DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1985 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Pregled udjela pojedinih skupina životinja u ishrani kukuvije (Tybo alba / Scosp.).
Korišteni su podaci iz slijedećih radova: BAUER (1965), HABERSOHN (1972), SZLIVKA
(1973), CONTOLI 1975).


Tablica IV


Wallendor


6. 10. 1955
Austrija
Baumgart


26. 09. 197
Austrija
Bačka
Topola
1969—72.


cd


;>


Farnesi.ar
1974.
Italija


>


OJ


Vi


O:/.


-


C


j


c


!.
Ä2 3
©


03 CM´ <


w2


>-5


Insectivora
Chiroptera
Gliridae
Microtinae
Murinae
Rodentia
Aves
Insecta
Anura


42,5(
0,2


0.1


45,9
10,2
56,3
0,9


?


0,1


1/
/o 27,8%
0,15
0
66,5
3,3
69,8
1.4
0,95
0


30,2%
0
0


55,4
7,9
63,3
3,6
2,2
0,7


79,5%
0
0


16,7
1,3
17,9
0,6
1,9
0


23,2%


0


0
61,2
10,9
72


4.4
0
0,4
10%
0


0


56
26
82


(i


2


2


55,7%
0,5


3.2
12,1
27,4
43,8


/
/
/


27,8
0,1


0.1
52,6
19,4
72,1
/
/
/


RASPRAVA


Utjecaj čovjeka na prirodu, a specijalno na živi svijet nikada nije bio očit
kao što je to danas. Negativan utjecaj čovjeka osjeća se i u brojnosti sova. Ne
samo da gube svoju prirodnu životnu sredinu, već i raznim drugim utjecajima
opada njihov broj. Umjetno uništavanje (trovanje) kukaca i malih sisavaca,
koji u poljoprivredi i šumarstvu predstavljaju »štetnike«, posredno dovodi
do smanjivanja njihovih prirodnih predatora — ptica. Među njima i ptica
grabljivica koje su često na vrhuncu hranidbenog lanca. Takav smanjeni broj
pogoduje razvoju većeg broja malih sisavaca (naročito glodavaca) koji sada
predstavljaju novu opasnost za poljoprivredu i šumarstvo. Utjecajem čovjeka
stvoreni su na taj način neprirodni uvjeti, biološka ravnoteža je narušena, a
problem koji je nastao ponovno treba rješavati umjetnim putem.


Direktni kontakt na relaciji sova — čovjek uvijek je bio negativan za
sovu. Lov i sujevjerje u tom su naročito imali utjecaja. Koliko god smo danas
svjesni korisnosti tih ptica i potrebe za njihovim očuvanjem to nije dovoljne
i neće biti dok se ne donesu efikasni zakoni o zaštiti koji će se strogo sprovoditi
i poštovati. Do tada možemo smatrati noćne grabljivice jednim od najugroženijih
ptica na našem području.


Kukuvija (Tylo alba, SCOP.) spada u onaj mali broj vrsta ptica koje su
rasprostranjene gotovo po čitavoj Zemlji. Zabilježena su 34 geografska varijeteta
ove vrste, a veći broj na pojedinim otocima i otočnim skupinama. (EVERETT,
1977). Zivi uz naselja kao i u starim, napuštenim kućama, sjenicima,
zvonicima i tavanima unutar naseljenih mjesta. Veličina odrasle ptice oko 34
cm, a težina između 300 i 350 grama. Raspon krila između 90 i 98 cm (MEBS,
1966). Prema podacima (HABERSOHN, 1972) Tyto alba lovi plijen svega 1,5 km
u krugu svog legla i to uglavnom po poljima i livadama, te je to i jedan od
razloga velikog broja poljskih voluharica {Microtus arvalis PALLAS, 1779) u
njenoj ishrani.