DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 33     <-- 33 -->        PDF

UDK: 630*587.2 : 583 Sum. list CIX (1985) 235


O PRIMJENI FOTOINTERPRETACIJE PRI KARTIRANJU
ŠUMSKE VEGETACIJE


Joso VUKELIC*


SAŽETAK: Fotointerpretacija se sve više upotrebljava pri kartiranju
šumske vegetacije jer je kao metoda poznata po svojoj ekonomičnosti,
jednostavnosti i brzini, a daje pouzdane rezultate.
Naročito dolazi do izražaja u suvremenim multidisciplinarnim istraživanja,
zatim u upravo aktualnoj izradi vegetacijske karte Jugoslavije,
a mnogo se koristi i pri rješavanju sličnih problema u
našoj šumarskoj praksi. Stoga je autor u svom radu prikazao pristup,
metodologiju i sadašnji stupanj korištenosti fotointerpretacijepri kartiranju šumske vegetacije, na fotomaterijalu i instrumentima
koji su raspoloživi u našoj šumarskoj praksi, služeći se pri tom
rezultatima vlastitih istraživanja kao i ostalim istraživanjima iz
tog područja.


UVOD


Fotointerpretacija je djelatnost pri kojoj se analiziraju fotosnimci ili samo
njihovi dijelovi, da bi se identificirali objekti na njima, odredilo njihovo
značenje i međusobna povezanost. U šumarstvu se vrlo uspješno upotrebljava,
jer šuma je na aerosnimcima direktno vidljiv, za fotointerpretacijska
istraživanja i mjerenja pogodan objekat. Pri kartiranju šumske vegetacije
fotointerpretacijom, istraživanja se usmjeravaju ka šumskoj zajednici (fitocenozi)
kao točno shvaćenoj i jasno određenoj sistematskoj jedinici, koja je
najsigurnije ishodište za fotointerpretacijsko-vegetacijska istraživanja u nas..
Uz to je potrebno detaljno poznavanje osnovnih sinekoloških faktora kcji
dominiraju na području koje želimo kartirati, kvalitetan radni materijal i
sposoban i iskusan fotointerpretator.


Danas u našoj praksi najčešće imamo pankromatske aerofotosnimke približnog
mjerila 1 : 15 000, fotoskice krupnijeg mjerila i listove Osnovne državne
karte mjerila 1 : 5 000. S instrumentima su opskrbljene uglavnom sve
službe za uređivanje šuma u Hrvatskoj. Mnoge šumarije imaju džepne Stereoskope
i zrcalne Stereoskope s kartirajućim stereomikrometrom, koji su
dodatkom četverostrukog povećanja prikladan instrument za ovakva istraživanja,
a neki su (npr. Delnice) nabavili i Antiskop novije proizvodnje.


* Mr Joso Vukelić, dipl. inž. Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Simunska cesta 25.
235




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Do danas objavljeni radovi (B e r t o v i ć, S. 1962, 1983, Cestar, D. i
Hren, V. 1967, J e d 1 o w s k i, D. i V r d o 1 j a k, 2. 1955, Tomašegović,


Z. 1963, 1973, 1981, 1983, i ostali), koji istražuju ili samo opisuju primjenu
fotointerpretacije u kartiranju šumske vegetacije kod nas i u svijetu, pokazuju
da je ta metoda dala dobre rezultate i da je njena primjena sasvim opravdana.
Vlastita istraživanja (V u k e 1 i ć, J. 1984) provedena u nekim područjima
zapadnih Dinarida Jugoslavije to također potvrđuju. U radovima istraživača
u drugim zemljama (Baumann, H. 1957, Schneider, S. 1974,
Zsilinzky , V. 1966, R e y, P. 1957, tima američkih fotointerpretatora 1960,
i drugih) opisani su različiti metodološki principi fotointerpretacijsko-vegetacijskih
istraživanja, dani su fotointerpretacijski ključevi za identifikaciju
pojedinih vrsta drveća i šumskih vegetacijskih jedinica u različitim područjima
u svijetu. Sva citirana domaća i strana istraživanja vrlo dobra su
osnova za daljnja istraživanja i produbljivanja znanja o primjeni fotointerpretacije
pri kartiranju šumske vegetacije.
METODOLOGIJA PRISTUPA I RADA U FOTOINTERPRETACIJSKOM
KARTIRANJU ŠUMSKE VEGETACIJE


Dobro i potpuno obavljanje postavljenih fotointerpretacijsko-vegetacijskih
istraživanja, a s tim u vezi i postizanje pouzdanih rezultata, optimalno je prema
vlastitom iskustvu obaviti u tri faze. To su: sobna fotointerpretacija (pripremno-
početna faza), faza terenskog rada i završna faza istraživanja (sinteza).
Njihovom sukladnošću moguće je dobiti rezultate koji će sa sigurnošću moći
zadovoljiti potrebe šumarske prakse.


a) Sobna fotointerpretacija


Započinje detaljnom studijom literature iz prirodoznanstvenih disciplina
značajnih za područje koje kartiramo i literature o dosadašnjim provedenim
fotointerpretacijskim istraživanjima iz naše i svjetske šumarske prakse. Nakon
toga se pristupa proučavanju trodimenzionalnog modela što ga čine aerosnimci
s odgovarajućim uzdužnim prijeklopom. Proučavanje se odnosi najprije na
geomorfološke parametre, zatim na samo slikovne i neke taksacijske parametre.


Od geomorfoloških parametara važnih za identifikaciju i rasprostranjenost
pojedinih šumskih zajednica, za fotointerpretaciju dolaze u obzir reljefne
karakteristike terena, hidrografija, ekspozicije i inklinacije, kamenitost i nadmorske
visine. Svi navedeni parametri su izražajni i dobro se uočavaju u
stereomodelu. Relativne i apsolutne nadmorske visine mogu se dovoljno točno
u stereomodelu odrediti, ili ih jednostavnom indentifikacijom željenih točaka
na aerosnimku i Osnovnoj državnoj karti očitamo iz karte.


Potrebno je naglasiti prednost stereoskoskog viđenja nekih od navedenih
parametara. Tako npr. efekt reljefa nekog područja promatran stereoskopski,
jasan je i izražajan, potpuno saglediv, daje potpuniju i bolju sliku nego pri
terenskom rekognosciranju ili na topografskoj karti. Dakako, da bi se izlučili
pojedini faktori reljefa, moramo biti sposobni prepoznati njegove površinske
izraze i značenje. Poznavanje geomorfoloških parametara nekog područja vrlo
je važno jer upravo oni često uvjetuju pridolazaak i površinsku rasprostranjenost
neke zajednice.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Za ilustraciju toga može poslužiti činjenica da poznavanjem veza između
pojedinih sinekoloških faktora i biljnog pokrova, metodom eliminacije pretpostavljamo
šumske zajednice koje mogu doći na području koje kartiramo.
Navodimo jednostavan primjer: ne spušta li se poručje kartiranja ispod,
recimo, 600 m nadmorske visine, automatski smo eliminirali sve one šumske
zajednice za koje znamo da na toj ili većoj nadmorskoj visini ne pridolaze.


Već sljedeća faza sobne fotointerpretacije, tj. fotointerpretacija samo slikovnih
parametara istraženih na aerosnimku može nas dovesti do stvarnih
šumskih zajednica na području koje kartiramo.


Od samo slikovnih parametara naročito su važni ton preslikavanja krošašanja,
sastojinska tekstura, bačene sjene rubnih i slobodnih stabala i samosjene´u
krošnjama. Pri tome moramo dobro poznavati svojstva i mogućnosti
fotosloja u pogledu navedenih slikovnih značajki. Također se moraju poznavati
svi ti parametri za pojedine vrste drveća, odnosno za pojedine šumske
zajednice. Za ilustraciju može opet poslužiti općenit primjer dobro poznat
svakom šumaru: šiljasti vrh i stožasti profil smreke, konveksan profil i zaobljen
vrh starijih jela slibog visinskog prirasta (rodino gnijezdo), karakte




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ristično se i različito preslikavaju i svakako su jedan od presudnih faktora
za njihovo međusobno razlikovanje na aerosnimku, odnosno za razlikovanje
njihovih šumskih zajednica.


Od taksacijskih parametara, koji se inače mogu zadovoljavajuće točno
odrediti na aerosnimku, za pomoć pri kartiranju šumske vegetacije svakako
dolaze u obzir sastojinski sklop i širina krošanja — kao parametri koji se
s obzirom na pogled »odozgo« mogu jednostavno i točno odrediti. Određivanje
taksacionih parametara na aerosnimcima nije od presudne važnosti za kartiranje
šumske vegetacije fotointerpretacijom, ali njihovo poznavanje doprinosi
točnijoj identifikaciji i pouzdanijem razgraničavanju šumskih zajednica.


Objedinjavanjem rezultata istraživanja pojedinih geomorfoloških, samo
slikovnih i taksacijskih parametara završena je prva faza istraživanja — sobna
fotointerpretacija. Njeni se rezultati prikazuju najčešće na prozirnim oleatama
koje su postavljene iznad fotoskica i na temelju kojih se izrađuje prva
prognostička karta šumskim zajednica. Da bismo bili sigurni u te rezultate,
potrebno je obaviti terenska istraživanja.


b) Terenska istraživanja


Terenska istraživanja slijede nakon provedene sobne fotointerpretacije
i dobivenih prvih rezultata kartiranja, a imaju dva zadatka: prvo, terestričkirn
rekongnisciranjem terena i istraživanja u šumskim zajednicama verificirati
rezultate sobne fotointerpretacije i drugi, riješiti uočene probleme razgraničavanja
šumskih zajednica i sve eventualne nejasnoće koje su se javile u
prethodnoj fazi rada.


Osnovna karakeristika terenskih istraživanja jest u tome da se detaljnije
provode samo na lokalitetima koji su naznačeni kao sporni u sobnoj fotointerpretaciji,
odnosno na onim lokalitetima gdje zbog nekih razloga nismo
dovoljno točno indentificirali i razgraničili pojedine šumske zajednice.


c) Završna faza istraživanja


U ovoj se fazi radova sintetiziraju svi podaci, korigiraju prvi rezultati
kartiranja i izrađuje se definitivna vegetacijska karta.


RASPRAVA


Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da su terenski radovi pri kartiranju
šumske fotointerpretacijom neophodni, ali se njihov opseg, a time potrebno
vrijeme i sredstva znatno smanjuju. Dakako da će intenzitet terenskih radova
u znanstvenim istraživanjima, kad se istražuje cjelokupan biljni sastav
i pronalazi najpovoljnija metodologija rada i ostale znanstveno važne karakteristike,
biti mnogo veći, nego kad se u šumarskoj praksi utvrđuju šumske
zajednice i njihova rasprostranjenost. Osim toga. šumar fotointerpretator
dobro poznaje područje svoje šumarije ili šumskog gospodarstva, pa mu je
potrebno manje vremena za terenski rad. Vlastita istraživanja, provedena na
području Nacionalnog parka »Risnjak«, pokazala su da se fotointerpretacijskim
kartiranjem šumske vegetacije vrijeme i sredstva smanjuju za polovicu
u odnosu na samo terestričko kartiranje.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 37     <-- 37 -->        PDF

U završnoj fazi rada, kada su sintetizirani svi rezultati, dosadašnja iskustva
su pokazala da se korekcije odnose na graničnost pojedinih zajednica koje
se slično preslikavaju na aerosnimcima i da se već uz fotointerpretaciju geomorfoloških
parametara područja i samo slikovnih karakteristika šumskog
pokrova mogu s velikom pouzdanošću identificirati i razgraničiti šumske
zajednice koje tu pridolaze — ako fotointerpretaciju vrši šumar fitocenolog.


Fot. 2. Aerosnimak dijela risnjačkog masiva na kojem se točno identificiraju
ove šumske zajednice: 1. Klekovina bora (Pinetum mughi), 2. Klekovina ipretplaninske
bukve (Aceri-Fagentum subalpinum sufruticosum) 3. Tipična pretplaninska
bukova šuma (Aceri-Fagetum subalpinum) 4, Jela s milavom (Calamagrosti-
Abietetum) i 5. Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum), Vrlo su uočljiva
stjenoviti predjeli bez šumske vegetacije (svijetlo preslikani).


Rezultat svakoga kompleksnijeg kartiranja šumske vegetacije fotointerpretacijom
trebao bi biti, osim karte, i fotointerpretacijski ključ. To je pomagalo
namijenjeno što točnijoj i bržoj identifikaciji nekog objekta. Ključ
bi kao ulaze trebao sadržavati sve prethodno navedene parametre značajne
za fotointerpretacijsko kartiranje, a idealno bi bilo da kao prilog sadrži isječke
aerosnimaka na kojima se određena šumska zajednica karakteristično preslikala.
Takav ključ mora biti kratak, sažet, lako čitljiv s potrebnim opisnim i
grafičkim pojedinostima. Kako je nemoguće dati jedan univerzalan ključ, to
bi za svako veće područje trebalo izraditi regionalni, ali bi i takav mogao biti
primjenjiv u geografski udaljenim, ali geomorfološki i vegetacijski sličnim područjima.


Potrebno je istaći, da danas najčešće upotrebljavani pankromatski aerosnimci
osim za opisano kartiranje šumskih zajednica pružaju mogućnosti za
ostala slična istraživanja. Na njima se dobro razlikuje obraslo i neobraslo tlo,
različiti degradacijski stadiji pojedinih šumskih zajednica, granice umjetno


239




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 38     <-- 38 -->        PDF

podignutih sastojina .granice sastojina različitih starosti u regularnim šumama,
bolesna i zdrava vegetacija i druge značajke šumskog pokrova. J e dlowski
, D. i V r d o 1 j a k, Ž. (1955), ističu za naše mediteransko područje
»da u nekim slučajevima, kad se radi o degradacijskim stupnjevima pojedinih
vegetacijski tipova, ispravno kartiranje može vršiti jedino uz pomoć aerosnimka
«.


U tom smislu izvanredne mogućnosti i dalji napredak u upotrebi aerofotomaterijaal
kao glavnog sredstva pri kartiranju šumske vegetacije sigurno
će pružiti nove fotogrametrijske metode od kojih svakako treba istaći stereoortofotogrametriju
i novije emulzije, od kojih treba posebno istaći pseudokolor.
U Jugoslaviji svakako već sada imamo temelje i mogućnosti za šira
takva istraživanja, samo bi bolja koordinacija i multidisciplinarnost u tim
istraživanjima pridonijela da se takav relativno skup materijal potpuno i
ekonomično iskoristi.


ZAKLJUČAK


Na temelju citiranih radova i vlastitih istraživanja o kartiranju šumske
vegetacije metodom fotointerpretacije aerosnimaka može se zaključiti: pristup
kartiranju šumske vegetacije fotointerpretacijom sasvim je opravdan. Dosadašnja
iskustva su pokazala da se šumske zajednice mogu na aerosnimcima
točno identificirati i pouzdano prostorno razgraničiti, a da se pri tom ostvaruju
znatne uštede u vremenu i sredstvima u odnosu na samo terestričko kartiranje.
Optimalno je kartiranje provesti u tri faze: faza sobne fotointerpretacije,
faza terenskog rada i završna faza u kojoj se sintetiziraju rezultati i
izrađuje definitivna vegetacijska karta. Samo sukladnošću tih faza, uz detaljno
poznavanje sinekoloških i vegetacijskih zakonitosti na nekom području, potreban
stupanj izobrazbe i iskustva fotointerpretatora i kvalitetan radni materijal,
dobit će se rezultati koji u potpunosti zadovoljavaju potrebe šumarske
znanosti i prakse.


Na osnovi iznesenog može se sa sigurnošću tvrditi da je primjena fotointerpretacije
u kartiranju šumske vegetacije u nas dosta uznapredovala, ali
da postoje realne mogućnosti za njeno još veće i svestranije korištenje.


LITERATURA


American Society for photogrametrie, (1960): Manual of photographic interpretation
(prijevod), Washington.
Bertović , S. (1962): Međunarodni simpozij za fotointerpretaciju u Delftu, Šiimarski
list 11—12, Zagreb, str. 448—452.
Bertović , S. (1933): Fotointerpretacija vegetacije, Šumarska enciklopedija, Zagreb,
str. 231.
B a u m a n n, H. (1957): Forstliche Luftbildintenpretation, Tübingen — Bebenhausen.
Cestar, D & Hren, V. (1967): Primjena aerofotogrametrije u uređivanju i tipologiji
šuma, Šumarski list 9—10, Zagreb str. 400—413.
Donasy, V., O 1 u j i ć. M. & Tom a š eg o vi ć, Z. (1933): Daljinska istraživanja u
geoznanostima, Zagreb.
Je dio ws ki, D. & Vr dol jak, 2. (1955): Primjena fotogrametrije kod kartiranja
šumske vegetacije, Hidrografski godišnjak, Split.


240




ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Rey, P. (1957): Photographie aerienne et problems forestiers, Revue forestiere Fram


caise 11,
Schneider , S. (1974): Luftbild und Luftbildinterpretation, New York.
Tomašegović , Z. (1963): Primjena fotogrametrije kod izrade šumsko-gospodar


skih projekata, Šumarski list 3—4, Zagreb, str. 103—110.
Tomašegović , Z. (1973): Fotogrametrlja d fotointerpretacija u šumarstvu, Udžbenik,
Zagreb.


Tomašegović , Z. (1981): Foto interpretacija sa šumarskog stanovišta, Bilten Savjeta
za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU, br. 2. Zagreb, str.
41—44.


Vu k e 1 i ć, J. (1984): Doprinos fotointerpretaoijske analize vegetacijskom istraživanju
šumskih zajednica Nacionalnog parka »Risnjak«, Magistarski rad, Zagreb.
Zsilinszky , V. (1966): Photographic interpretation, of Tree species in Ontario,
Canada.


The Application of Photointerpretation in the Mapping of Forest Vegetation


Summary


Photodnterpretation is used more and more frequently for mapping forest vegetation,
because of its economy, simplicity, speed and reliability of results. It :.s
particularly evident in modern multi-purpose research, and especially in the current
production of a vegetation map of Yugoslavia, and also for use in salving similar
problems in our forest practice. In this paper the author has presented the approach,
methodology and present level of utilization of photo´interpretation in the mapping
of forest veg´etatiton, no photornaterial and instruments available in our forest practice,
utilizing the results of his own research and the results of other researchers
in this field.