DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 32 <-- 32 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA 1885. I 1886. GODINE Slava preporoditeljem, to je naslov svečanom spisu, što no ga netom izdao zag rebački odbor za proslavu petdesetgodišnjice književnog preporoda Hrvata. Spis u istinu je sjajan, imade u njem pjesama, kajda, pripovjedčica i sentencija, a oso bito pak više prekrasnih slika domaćih umjetnika, jedan veliki tableaux, koji prikazuje vrlo dobro pogođena lica svih naših ilirskih pregalaca. Među suradnicima, nalazimo i šumar e J. Ettingera, F. Kesterčaneka i J. Kozaroa, od kojih je osobito posliednji osim jedne priče, objelodanio još i dvie prekrasne pjesmice, dočim se prva dvojica ograničiše na prigodne sentencije — Držić, da ne bi smjelo biti hrvatske kuće bez ovoga spisa — upozorujemo drugove naše, da se požure nabavom toga djela, koje obsiše sedam štampanih araka, jer naklada nije velika, a ciena umjerena, stoji bo samo 1 for. Dobiva se u svih naših knjižarah. (br. 11, str. 466) Kstatistici šum. upravnog osoblja u Hrvatskoj. Na temelju pouzdanih saku pljenih podataka iznaša broj šumarsko-upravnog osoblja i to: u području županije A abćinskog i gradsko B vlastelinskog zagrebačke 12 23 križevačke 8 9 varaždinske 5 16 belovarske* — — riečke 4 22 osiečko-virovitičke 4 31 požeške 7 21 vukovarske 3 24 Ukupno imade dakle danas u području starog provincijala 43 šumara upravljajućih raznimi obćinskimi šumama, te 146 vlastelinskih šumarskih činovnika. Status državno-upravnog osoblja u Hrvatskoj iznaša nadalje danas 88 činovnika, onaj krajiških imovnih obćina 64, a odsjek šumarski kod kr. zemaljske vlade broji 5 činovnika, po čemu se sveukupni današnji status šumara u Hrvatskoj i Slavoniji pokazuje sa 346 činovnika! Ukupna šumska površina naše domovine iznaša 2,083.003 hektara, dolazi dakle poprečno na svakoga šumara okruglo 6.000 hektara ili 10.000 ralih šume. Pošto se ipak od gornjeg ukupnog broja šumara imade do 30 odbiti na ime višeg nadzornog osoblja, ostaje vanjskih upravitelja do 310 sa poprečnim šumištem od 10 — 12.000 ralih šume. Da su uistinu kod urb. i bivših krajiških imovnih obćina poprečno šumarije i znatno veće, obće je poznato. (Br. 10, str. 425) Ferdo Zikmundowsky, zemaljski šumarski nadzornik u Zadru, objavio je u Šumarskom listu 1886. (sv. VIII—IX, str. 407) podatke o radovima na uređenju bujica u Dalmaciji u 1885. godini. To su: »Uređenje bujice »Čikole« kod Drniša, gdje se radilo već kroz 4 godine, ukupno 2320 for. — za uređenje »Vedrine, Doljanice i Pavjaka kod Sinja«, gdje se radilo već kroz tri godine 2840 for. — za uređenje »Dobreća, Miline i Zmijovca« kod Muca 1750 for. — uređenje »Drenostrca-« u Baki 2400 for. — za uređenje Krimalje u Crnoj Gori 2500 for. — za uređenje potoka Ravno kod Mulle u Kotoru 135 for. — za uređenje Bukovice i Vrlike Zduš 225 for. — a za uređenje Konja kod Knina 100 for. — tako da se je dakle samo godine 1885. u Dalmaciji izdalo za uređenje bujica ukupno 12 920 fr, od koje svote odpada na državni prinos 6785 fr. — ostalih pako na zemlju i otoćine.« *Na području Bjelovarske županije nije bilo općinskih ni vlastelinskih šumara, jer su šume bile samo imovnih općina (Đurđevačke i Križevačke) te državne, (op. ur.) |