti jedino uz pomoć aerosnimka «. U tom smislu izvanredne mogućnosti i dalji napredak u upotrebi aerofotomaterijaal kao glavnog sredstva pri kartiranju šumske vegetacije sigurno će pružiti nove fotogrametrijske metode od kojih svakako treba istaći stereoortofotogrametriju i novije emulzije, od kojih treba posebno istaći pseudokolor. U Jugoslaviji svakako već sada imamo temelje i mogućnosti za šira takva istraživanja, samo bi bolja koordinacija i multidisciplinarnost u tim istraživanjima pridonijela da se takav relativno skup materijal potpuno i ekonomično iskoristi. ZAKLJUČAK Na temelju citiranih radova i vlastitih istraživanja o kartiranju šumske vegetacije metodom fotointerpretacije aerosnimaka može se zaključiti: pristup kartiranju šumske vegetacije fotointerpretacijom sasvim je opravdan. Dosadašnja iskustva su pokazala da se šumske zajednice mogu na aerosnimcima točno identificirati i pouzdano prostorno razgraničiti, a da se pri tom ostvaruju znatne uštede u vremenu i sredstvima u odnosu na samo terestričko kartiranje. Optimalno je kartiranje provesti u tri faze: faza sobne fotointerpretacije, faza terenskog rada i završna faza u kojoj se sintetiziraju rezultati i izrađuje definitivna vegetacijska karta. Samo sukladnošću tih faza, uz detaljno poznavanje sinekoloških i vegetacijskih zakonitosti na nekom području, potreban stupanj izobrazbe i iskustva fotointerpretatora i kvalitetan radni materijal, dobit će se rezultati koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe šumarske znanosti i prakse. Na osnovi iznesenog može se sa sigurnošću tvrditi da je primjena fotointerpretacije u kartiranju šumske vegetacije u nas dosta uznapredovala, ali da postoje realne mogućnosti za njeno još veće i svestranije korištenje. LITERATURA American Society for photogrametrie, (1960): Manual of photographic interpretation (prijevod), Washington. Bertović , S. (1962): Međunarodni simpozij za fotointerpretaciju u Delftu, Šiimarski list 11—12, Zagreb, str. 448—452. Bertović , S. (1933): Fotointerpretacija vegetacije, Šumarska enciklopedija, Zagreb, str. 231. B a u m a n n, H. (1957): Forstliche Luftbildintenpretation, Tübingen — Bebenhausen. Cestar, D & Hren, V. (1967): Primjena aerofotogrametrije u uređivanju i tipologiji šuma, Šumarski list 9—10, Zagreb str. 400—413. Donasy, V., O 1 u j i ć. M. & Tom a š eg o vi ć, Z. (1933): Daljinska istraživanja u geoznanostima, Zagreb. Je dio ws ki, D. & Vr dol jak, 2. (1955): Primjena fotogrametrije kod kartiranja šumske vegetacije, Hidrografski godišnjak, Split. 240 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Rey, P. (1957): Photographie aerienne et problems forestiers, Revue forestiere Fram caise 11, Schneider , S. (1974): Luftbild und Luftbildinterpretation, New York. Tomašegović , Z. (1963): Primjena fotogrametrije kod izrade šumsko-gospodar skih projekata, Šumarski list 3—4, Zagreb, str. 103—110. Tomašegović , Z. (1973): Fotogrametrlja d fotointerpretacija u šumarstvu, Udžbenik, Zagreb. Tomašegović , Z. (1981): Foto interpretacija sa šumarskog stanovišta, Bilten Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU, br. 2. Zagreb, str. 41—44. Vu k e 1 i ć, J. (1984): Doprinos fotointerpretaoijske analize vegetacijskom istraživanju šumskih zajednica Nacionalnog parka »Risnjak«, Magistarski rad, Zagreb. Zsilinszky , V. (1966): Photographic interpretation, of Tree species in Ontario, Canada. The Application of Photointerpretation in the Mapping of Forest Vegetation Summary Photodnterpretation is used more and more frequently for mapping forest vegetation, because of its economy, simplicity, speed and reliability of results. It :.s particularly evident in modern multi-purpose research, and especially in the current production of a vegetation map of Yugoslavia, and also for use in salving similar problems in our forest practice. In this paper the author has presented the approach, methodology and present level of utilization of photo´interpretation in the mapping of forest veg´etatiton, no photornaterial and instruments available in our forest practice, utilizing the results of his own research and the results of other researchers in this field. |